Panorama
Bečki savjeti za smanjenje otpada u vrijeme božićnih blagdana
Povodom blagdana bečko gradsko poduzeće za zbrinjavanje otpada (MA 48) pripremilo je korisne savjete kako spriječiti stvaranje otpada.
Očuvanje okoliša u austrijskoj je metropoli važna tema čak i u vrijeme božićnih blagdana. Naime, u tom se razdoblju količina otpada u glavnom gradu Austrije poveća za oko deset posto. Stoga je bečko gradsko poduzeće za zbrinjavanje otpada (MA 48), koje se, između ostaloga, bavi i edukacijom građana, povodom blagdana pripremilo nekoliko korisnih savjeta kako spriječiti stvaranje otpada.
Alternativa papiru za zamatanje darova
Umjesto ukrasnog papira, koji najčešće završi u smeću nakon što se dar odmota, možete upotrijebiti ekološki prihvatljive i višekratno iskoristive platnene vreće. Darove također možete zamotati u stari novinski papir ili papir od časopisa, a možete i samostalno izraditi omote za darove koristeći materijale koje imate kod kuće.
Alternativa kupnji skupih, novih proizvoda
Bilo da se radi o odjeći, knjigama ili igricama, ne morate kupovati skupe, nove proizvode kako biste usrećili svoje najmilije. Te stvari možete kupiti i na buvljaku po pristupačnim cijenama.
Alternativa bacanju darova
Niste zadovoljni dobivenim darom ili ste dobili nešto što već imate? Umjesto bacanja u smeće, stvari koje ne želite zadržati možete zamijeniti ili ih nekome pokloniti. Postoje razne dobrotvorne ustanove kojima ih možete donirati.
Alternativa kupnji darova
Pustite mašti na volju i sami izradite kreativan i originalan dar.
Svojim najmilijima poklonite svoje vrijeme. Zajednički su trenuci neprocjenjivi.
Buvljak bečkog poduzeća za zbrinjavanje otpada u gradskom okrugu Margareten, poznat pod nazivom „Tandler”, u ponudi ima ekološki proizvedene vreće za darove koje su dostupne u tri veličine. Za razliku od ukrasnog papira za zamatanje darova ove se vreće zahvaljujući svom neutralnom izgledu mogu koristiti nebrojeno puta tijekom cijele godine te time doprinose značajnom smanjenju nepotrebnog otpada koji se obično nakupi u vrijeme Božića.
Uz već standardne predmete poput odjeće, posuđa i knjiga, u bečkom buvljaku mogu se pronaći i rabljeni glazbeni instrumenti, gramofonske ploče i sportska oprema te elektronički uređaji čija je ispravnost prethodno provjerena. A kako bi i najmlađim Bečanima približilo važnost zbrinjavanja otpada i na zabavan način omogućilo bolje razumijevanje tog posla, gradsko poduzeće (MA 48) nedavno je predstavilo svoj Lego set. Sastoji se od ukupno 263 dijela među kojima su dvije figurice, kamion i spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, a također je dostupan u ponudi „Tandlera”.
- Pola litre piva na Božićnom sajmu u Beču košta 6 eura
- Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko ne integrira, neće dobiti novac
- Dvojica sirijskih tražitelja azila u Beču optužena za mučenje i zločine protiv civila
- Štednja usporava bečki megaprojekt: Izgradnja U2 i U5 kasnit će godinama
- Užas u Beču: 20-godišnjakinju nakon izlaska silovao i zlostavljao poznanik iz kluba
R.P / eurocommPR
Foto: eurocommPR / Pixabay / © Martin Votava/PID
Panorama
Pola litre piva na Božićnom sajmu u Beču košta 6 eura
Božićni sajmovi u Beču gotovo su spremni za otvaranje, a prve cijene već izazivaju šok među posjetiteljima. Na sajmu u Volksgartenu pola litre piva s točenja košta nevjerojatnih 6 eura.
Predstavnik ugostitelja, Gerold Royda, objašnjava da su poskupljenje uzrokovane višim troškovima piva i rada. Dodatne naknade za štandove i osoblje dodatno otežavaju financijsku situaciju organizatora.
„Ako cijenu još više povećamo, nitko neće kupovati“, kaže Royda, upozoravajući da visoke cijene već sada izazivaju nezadovoljstvo posjetitelja.
Osim cijena piva, organizacija sajma izaziva kritike. Veliko kotač je postavljen usred staze za bicikliste i pješake, što je razljutilo lokalne građane i vlasti.
Božićni sajmovi ove godine obećavaju prazničnu atmosferu, ali i ozbiljne izdatke za posjetitelje koji žele uživati u hrani i piću.
Zanimljivosti
Francuski umirovljenik završio 1500 kilometara od kuće: umjesto kod liječnika, stigao u Hrvatsku
Neobična priča stiže iz Francuske – 85-godišnji umirovljenik iz mjesta Châtillon-sur-Thouet na zapadu zemlje krenuo je prošlog tjedna na kratko putovanje do svog liječnika, udaljenog tek 25 kilometara, ali je završio čak 1500 kilometara dalje – u Hrvatskoj.
Prema pisanju belgijskog lista Nieuwsblad, muškarac je automobilom krenuo prema obližnjem mjestu Airvault, no ondje nikada nije stigao. Gotovo 24 sata kasnije, zbunjen i umoran, pronašao se u sasvim drugoj državi. „Ne znam ni sam kako se to dogodilo“, izjavio je 85-godišnjak za francuski radio ici. Dodao je da nikada ranije nije imao problema s orijentacijom ili pamćenjem.
Njegovi prijatelji počeli su sumnjati da se nešto dogodilo kada se nije pojavio na dogovorenom susretu. Ubrzo su kontaktirali policiju, a i susjedi su prijavili nestanak jer su primijetili da ga nema kod kuće. Kada su policajci i spasioci stigli na njegovu adresu, pronašli su samo praznu kuću.
Nakon što su ga pokušali nazvati, umirovljenik im se javio i mirno objasnio da se trenutno nalazi u hotelu – u Hrvatskoj.
U pomoć mu se uključila obitelj, koja sada organizira njegov povratak u Francusku.
Zanimljivosti
Martinje: Slavlje mladog vina u Hrvatskoj i širom Europe
Svake godine, 11. studenog, vinari i ljubitelji vina obilježavaju Martinje, dan posvećen mladom vinu, poznatom i kao “mlado vino” ili “travarica” u nekim krajevima. Ovo je tradicionalni običaj koji simbolizira kraj berbe i početak vinske sezone.
U Hrvatskoj, Martinje se posebno slavi u vinorodnim regijama poput Istre, Slavonije i Zagorja, gdje se organiziraju svečana krštenja mladog vina, degustacije i običajne narodne igre. Prisutni se često oblače u narodne nošnje, a svečanost prati i pjesma, ples te tradicionalna jela poput kobasica, pečenog mesa i kruha.
Običaji i simbolika
Jedan od glavnih rituala je “krštenje mladog vina”, kada vinari simbolično blagoslivljaju vino, često uz prigodne riječi i nazdravljanje. Martinje je ujedno i druženje zajednice, prilika da se proslave trud i rad vinara, ali i pripremi tlo za novu vinsku sezonu.
Tijekom Martinja, mnogi vinari organiziraju i turističke ture po vinskim podrumima, a sve češće se održavaju i manifestacije otvorenih vrata gdje posjetitelji mogu isprobati razne sorte vina i lokalne delicije.
Martinje tako postaje ne samo dani vina, već i kulturna tradicija koja spaja običaje, gastronomiju i lokalnu zajednicu.
