Connect with us

Austrija

Beč do 2040. želi postići ugljičnu neutralnost

Objavljeno

na

Do 2025. austrijska prijestolnica godišnje namjerava postaviti onoliko fotonaponskih sustava koliko ih je bilo instalirano u posljednjih 15 godina. Austrijska prijestolnica postavila je ambiciozan cilj da do 2040. godine postane grad s nultom stopom emisija stakleničkih plinova, a ugljičnu neutralnost prije svega namjerava postići energetskom tranzicijom i znatnim ulaganjima u obnovljive izvore energije.

Član bečkog gradskog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky istaknuo je da Beč želi postati primjer drugim gradovima po pitanju korištenja solarne energije. Stoga gradska koalicija do kraja mandata, koji traje do 2025., godišnje namjerava postaviti onoliko fotonaponskih sustava koliko ih je bilo instalirano u posljednjih 15 godina. Time će se u roku od pet godina njihova ukupna snaga povećati sa sadašnjih 50 MWp na 250 MWp, a do 2030. trebali bi dosegnuti snagu od nevjerojatnih 800 MWp.

Kako bi Beč mogao postići taj cilj, svake će godine instalirati solarne module čija će ukupna površina odgovarati onoj od 90 do 100 nogometnih igrališta. Pritom će se za postavljanje uglavnom koristiti površine poput krovova i pročelja javnih zgrada te parkirališta, deponiji i slično, a poticat će se inovativna rješenja poput upotrebe solarnih modula od tankog filma, ugradnje solarnih panela na pročelja građevina ili stvaranje hlada na ozelenjenim krovovima uz pomoć solarnih sustava.

Grad Beč nastoji potaknuti i građane da daju svoj doprinos zaštiti okoliša, stoga je postupak izdavanja dozvola za instaliranje fotonaponskih postrojenja pojednostavljen, a umjesto dosadašnjih milijun eura bit će osigurano ukupno tri milijuna eura godišnje za subvencioniranje solarnih panela. Osim toga, ove godine s radom započinje i novi ured koji će građanima i poduzećima pomagati u svim fazama razvoja projekata na području solarne energije.

Predviđa se da će se zahvaljujući ovoj inicijativi stvoriti oko 1.200 radnih mjesta u Beču i okolici.



Advertisement

Austrija

Klimatska karta u Austriji nikad skuplja – Cijene lete u nebo, a putnici poručuju: Ne vraćajte nas u aute!

Objavljeno

na

Cijena austrijske klimatske karte (Klimaticket), koja omogućuje neograničeno putovanje javnim prijevozom diljem zemlje, ponovno raste – i to osjetno.
Dok je nacionalna verzija ulaznice nedavno poskupjela s 1.095 na 1.300 eura, uskoro bi mogla koštati čak 1.400 eura.

Posebno snažno poskupljenje pogađa Oberösterreich (Gornju Austriju), gdje regionalna verzija karte za cijelu pokrajinu skače s 592 na 703 eura – povećanje od gotovo 19 posto.


Zelena kritika: „Tjeraju ljude natrag u aute“

Zeleni žestoko kritiziraju pokrajinsku vladu (koaliciju ÖVP-FPÖ), tvrdeći da je Gornja Austrija sada dobila „najskuplju klimatsku kartu u zemlji“.
Pokrajinski vijećnik za okoliš Stefan Kaineder (Zeleni) upozorio je:

„Tko ovako diže cijene, tjera putnike natrag u automobile. U vrijeme kada se sve poskupljuje, ovo je potpuno pogrešan signal.“


Putnici podijeljeni: „Vrijedi svake centa“

Unatoč rastu cijena, mnogi korisnici i dalje podržavaju ideju.
Elke Holzmann-Riedler (45), koja koristi kartu već godinama, kaže da ne planira odustati:

„Odlično je i praktično – ne moraš razmišljati možeš li si priuštiti javni prijevoz. Poslodavci bi trebali više poticati korištenje karte. Platila bih je i skuplje.“

S druge strane, Andreas Szelegowitz iz St. Floriana kod Linza već dugo nema automobil:

„Šteta bi bila da ovaj moderan koncept nestane zbog politike. Mnogi moji prijatelji već su se odrekli auta zahvaljujući ovoj karti. Bitno je da ostane pristupačna za sve.“


Sve više korisnika, ali i nepoznanica

Prema podacima za 2023. godinu, u Austriji je prodano 243.754 Klimaticketa – gotovo dvostruko više od očekivanog.
No, Državni ured za reviziju upozorava da nema preciznih podataka o tome tko su korisnici – jesu li to studenti, zaposlenici, umirovljenici ili putnici na duže relacije.
Bez tih podataka, ističe se, teško je procijeniti stvarne ekonomske i ekološke učinke projekta.

Nastavi čitati

Austrija

Nova digitalna vinjeta za 2026. već je dostupna – stiže i kraj naljepnica

Objavljeno

na

Od sada se može kupiti digitalna vinjeta za 2026. godinu, objavila je austrijska tvrtka ASFINAG. Vinjete su dostupne putem ASFINAG Mautshopa, mobilne aplikacije, na naplatnim postajama, benzinskim postajama, u trafikama te u ÖAMTC, ARBÖ i ADAC uredima.

Klasična naljepnica za vjetrobran bit će dostupna tek krajem studenog, no od 2027. potpuno se ukida – od tada će postojati samo digitalna verzija.


Kada vinjeta vrijedi?

Iako se može kupiti već sada, godišnja digitalna vinjeta za 2026. vrijedi tek od 1. prosinca 2025.
Kupci koji je naruče online moraju paziti na zakonski rok od 18 dana, tijekom kojeg vrijedi pravo na odustajanje od kupnje. Zato, ako želite da vaša vinjeta vrijedi već 1. prosinca, morate je kupiti najkasnije do 13. studenog 2025.

Kod kraćih vinjeta (1-dnevna, 10-dnevna, 2-mjesečna) ta ograničenja više ne postoje – one vrijede odmah nakon kupnje.


Novi cjenik za 2026.

Cijene su, prema zakonu, ponovno usklađene s inflacijom i povećane za 2,9 %.
Evo koliko će vinjete koštati sljedeće godine:

  • 🟢 Godišnja vinjeta (osobni automobil) – 106,80 €
  • 🟡 2-mjesečna vinjeta – 32,00 €
  • 🔵 10-dnevna vinjeta – 12,80 €
  • 🔴 1-dnevna vinjeta – 9,60 €

Gdje kupovati sigurno?

ASFINAG upozorava građane da digitalnu vinjetu kupuju isključivo u službenom ASFINAG Mautshopu ili kod ovlaštenih partnera (ADAC, Autopay, Tolltickets).
Na internetu postoji mnogo neovlaštenih stranica koje naplaćuju dodatne naknade, iako prodaju istu vinjetu – zato se preporučuje kupnja samo putem službenih kanala.

Nastavi čitati

Austrija

„Samo šala“ s lažnom bombom skupo je koštala učenicu – mora platiti 4.100 eura

Objavljeno

na

Učenica iz austrijskog Rankweila skupo će platiti svoj „neslana šalu“. Naime, 18-godišnjakinja je u proljeće na zidu školskog WC-a napisala prijeteću poruku koja je zvučala kao najava oružanog napada.

Ravnateljica je odmah obavijestila policiju, a uslijedio je veliki policijski angažman – škola je evakuirana, područje osigurano, a u akciji su sudjelovale brojne patrole i specijalne jedinice.

Kasnijom istragom utvrđeno je da je prijetnja bila lažna te da ju je napisala upravo spomenuta učenica. Tijekom ispitivanja priznala je djelo, no nije mogla objasniti zašto je to učinila.


Skupa „šala“

Zbog lažne prijetnje, troškovi policijske intervencije iznosili su oko 4.100 eura, a taj iznos sada mora platiti sama učenica. Osim toga, prijeti joj i kazneni postupak zbog uznemiravanja javnosti i izazivanja panike.


Iz austrijske policije poručili su da „nema bezazlenih prijetnji“ – svaka slična poruka, čak i ako je zamišljena kao šala, smatra se kaznenim djelom. Takvi postupci izazivaju strah, nesigurnost i narušavaju povjerenje u školama, a za počinitelje imaju teške pravne i financijske posljedice.

Nastavi čitati
LM