Svijet
BIH: Migranti u tri godine primili oko 3 milijuna eura
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, Sanela Prašović-Gadžo, iz redova SBB-a, objavila je da je ilegalnim migrantima u BiH u protekle tri godine transferiran iznos veći od 5,8 milijuna KM (oko 3 milijuna eura) putem Western Union servisa.
Zastupnica je članica Komisije za sigurnost na svom Facebook profilu objavila je da su sredstva uplaćena iz Pakistana, Afganistana, Maroka i Iraka u 2018., 2019. i 2020. godini. Prašović-Gađzo se pita kako je moguće da osobe koje nelegalno borave u BiH i većina ih odbija vlastima u BiH i policijskim agencijama predočiti svoje dokumente, istovremeno preuzimaju novčane transfere putem Western Uniona u bankama i poslovnicama pošte.
“Iznos od 5.880.723,26 KM transferiran je migrantima putem Western Uniona iz Pakistana, Afganistana, Maroka i Iraka, a koji nelegalno borave u BiH u protekle tri godine ( 2018., 2019. i 2020.). To je dio podataka koje sam pripremila za sutrašnju sjednicu koju će Komisija za sigurnost PDPFBiH održati u Bihaću. Kao članica Komisije za sigurnost pripremila sam materijal za raspravu o tome kako osobe koje nelegalno borave u BiH i većina ih odbija vlastima u BiH i policijskim agencijama predočiti svoja identifikacijska dokumenta, istovremeno preuzimaju novčane transfere putem Western Uniona u bankama i poslovnicama poste. Naime, osobe da bi preuzele novac upućen putem Western Uniona moraju pokazati identifikaciji dokument. Na sutrašnjoj sjednici Komisije za sigurnost sukladno navedenom predložit ću i određene zaključke”, navela je između ostalog na svom Facebook profilu.
Uistinu postavlja se sigurnosno pitanje tko i iz kojih izvora uplaćuje novac ilegalnim migrantima u Bosni i Hercegovini. Kako je zapravo moguće, i u koju svrhu, osobe primaju taj novac, ako u Bosnu i Hercegovinu dolaze bez ikakvih identifikacijskih dokumenata. Eskalacija nasilja, smrti slučajevi, ubojstva samo su dio onog što se događa u Bosni i Hercegovini.
Postaje li Bosna i Hercegovina polako sabirni centar za ilegalne imigrante, nije jasno. Nije jasno odakle ni toliki pritisci javnosti da se te migrante pusti u Europu, kad se u isto vrijeme, građanima Bosne i Hercegovine i Srbije onemogućuje da, primjerice, rade u EU ili posjećuju svoju obitelj u vrijeme pandemije. Jesu li osobe bez identifikacijskih dokumenata vrijednije?
Prašović-Gadžo se s pravom pita tko su ti ljudi i odakle zapravo dolazi taj novac, jer pored humanitarnog problema postoji i vidljiv sigurnosni problem.
- U Beču nepoznati počinitelji skinuli 2800m2 skele, traže se svjedoci
- Hrvata u Austriji zaustavila policija pa ga uhitila zbog ponašanja
- Četvero poginulih i nekoliko teško ozlijeđeni u nesreći na A2 u Austriji
- Nedostatak odgajatelja u bečkim vrtićima: Roditelji moraju čuvati djecu kod kuće
- Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
