Austrija
BMW počinje proizvoditi elektromotore u Austriji
Kao što je najavljeno, BMW je započeo predserijsku proizvodnju za novu generaciju električnih pogona za grupu u svojoj lokaciji u Steyru. Od sada će pogoni sići s proizvodne trake i koristiti se za interna, opsežna testiranja. Godinu dana kasnije za tržište će se proizvoditi nova klasa elektromotora.
“Očekujemo da će se oko 50 posto prodaje odnositi na e-mobilnost do 2030.”, rekao je Klaus von Moltke, voditelj tvornice u tvornici BMW Group Steyr. “To će biti i ostati dio naše mobilnosti.” Von Moltke se nije htio obvezati na to koliko će dugo BMW nastaviti razvijati motore s unutarnjim izgaranjem. BMW Grupa će se usredotočiti na tržišne uvjete, no moguće postupno ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem u EU 2035. bio bi važan datum.
Kao što je planirano od 2022. godine, dovršena je oko polovica novih proizvodnih hala. Kada bude u potpunosti operativan, BMW će od 2028. u Steyru proizvoditi do 600.000 pogona godišnje na oko 45.000 četvornih metara. Investicija je vrijedna milijardu eura, a tri četvrtine ide u samu proizvodnju.
S predserijskom proizvodnjom, koja je službeno započela u srijedu, “dvije trećine napretka projekta već je dovršeno”. Nova klasa pogona će se koristiti na cestama od trećeg kvartala 2025. godine. Do tada će sama predserija prolaziti kroz testne stolove, na cesti ili na trkaćim stazama, naglašeno je na konferenciji za novinare.
Tvornica u Steyru proširit će se u stručni centar za elektromotore šeste generacije. BMW tamo zapošljava ukupno 4500 ljudi i pod svaku cijenu ih želi zadržati. Hoće li se taj broj čak i povećati ovisi o razvoju tržišta, kaže von Moltke. U razvoju bi se dvije trećine radne snage koristilo za e-mobilnost; u proizvodnji je taj udio manji.
Gornjoaustrijski državni političari s guvernerom Thomasom Stelzerom (ÖVP) i gradonačelnikom Steyr Markusom Voglom (SPÖ) također su bili oduševljeni na press konferenciji. Korišteni su pojmovi poput “povijesni” u vezi s austrijskom industrijskom poviješću ili “epohalni”. Stelzer je zagovarao otvorenost prema tehnologiji i političari bi trebali podržati druga područja poput infrastrukture, obrazovanja ili istraživanja. Vogl je rekao da to nije bilo kakvo lansiranje nove serije za BMW, već posebno: “Ogromno je povjerenje BMW Grupe na lokaciji da se nova klasa električnih motora gradi upravo ovdje.”
Osnovni koncept započeo je 2020., objasnio je Josef Honeder, voditelj razvojne lokacije Steyr. “Vidimo se na početku dugog razvoja s električnim pogonom, kao što je bio slučaj s motorom s unutarnjim izgaranjem prije 100 godina.” Osobito su ponosni što se osnovne komponente poput kućišta ili pretvarača također mogu proizvesti izravno na licu mjesta.
Voditelj tvornice von Moltke potvrdio je da je vodik također problem za BMW. Iako su istraživanja u tijeku, još uvijek nema konkretnog reda u tom smjeru za nalazište. Trenutačno se još uvijek proizvodi oko milijun automobila s unutarnjim izgaranjem za globalno tržište. “Naš zadatak je pozicionirati se široko i raditi na dekarbonizaciji”, kaže von Moltke.
Prema vlastitim informacijama, BMW grupacija u Austriji zapošljava oko 8000 ljudi. Godine 2023. austrijske tvrtke BMW Grupe zabilježile su prodaju od oko 8,9 milijardi eura. Steyr je također dom važnog razvojnog centra za istraživanje i razvoj novih pogona.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
