U intervjuu za ORF povodom predstojećih izbora u Beču 2025., aktualni gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) izjavio je kako mu je cilj ponoviti izborni rezultat iz prošle godine, kada je njegova stranka osvojila 41,5 % glasova. Istaknuo je da bi Beč trebao imati stabilnu dvostranačku koaliciju, ali je isključio mogućnost suradnje s FPÖ-om.

Lakši pristup austrijskom državljanstvu

Ludwig je posebno naglasio potrebu za olakšavanjem uvjeta za stjecanje austrijskog državljanstva. Prema njegovim riječima, trenutni kriteriji – osobito financijski uvjeti – previše su strogi. Mnogi ljudi koji rade u slabije plaćenim zanimanjima ne mogu si priuštiti troškove postupka. Upozorio je i da trećina punoljetnih osoba u Beču nema pravo glasa, jer nemaju državljanstvo, što smatra problematičnim za demokratsku reprezentaciju.

Stav prema migracijama i socijalnim davanjima

Ludwig je odbacio tvrdnje da je visina socijalne pomoći u Beču uzrok većeg doseljavanja, rekavši da pet saveznih pokrajina troši više na socijalne transfere po glavi stanovnika nego Beč. Prema njemu, radi se o mitu koji ne odgovara stvarnosti.

Također je predložio reformu socijalnog sustava, koja bi uključivala:

• aktivaciju svih radno sposobnih osoba putem Zavoda za zapošljavanje (AMS),
• uvođenje dječjeg temeljnog osiguranja,
• i rezidencijsku obvezu za korisnike pomoći.

Obrazovni sustav pod opterećenjem

Govoreći o izazovima u obrazovanju, Ludwig je priznao da je bečki obrazovni sustav pod velikim pritiskom, djelomično i zato što Beč preuzima integracijske zadatke i za druge pokrajine. Kao primjer naveo je integraciju 4.500 ukrajinske djece tijekom prošle školske godine. Najavio je zapošljavanje dodatnog osoblja u školama i vrtićima.

Ludwig je izrazio spremnost za sudjelovanje u budućim mjerama štednje na saveznoj razini, ali je naglasio kako većinu državnog proračuna kontrolira savezna vlast, a ne gradovi i regije.

Na kraju je istaknuo da je otvoren za koalicije s različitim strankama – osim s FPÖ-om, s kojim smatra da postoje prevelike razlike u pogledu na društvo i ljude.

Bečki Neos ulazi u predizbornu kampanju za gradsko vijeće s dvjema vodećim figurama – Bettinom Emmerling, koja je preuzela ulogu zamjenice gradonačelnika nakon što je Christoph Wiederkehr postao ministar obrazovanja, i Selmom Arapović, šeficom kluba vijećnika.

U intervjuu za Standard, Arapović je iznijela prijedlog koji je izazvao pažnju: broj bečkih okruga bi se mogao smanjiti. “Ne trebamo 23 okružna predstojnika s njihovim zamjenicima. To je previše”, izjavila je, aludirajući na visoke troškove administracije. Dodala je kako je to područje gdje se jasno može uštedjeti – “u politici”.

List Standard pritom je spomenuo mogućnost spajanja pojedinih okruga, na što je Arapović odgovorila afirmativno: “Da. To je sloboda koju imamo.”

Osim smanjenja broja okruga, Neos vidi dodatni prostor za štednju u ukidanju funkcija gradskih vijećnika bez resora, smanjenju stranačkog financiranja te racionalizaciji ulaganja u biciklističku infrastrukturu. Trenutni dug glavnog grada Austrije iznosi oko 15 milijardi eura, pa je, prema Neosu, vrijeme za ozbiljne mjere štednje.

Situacija na bečkom tržištu nekretnina i početkom 2025. godine ostaje vrlo napeta – posebno na tržištu najma, gdje ponuda stanova postaje sve oskudnija, dok se tržište kupnje lagano oporavlja. To pokazuje najnovije izvješće konzultantske kuće za nekretnine EHL.

Unatoč padu kamatnih stopa, broj novih građevinskih projekata ostaje nizak, što dovodi do daljnjeg smanjenja broja završenih stanova. Prema prognozama, broj novogradnji 2025. godine bit će znatno manji nego prethodne godine, osobito kad je riječ o najmu – tu se očekuje pad od preko 50 % u odnosu na 2024. godinu. Pomanjkanje ponude dodatno pogoršavaju političke mjere poput zamrzavanja indeksacije stanarina u starogradnji.

Dok su institucionalni investitori i dalje suzdržani, sve se više projekata koji su prvotno bili planirani za najam preusmjerava u pojedinačnu prodaju. Zbog toga ukupna ponuda stanova za kupnju ostaje relativno stabilna.

Oporavak tržišta stanova za kupnju

Na tržištu kupnje stanova primjetan je oporavak. Kupci koji stanove kupuju za vlastite potrebe, ali i investitori, ponovno su aktivniji, potaknuti padom kamata Europske središnje banke i povoljnijim uvjetima financiranja. U atraktivnijim dijelovima grada cijene blago rastu, a prostor za pregovore o cijeni znatno se smanjio – popusti su sada uglavnom u niskom jednoznamenkastom postotku.

Potražnja za najmom i dalje visoka, cijene snažno rastu

Potražnja za stanovima za najam i dalje je vrlo visoka, a ponuda ne može zadovoljiti potrebe tržišta. Stanovi se često iznajmljuju odmah nakon što ih prijašnji najmoprimci napuste. Posebno u traženim četvrtima srednjeg cjenovnog ranga zainteresirani moraju brzo reagirati.

Najamnine u Beču rastu znatno iznad stope inflacije. Za cijelu 2025. godinu EHL predviđa prosječan rast cijena najma od 5,4 %. U novogradnji je u prvom tromjesečju zabilježen rast od 2,3 % u odnosu na prethodno razdoblje, a i u starijim zgradama najamnine značajno rastu.

Za stanove u vlasništvu očekuje se prosječan godišnji rast cijena od oko 2,2 %, dok u najtraženijim lokacijama u unutarnjim gradskim okruzima cijene po četvornom metru već sada u prosjeku premašuju 7.000 eura.

Prema procjenama EHL-a, broj novogradnji ostat će ispod stvarnih potreba stanovništva barem do 2029. godine. Brza izdavanja građevinskih dozvola nisu izgledna, a nesigurnost među investitorima ostaje velika, ponajviše zbog postojećih i najavljenih zakonskih intervencija poput ograničenja rasta najamnina i indeksacije.