Austrija
Bosanac u Austriji završio u zatvoru: Počinio niz provala, šteta 760.000 eura
Početkom ožujka 2012. danas 50-godišnji muškarac prvi je put počinio provalu. Tijekom više od deset godina policija je iznova osiguravala DNK tragove koji su se mogli pripisati istom, tada još nepoznatom počinitelju. Unatoč tome, uspijevao je uvijek iznova pobjeći i ostati neotkriven.
„Omiljeni okrug“
Kriminalac je uglavnom provaljivao u poslovne i uredske zgrade u Donjoj Austriji, Beču, Gradišću, Gornjoj Austriji i Vorarlbergu. Posebno je rado djelovao u donjoaustrijskom okrugu Mödling – samo ondje na njegov se račun stavlja čak 83 provale.
Meta su mu pretežito bile tvrtke i uredski prostori. Vrijednost ukradene imovine procjenjuje se na oko 200.000 eura.
Kako to često biva, serijski provalnik na kraju je uhvaćen na djelu. U Wiener Neudorfu provalio je u jednu tvrtku, gdje su ga nakon opsežne kriminalističke istrage policajci konačno uhitili i stavili mu lisice na ruke.
Plijen od 200.000 eura
Tijekom svoje kriminalne karijere, koja je trajala više od deset godina, državljanin Bosne i Hercegovine prouzročio je ukupnu štetu od oko 760.000 eura. Vrijednost ukradenog plijena iznosi oko 200.000 eura. Tijekom ispitivanja odbio je dati iskaz, a trenutačno se nalazi u pritvoru u kaznionici Wien-Josefstadt.
Austrija
Incident na Glavnom kolodvoru u Beču – dvoje ljudi hospitalizirano
U ponedjeljak poslijepodne na Glavnom kolodvoru u Beču došlo je do incidenta u kojem su majka i njezin sin ozlijeđeni.
Policija je intervenirala, a oboje su prevezeni u bolnicu, gdje su primljeni u psihijatrijsku skrb. Prema prvim informacijama, nije bilo opasnosti za treće osobe.
Za osobe koje se suočavaju s psihičkim poteškoćama ili imaju suicidalne misli dostupna je pomoć putem Suizidpräventionsportal Ministarstva zdravstva i portala za mlade.
Austrija
Prometni skandal u Austriji: Pogrešan znak mogao poništiti tisuće kazni
Na autocesti A21 u Donjoj Austriji mogla bi izbiti velika pravna afera jer se sumnja da je ograničenje brzine od 80 km/h godinama bilo pogrešno označeno. Ako se to potvrdi, posljedice bi mogle biti ogromne – brojne radar-kazne mogle bi postati nevažeće.
Na toj dionici, u smjeru Linza kod mjesta Gießhübl, radar svakodnevno zabilježi više od stotinu prekršaja. Ograničenje brzine vrijedi još od 1995. godine, no jedan vozač odlučio je osporiti kaznu od 350 eura pred Pokrajinskim upravnim sudom Donje Austrije.
Iako je vozio 124 km/h, njegova obrana temelji se na činjenici da je znak za kraj zone od 80 km/h postavljen 17 metara ranije nego što je propisano uredbom. Prema službenim dokumentima, zona bi trebala završavati nešto dalje, što znači da bi vozač – da je znak bio pravilno postavljen – možda vozio potpuno u skladu s dopuštenih 130 km/h.
Nepravilnost je potvrđena tijekom sudskog postupka, a sada se slučajem bavi Ustavni sud Austrije. Sud je u ranijim presudama naveo da znakovi ne moraju biti postavljeni u centimetar točno, ali odstupanja veća od 15 metara mogu biti protivna zakonu.
Ako sud utvrdi da je prometna regulacija nezakonita, brojni raniji prekršajni postupci koji se temelje na tom ograničenju mogli bi se ponovno razmatrati, što bi otvorilo vrata masovnom osporavanju kazni.
Austrija
Austrija zaoštrava azilnu politiku: Deportacije u Siriju i Afganistan postaju pravilo, azil tek rijetka iznimka
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio je radikalno pooštravanje azilne politike. Njegov je cilj da se deportacije u zemlje poput Sirije i Afganistana ubuduće provode kao standardna praksa, a ne kao iznimka. Dugoročno, Karner želi da se azilni postupci u Austriji i Europskoj uniji provode samo u rijetkim, izvanrednim slučajevima.
Prema njegovim riječima, Austrija se kreće prema sustavu u kojem bi se većina azilnih postupaka provodila izvan teritorija EU-a ili već na vanjskim granicama Unije. Time se, kako tvrdi, želi snažno suzbiti ilegalna migracija i onemogućiti djelovanje krijumčarskih mreža.
Azilni postupci izvan EU-a
Karner podržava europske planove prema kojima bi se azilni postupci provodili u centrima izvan Europske unije. Austrija se već pridružila inicijativi koja uključuje suradnju s državama poput Ugande. Iako nije isključio mogućnost da se pojedini migranti, primjerice iz Afganistana, privremeno smještaju i u afričke zemlje, ministar smatra da je najbolje rješenje njihovo zbrinjavanje u regijama blizu zemalja podrijetla, jer to povećava šanse za kasniji povratak.
Cilj: ilegalna migracija blizu nule
Glavni cilj austrijske vlade, prema Karneru, jest svesti ilegalnu migraciju gotovo na nulu. To se, kako ističe, može postići ako se azilni postupci što rjeđe provode u samoj Austriji ili EU-u, a češće izvan europskog prostora. Ipak, priznaje da je do potpunog ostvarenja tog cilja još dug put.
Obiteljsko spajanje pod strogim kvotama
Ministar je najavio i da se nakon isteka trenutačne zabrane planira uvesti kvotni sustav za spajanje obitelji. Broj dozvoljenih dolazaka ovisit će o kapacitetima obrazovnog sustava, socijalnih službi i sigurnosnoj situaciji, osobito kada je riječ o maloljetnicima. Točan broj mjesta zasad nije poznat jer su razgovori još u tijeku.
Poruka ministra Karnera jasna je: Austrija želi drastično ograničiti azilne postupke na svom teritoriju i poslati snažan signal da ilegalni ulazak u zemlju više neće voditi automatski prema zaštiti ili boravku.
