Austrija
Bečka Kuća glazbe otvorena i u Kini
Otvorenjem Kuće glazbe u Kini, Beč je dobio novu međunarodnu kulturnu adresu. Ovaj jedinstveni muzej, nastao po uzoru na bečki, donosi austrijsku glazbenu tradiciju u Kinu i simbolizira most između dviju kultura.
Krajem studenog ove godine u kineskom je Yanguanu otvorena Kuća glazbe. Ovaj inovativni muzej inspiriran je bečkom Kućom glazbe, a simbolizira most između dviju kultura. Projekt je nastao u suradnji s najvećim kineskim promotorom i organizatorom koncerata klasične glazbe u Aziji Wu Promotion i jednim lokalnim investitorom.
Muzej, koji se nalazi oko 150 kilometara jugozapadno od Šangaja, prostire se na 5.000 četvornih metara i nudi moderno, interaktivno glazbeno iskustvo, osmišljeno u suradnji s arhitektonskim uredom Chalabi iz Beča. Tako je stvoren jedinstven muzejski svijet koji u modernom, ugodnom ambijentu prikazuje interaktivne elemente i atmosferu bečkog originala. Usto muzejski prostor povezuje bečku glazbenu tradiciju s kineskom kulturom i istovremeno jača međunarodnu poziciju Beča kao glazbenog grada.
Međunarodni uspjeh
Novi muzej u Yanguanu već je druga međunarodna Kuća glazbe: prvo izdanje otvoreno je 2015. godine u meksičkom gradu Puebla. Nakon privremenog zatvaranja 2022. godine, ovo je izdanje uspješno ponovno otvoreno u listopadu 2024. godine.
Prilikom otvorenja u Kini direktor Kuće glazbe u Beču Simon Posch izjavio je: „Naša vizija je inspirirati ljude za glazbu, pobuditi znatiželju i omogućiti nove inovativne pristupe glazbi. Glazba, kao univerzalni jezik, ima moć povezivanja ljudi i gradnje mostova između kultura.”
Unaprijed hvala na objavljivanju priopćenja za medije Međunarodnog ureda Grada Beča u Zagrebu.
Beč
Umirovljenica u Beču prevarena za 20 tisuća eura
U Beču, u četvrtak poslijepodne, 69-godišnja umirovljenica postala je žrtvom sofisticirane prijevare koja je rezultirala gubitkom od 20.000 eura.
Nepoznati muškarac nazvao je umirovljenicu i predstavio se kao zaposlenik banke, upozorivši je na navodni pokušaj prijevare na njenom računu. Kako bi “osigurala” svoj novac, žena je povezana s osobom koja se predstavila kao policajac.
Žrtva, zbunjena i uplašena, uzela je taksi do banke, podigla 20.000 eura i predala novac osobi koja se predstavljala kao službeni predstavnik. Prevara je otkrivena tek naknadno. Istraga je u tijeku, a policija nastavlja s radom na slučaju.
Beč
Skandal u Beču: Direktor pozvao ekipu Putinove televizije u školu
U Beču je izazvana velika polemika nakon što je direktor škole u Floridsdorfu, Christian Klar, pozvao ekipu ruskog propagandnog kanala „Rossija 1“ da posjeti njegovu školu. Ovaj potez je izazvao oštru osudu od strane bečke obrazovne vijećnice i zamjenice gradonačelnice Bettine Emmerling (NEOS), koja smatra da bi za ovaj „neprihvatljiv postupak“ trebale uslijediti jasne posljedice.
Emmerling je osudila ponašanje direktora Klara kao „neprihvatljivo“, naglašavajući da bi cijela situacija trebala biti temeljito istražena, posebno u kontekstu zaštite djece. TV ekipa ovog ruskog državnog kanala, koji je pod kontrolom predsjednika Vladimira Putina, snimala je djecu u školi bez pristanka roditelja, što je dodatno podiglo buru. Klar sada pokušava distancirati od tog postupka, naglašavajući da nije znao ruski jezik niti je angažirao prevoditelja prilikom poziva TV ekipi.
Bettina Emmerling podržava prijedlog da „Obrazovna direkcija donese jasne zaključke u vezi s ovim slučajem“. Međutim, naglasila je da nema ovlasti za izravno djelovanje, jer mjere može poduzeti samo Obrazovna direkcija koja je nadležna za obrazovne ustanove na razini države. Ta institucija već istražuje slučaj, a konačni zaključak neće biti dostupan javnosti dok se postupak ne završi.
Obrazovna direkcija je za „Krone“ potvrdila da će slučaj biti pomno istražen i da će o poduzetim mjerama obavijestiti javnost, no u isto vrijeme naglašava da neće dijeliti nikakve informacije o mogućim sankcijama do završetka istrage.
Austrija
Austrija ograničava zdravstvenu skrb za tražitelje azila: Dio javnosti nije zadovoljan
Plan koji je predložio savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP) da se medicinska skrb za tražitelje azila ograniči suočava se s oštrim protivljenjem. Ovaj prijedlog naišao je na kritike, a posebno sindikat radnika u zdravstvu (ÖGK) i Liječničku komoru.
Andreas Huss, predsjednik radnika u zdravstvenoj osiguravajućoj kući ÖGK, upozorava da bi primjena tog prijedloga bila vrlo teško provediva. Iako je u pravu da u Njemačkoj postoji sličan sustav, gdje tražitelji azila imaju pristup zdravstvenoj zaštiti tek nakon 18 mjeseci, u Austriji su oni trenutno u potpunosti osigurani kroz osnovnu zdravstvenu zaštitu i obično imaju e-card. Huss također navodi da čekanje na operacije nije specifično za tražitelje azila, već je povezano s ograničenim kapacitetima bolnica.
Zabrinutost zbog prijedloga izrazila je i FPÖ, a posebno socijalna glasnogovornica Dagmar Belakowitsch koja je kritizirala Hussove tvrdnje kao „potpuno nerealne“. Optužila ga je za „svjesnu obmanu javnosti“, ističući da bi ograničavanje medicinskih usluga zapravo moglo postati skuplje od postojećeg sustava.
Liječnička komora, s druge strane, naglašava da su obvezni liječiti sve pacijente, bez obzira na njihovu nacionalnost, pozivajući se na Hipokratovu zakletvu i zakone koji liječnicima nalažu da se posvete svakom pacijentu.
Lukas Gahleitner-Gertz iz Asylkoordinationa izrazio je zabrinutost da bi ovo mogao biti prvi korak prema stvaranju „društva dvije klase“, gdje bi i druge skupine kasnije imale pristup samo osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Također je upozorio da bi ograničena medicinska skrb mogla dovesti do kroničnih bolesti, što bi na kraju moglo povećati troškove.
S prijedlogom se ne slažu ni koalicijski partneri ÖVP-a – SPÖ i NEOS – koji također nisu oduševljeni idejom ograničavanja prava tražitelja azila na medicinsku skrb.
Iako je unutarnji ministar Gerhard Karner (ÖVP) izrazio povjerenje da će osnovna medicinska skrb za tražitelje azila biti uvedena, naglasio je da je ovo „apsolutno ispravno i nužno“. Karner je također dodao da je zdravstvena zaštita za tražitelje azila u Austriji ipak bolja nego u mnogim zemljama iz kojih dolaze.
Međutim, zdravstveni znanstvenik Kayvan Bozorgmehr s Bielefeldskog sveučilišta smatra ovu argumentaciju „neproduktivnom“. Prema njegovim riječima, studije u Njemačkoj pokazale su da su troškovi zdravstvene zaštite za tražitelje azila u osnovnoj zdravstvenoj zaštiti 40 posto viši nego kada bi imali pristup zakonskoj zdravstvenoj osiguranju. Bozorgmehr postavlja pitanje: „Hoćemo li smanjenje troškova za austrijske pacijente koji čekaju na liječenje donijeti tako što ćemo im omogućiti kasnije liječenje?“
