Svijet
BIH: Migranti u tri godine primili oko 3 milijuna eura
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Sanela Prašović-Gadžo, iz redova SBB-a, objavila je da je ilegalnim migrantima u BiH u protekle tri godine transferiran iznos veći od 5,8 milijuna KM (oko 3 milijuna eura) putem Western Union servisa.
Zastupnica je članica Komisije za sigurnost na svom Facebook profilu objavila je da su sredstva uplaćena iz Pakistana, Afganistana, Maroka i Iraka u 2018., 2019. i 2020. godini. Prašović-Gađzo se pita kako je moguće da osobe koje nelegalno borave u BiH i većina ih odbija vlastima u BiH i policijskim agencijama predočiti svoje dokumente, istovremeno preuzimaju novčane transfere putem Western Uniona u bankama i poslovnicama pošte.
“Iznos od 5.880.723,26 KM transferiran je migrantima putem Western Uniona iz Pakistana, Afganistana, Maroka i Iraka, a koji nelegalno borave u BiH u protekle tri godine ( 2018., 2019. i 2020.). To je dio podataka koje sam pripremila za sutrašnju sjednicu koju će Komisija za sigurnost PDPFBiH održati u Bihaću. Kao članica Komisije za sigurnost pripremila sam materijal za raspravu o tome kako osobe koje nelegalno borave u BiH i većina ih odbija vlastima u BiH i policijskim agencijama predočiti svoja identifikacijska dokumenta, istovremeno preuzimaju novčane transfere putem Western Uniona u bankama i poslovnicama poste. Naime, osobe da bi preuzele novac upućen putem Western Uniona moraju pokazati identifikaciji dokument. Na sutrašnjoj sjednici Komisije za sigurnost sukladno navedenom predložit ću i određene zaključke”, navela je između ostalog na svom Facebook profilu.
Uistinu postavlja se sigurnosno pitanje tko i iz kojih izvora uplaćuje novac ilegalnim migrantima u Bosni i Hercegovini. Kako je zapravo moguće, i u koju svrhu, osobe primaju taj novac, ako u Bosnu i Hercegovinu dolaze bez ikakvih identifikacijskih dokumenata. Eskalacija nasilja, smrti slučajevi, ubojstva samo su dio onog što se događa u Bosni i Hercegovini.
Postaje li Bosna i Hercegovina polako sabirni centar za ilegalne imigrante, nije jasno. Nije jasno odakle ni toliki pritisci javnosti da se te migrante pusti u Europu, kad se u isto vrijeme, građanima Bosne i Hercegovine i Srbije onemogućuje da, primjerice, rade u EU ili posjećuju svoju obitelj u vrijeme pandemije. Jesu li osobe bez identifikacijskih dokumenata vrijednije?
Prašović-Gadžo se s pravom pita tko su ti ljudi i odakle zapravo dolazi taj novac, jer pored humanitarnog problema postoji i vidljiv sigurnosni problem.
- Ovo su najmoćnije putovnice svijeta: Austrija i Hrvatska jako visoko
- Beč bi mogao uvesti nova pravila za sami centar grada?
- Muškarac u Austriji prijetio roditeljima motornom pilom
- Ako se spremate na put budite na oprezu, autocesta do Rijeke zatrpana snijegom
- 2024. godina bila je najtoplija godina u povijesti Austrije
Svijet
Više milijardi EU pomoći Kijevu
Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
Svijet
U Federaciji BiH zabranjeno pušenje
Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine danas je stupila na snagu striktna zabrana pušenja u javnim objektima, uključujući tu restorane i kavane, no ta će se mjera provoditi samo u Federaciji BiH, dok u Republici Srpskoj pušači mogu i dalje nesmetano pušiti uz hranu i piće.
Kao i obično, dva entiteta u BiH potpuno neovisno i bez koordinacije regulirali su uporabu duhana i duhanskih proizvoda pa je u Federaciji BiH zakon o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima donesen još 2022., no još dvije godine je trebalo da bi bio donesen pravilnik koji je precizirao kako će se provoditi, odnosno gdje su i pod kojim uvjetima dopuštene iznimke.
Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu zdravstva Federacije BiH, oko 44 posto stanovnika tog entiteta su pušači, a čak 10 tisuća smrtnih slučajeva na godišnjoj razini povezano je s bolestima srca i krvožilnog sustava prouzročenih pušenjem.
Ako objekt poslužuje hranu, vrijedi potpuna zabrana pušenja
Zakon je stoga propisao kako će se oni koji, unatoč tim činjenicama, i dalje žele pušiti, ubuduće morati namučiti kako bi pronašli kakav skriveni kutak u kojemu bi mogli u tome uživati, no i to će moći samo u nekim kafićima, dok za sve objekte u kojima se poslužuje hrana vrijedi striktna zabrana pušenja.
Zakon je slobodu izbora između pušačkog i nepušačkog objekta ostavio samo kafićima čija je površina do 50 četvornih metara. Svi drugi morat će imati odvojene prostore za pušače, uz prikladnu ventilaciju.
Svima koje inspekcija zatekne kako puše u objektima koji za to nisu predviđeni slijedi kazna u protuvrijednosti od 50 eura, dok će ugostiteljskim objektima kazna biti između tisuće i dvije i pol tisuće eura.
Zabrana pušenja odnosi se na sve duhanske proizvode osim onih bezdimnih, poput IQOS naprava u kojima se duhan samo zagrijava. Pušenje je zabranjeno i na radnim mjestima, u sredstvima javnog prijevoza, ali i u osobnim automobilima ukoliko se u njima prevoze djeca odnosno malodobne osobe.
U Republici Srpskoj od 2004. na snazi je zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima koji je podrazumijevao da su to i objekti u kojima se poslužuje hrana, no taj se zakon u praksi uopće ne provodi. Prije četiri godine također su razmatrali rigorozniju zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, no nacrt zakona koji se pojavio u optjecaju vlada je bez objašnjenja povukla iz rasprave.
Procjena je vlasti kako je u tom entitetu oko 30 posto stanovnika u kategoriji pušača. Distrikt Brčko od 2017. ima zakon gotovo identičan onome koji je od petka na snazi u Federaciji BiH.