Zanimljivosti
Bečko sveučilište sudjelovalo u otkriću zvjezdanih vjetrova triju zvijezda nalik Suncu
Znanstvenici diljem svijeta već godinama pokušavaju konstatirati postojanje vjetrova oko zvijezda sličnih Suncu, kao i izmjeriti snagu istih, a istraživačkom timu na čelu s uglednom bečkom astrofizičarkom to je napokon pošlo za rukom.
Međunarodni tim znanstvenika predvođen astrofizičarkom Kristinom Kislyakovom sa Sveučilišta u Beču prvi je puta uspio opaziti zvjezdane vjetrove triju zvijezda nalik Suncu, a zanimljivo je da je jačina tih vjetrova deset do 66 puta jača nego u našem Sunčevom sustavu. Pojedinosti ove studije objavio je časopis Nature Astronomy.
Zvjezdani vjetrovi kao pokretači važnih procesa
Naš je Sunčev sustav okružen heliosferom, a druge su zvijezde okružene astrosferom koja se najlakše može objasniti kao vrlo vruć mjehur plazme koji zvjezdani vjetrovi otpuhuju u međuzvjezdani medij, prostor ispunjen plinom i prašinom. Zvjezdani vjetrovi pokreću brojne procese ključne za razumijevanje zvjezdanog i planetarnog razvoja u zvjezdanim sustavima poput isparavanja atmosfere planeta i s time povezanog gubitka mase. Unatoč malenom gubitku mase na godišnjoj razini, taj je gubitak tijekom dužih geoloških razdoblja doista značajan jer upravo on igra odlučujuću ulogu u tome hoće li određeni planet postati mjesto pogodno za život ili ipak ne.
Jačina Sunčevog i novootkrivenih zvjezdanih vjetrova različita je
Donedavno su postajale samo neizravne naznake o prisustvu ranije spomenutih vjetrova kod zvijezda sličnih Suncu, dok sada za njihovo postojanje napokon postoje i izravni dokazi, a izmjeren je i gubitak mase uzrokovan strujanjem zvjezdanih vjetrova. U tu je svrhu stručni tim koristio rendgensku emisiju. Naime, zvjezdani se vjetrovi uglavnom sastoje od protona i elektrona, ali sadrže i mali udio težih, visoko nabijenih iona koji odašilju rendgenske zrake hvatajući elektrone iz neutralnog međuzvjezdanog medija oko zvijezde. Pomoću svemirskog teleskopa XMM-Newton znanstvenici su prvi puta izravno detektirali rendgensku emisiju astrosfera zvijezda koje sliče Suncu te navedeno uspješno odvojili od rendgenske emisije samih zvijezda. Također, određena je i količina kisika te ukupna masa zvjezdanog vjetra koji su zvijezde emitirale. Pokazalo se da su vjetrovi triju otkrivenih zvijezda mnogo jači od Sunčeva vjetra što samim time znači da je magnetska aktivnost tih zvijezda mnogo jača.
Nova saznanja znanstvenicima će omogućiti proučavanje interakcije ovih vjetrova s okolnim planetima.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
Zanimljivosti
Vienna Drive: U Beču traje sajam automobila
Jučer je počeo sajam automobila u Beču. Tijekom četiri dana posjetitelji će na 15.000 četvornih metara Bečkog izložbenog centra doznati sve o automobilima, dvokotačima i mikromobilnosti. Trgovci nude nove modele svih marki, alternativne pogone i motore, opcije financiranja, dodatke, klubove mobilnosti, testne vožnje, pa čak i mogućnost kupnje vozila na licu mjesta.
Novi sajam mobilnosti smatra se neslužbenim nasljednikom “Vienna Auto Showa” koji već dugi niz godina privlači veliki broj posjetitelja. “Imamo na umu cjelokupni portret urbane mobilnosti”, kaže inicijatorica Stephanie Ernst. Ponudu zaokružuju informativni štandovi o vozačkim dozvolama i osiguranjima, nastupi uživo i food court.
Budućnost je električna, zbog čega je fokus sajma mobilnosti također na e-mobilnosti, koja će biti najsnažniji pokretač rasta u budućnosti – ne samo u pogledu ciljeva EU-a za CO2.
