Austrija
Bečki štandovi s kobasicama na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara
Bečki valcer kao i bečka kultura kavana nalaze se na UNESCO-voj listi nematerijalnih kulturnih dobara. Cilj Grada Beča je popisu dodati još jednu instituciju – bečki štand s kobasicama.
Bečka kultura kavana, bečki ugostiteljski objekti koji nude svoje mlado vino (Heuriger) i bečki valcer već uživaju status nematerijalnih kulturnih dobara, a nedavno se pojavila inicijativa udruge vlasnika bečkih štandova s kobasicama za uključivanjem poznate gastronomske ponude na UNCESCO-vu listu. Inicijativu podržavaju i bečki gradonačelnik Michael Ludwig i predsjednik Bečke gospodarske komore Walter Ruck.
Kako su izjavili Ludwig i Ruck, bečki štandovi s kobasicama (Würstelstand) dio su identiteta i povijesti austrijske metropole. Štandovi su mjesta susreta koja povezuju pripadnike svih društvenih slojeva i jačaju zajednicu u samom gradu. Bečki štand s kobasicama svojevrsna je institucija – bilo za ljude koji se vraćaju iz opere ili za one koji trebaju nešto prigristi – štand s kobasicama nezaobilazno je mjesto u svakodnevici Bečana, a rado ga posjećuju i turisti. Štandovi s kobasicama, ističe bečki gradonačelnik Michael Ludwig, ambasadori su jedinstvene bečke kulture.
Bečki štandovi s kobasicama svoje porijeklo vuku od mobilnih kuhinja i prodajnih štandova iz vremena Austrougarske. Cilj tih štandova bio je osigurati sredstva za život ratnim invalidima. Grad Beč fiksne je štandove s kobasicama dopustio tek 1969., a najstariji štand s kobasicama „Leo” otvoren je 1928. godine i nalazi se u 19. gradskom okrugu Döbling. Neizostavan dio štandova je i žargon koji se ondje razvio, tipičan humor te, naravno, prodavači. U svojoj dugoj povijesti štand s kobasicama našao je svoje mjesto kako u književnosti tako i u pop-kulturi.
Sve su to razlozi zbog kojih će udruga vlasnika bečkih štandova s kobasicama pokušati učiniti ono što su bečka kultura kavana (2011.), bečki valcer (2017.) te bečki ugostiteljski objekti s vlastitim vinom u ponudi (2019.) već uspjeli, pa će uskoro podnijeti i službeni zahtjev za uvrštavanjem štandova na austrijski popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Austrija
Nova presuda: Mogući novi povrati preplaćenih troškova za poskupljenje struje u Austriji
Nova presuda protiv energetskog opskrbljivača TIWAG-a mogla bi omogućiti povrat iznosa između 300 i 1.500 eura. I drugi pružatelji usluga suočavaju se s tužbama zbog povećanja cijena.
TIWAG suočen s presudom o povratu sredstava
Kako izvještava ORF, tirolski TIWAG pretrpio je pravni poraz u prvom stupnju suđenja. Predmet spora bile su tužbe brojnih korisnika zbog poskupljenja u 2022. i 2023. godini. Okružni sud utvrdio je da se povrat preplaćenih sredstava mora izvršiti neovisno o paketu financijske pomoći koji je TIWAG prethodno ponudio. Prema izvješću APA-e, TIWAG je već podnio žalbu na ovu odluku Okružnog suda u Innsbrucku.
Sud je presudio da paket pomoći od 60 milijuna eura, koji su prošle godine dogovorili Radnička komora i TIWAG, ne može biti uračunat u povrat sredstava potrošačima. Tako bi ovaj energetski opskrbljivač morao vratiti iznose od 300 do 1.500 eura. Povod za tužbu bila je kolektivna tužba Radničke komore Tirol i Udruge za zaštitu potrošača (VKI) iz 2023. godine.
I drugi opskrbljivači pod pritiskom zbog poskupljenja
I drugi energetski opskrbljivači i dalje su pod povećalom udruga za zaštitu potrošača zbog ranijih poskupljenja. Tako se korisnici mogu prijaviti za kolektivnu tužbu protiv tvrtki EVN i Verbund putem Udruge za zaštitu potrošača (VSV) kako bi zatražili povrat preplaćenih sredstava.
S tužbama se suočava i Burgenland Energie. Prema riječima bečkog odvjetnika Georga Zangera, već je podneseno oko 2.500 tužbi u ime potrošača, a očekuje se povrat između 900 i 1.500 eura po tužitelju. Tvrtka Burgenland Energie u priopćenju navodi da ove tužbe dočekuje “bez zabrinutosti”, dok istovremeno odvjetniku Zangeru predbacuje “sumnjive poslovne prakse”. Finanz.at je izvijestio o tome.
Uštede do 715 eura promjenom opskrbljivača
Zbog ponovnog rasta cijena energije u Austriji, promjena opskrbljivača električne energije i plina može donijeti značajne uštede. Prema izračunu usporedne platforme Tarife.at, usporedba cijena struje može donijeti uštedu od oko 220 eura, ovisno o mjestu prebivališta. Promjena opskrbljivača može se brzo i jednostavno obaviti online.
Ukupno je moguće uštedjeti do 715 eura godišnje na troškovima struje i plina, ovisno o saveznoj pokrajini, pokazuje nedavna analiza tarifa usporedne platforme.
Austrija
Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu
Zavela ga lijepim riječima: Gornjoaustrijanac je nasjeo na prevaranticu. Njezin zahtjev: nepristojno visoka svota za vizu.
Zaštitnici potrošača iz Radničke komore Gornje Austrije imaju pune ruke posla. “Internetske prijevare su nam uvijek aktualne, a ‘love scam’ smatramo posebno podmuklom varijantom”, objašnjava voditeljica odjela Ulrike Weiß za “Heute”.
Naime, kod ove vrste prevare bezobzirni počinitelji se na internetu predstavljaju kao samci u potrazi za velikom ljubavi.
Prijevara kao iz udžbenika
“Zapravo slučaj kao iz udžbenika za kriminaliste”, komentira Weiß ono što se dogodilo nesuđenoj žrtvi. Nakon duljeg povjerljivog kontakta putem interneta, muškarac je napokon htio osobno upoznati osobu s druge strane ekrana – navodno ženu iz Kazahstana.
2.000 eura već nestalo
Prevarantica je tvrdila da joj nedostaje samo viza za Austriju, koja navodno košta 16.000 eura. Srećom, žrtva se obratila stručnjacima iz Radničke komore, koji su odmah prepoznali prijevaru. Na kraju, do uplata veće svote ipak nije došlo, ali nesreća je bila što je već izgubio 2.000 eura.
“Zapravo, Schengenska viza trenutno košta oko 94 eura”, upozorava Weiß te apelira na ljude da ne nasjedaju na zahtjeve nepoznatih osoba. “Kako bismo zaštitili potrošače, pokrenuli smo seriju webinara o sigurnosti na internetu.”
Austrija
Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura
Izvanredan slučaj zaokuplja pažnju podružnice Radničke komore (AK) u Zwettlu: Ženi iz Waldviertela navodno nije isplaćeno više od 1.000 prekovremenih sati.
Radnička komora Donje Austrije izborila je prošle godine rekordnih 99,8 milijuna eura za radnike. Ukupno 163.000 članova zatražilo je pomoć AK Donje Austrije zbog problema na radnom mjestu.
Radnička komora osigurala gotovo 100 milijuna eura za radnike
„Tema prekovremenih sati bila nam je od iznimne važnosti“, izjavio je nedavno predsjednik AK Donje Austrije i predsjednik ÖGB NÖ, Markus Wieser, na konferenciji za novinare. Posebno se zaposlenici u trgovini i ugostiteljstvu obraćaju Radničkoj komori ili sindikatima zbog neplaćenih prekovremenih sati.
Mnogi prekovremeni sati i dodatni rad ostaju neplaćeni kroz dulje vremensko razdoblje. Zbog rokova zastare, potraživanja se mogu ostvariti samo u kratkom vremenskom periodu – primjerice, u ugostiteljstvu maksimalno četiri mjeseca. Zato je važno da radnici redovito, najbolje pisanim putem, od poslodavca traže isplatu zaostalih prekovremenih sati. Na taj način mogu zaustaviti tijek zastare.
Rad od kuće za švicarsku tvrtku
Posebno dramatičan bio je slučaj zaposlenice iz okruga Zwettl, koja je radila od kuće za švicarsku tvrtku. „Mjesecima je radila po 60 sati tjedno“, opisao je Thomas Kaindl, voditelj Odjela za regionalne poslove u AK Donje Austrije.
Ukupno joj se nakupilo 1.054 prekovremenih sati koje poslodavac nije želio platiti. Obratila se Radničkoj komori za pomoć. „Podnijeli smo tužbu za neisplaćeni iznos, a predmet je trenutno na Radnom i socijalnom sudu“, objasnio je Kaindl. Vrijednost spora iznosi značajnih 57.298 eura bruto.
