Ekonomija
Austrija steže remen, želi uštedjeti 6,4 milijarde eura do 2025.
FPÖ i ÖVP žele uštedjeti gotovo 6,4 milijarde eura do 2025. godine! Sada su procurile prve mjere za koje se očekuju milijarde u proračun.
Ministar financija Gunter Mayr izvijestio je u utorak EU o planovima štednje moguće plavo-crne vlade. U Austriji pregovarači šute o konkretnim detaljima. Međutim, vjerojatno će doći do velikih rezova u nekoliko područja, navodi se u izvješću:
Jasno smanjenje klimatskih subvencija Brojni vodeći projekti Zelenih se smanjuju: klimatski bonus, klimatska karta, porezne olakšice za električne automobile i solarne sustave. Očekuje se da će samo završetak klimatskog bonusa donijeti više od dvije milijarde eura.
Rezovi se očekuju i u socijalnom sektoru. Ove godine obustavlja se automatsko usklađivanje socijalnih naknada s inflacijom. Očekivana ušteda: 150 milijuna eura. Nezaposleni će tako moći zaraditi manje dodatnog novca.
No dobre vijesti su da se ne planiraju uvesti novi porezi. Jedna od opcija koja se razmatra je proširenje poreza na duhan, kockanje i digitalne proizvode.
Ekonomija
Poznati proizvođač namještaja u krizi, pogođeno 56 radnika
Gornjoaustrijski proizvođač namještaja Weissengruber sa sjedištem u Ried in der Riedmark je nesolventan. Objavile su to u utorak udruge vjerovnika AKV i KSV1870.
Razlozi nelikvidnosti uglavnom su visoki troškovi plaća te povećani troškovi materijala i energije, ali i teret kamata, navode iz AKV-a. Osim toga, trgovina namještajem bilježi osjetan pad prodaje.
Prema podacima AKV-a, stečajem je pogođeno 56 zaposlenika i 72 vjerovnika, prema KSV-u radi se o 55 zaposlenika i 70 vjerovnika. AKV procjenjuje obveze na 7,25 milijuna eura, dok KSV1870 procjenjuje obveze na samo 2,8 milijuna eura. Razlika proizlazi iz neostvarivih založnih prava, za koje KSV navodi da ih nije uključio u svoje obveze.
Veliki dio obveza, kažu u AKV-u, čine bankovni krediti. Obveze prema dobavljačima iznosile su oko 600.000 eura. KSV imovinu procjenjuje na 517.000 eura. Tvrtka traži otpis dugova kroz proces restrukturiranja i nudi stopu od 20 posto, plativu u roku od dvije godine.
Ekonomija
Hofer više ne smije prodavati Dubai čokoladu
Njemački diskont Aldi Süd više ne smije prodavati svoju Dubai čokoladu. Regionalni sud u Kölnu presudio je da čokolada mora imati geografsku vezu s Dubaijem da bi se mogla tako zvati. U protivnom postoji rizik da će kupci biti dovedeni u zabludu.
Ista čokolada istog proizvođača bila je predmet povlačenja proizvoda u Austriji od strane Hofera, koji je dio njemačkog diskontera. Jesenas je bila u prodaji. Aldi Süd nudio je “Alyan Dubai Handmade Chocolate” u svojim trgovinama od prosinca. Čokolada je proizvedena u Turskoj, kao što je navedeno na poleđini pakiranja.
Međutim, sa stajališta suda, ova indikacija nije dovoljna. Zbog naziva se može pretpostaviti “da je proizvod zapravo proizveden u Dubaiju i uvezen u Njemačku”, kaže se.
Sada Aldi Süd privremeno više ne smije prodavati svoju Dubai čokoladu. Regionalni sud u Kölnu izdao je privremenu zabranu protiv tvrtke. Proizvod se može prodavati kao Dubai čokolada ako je proizveden u Dubaiju.
Odluka nije pravomoćna i diskont još uvijek može uložiti prigovor. Tužbu je pokrenuo uvoznik konditorskih proizvoda Andreas Wilmers koji u Njemačkoj prodaje čokoladu marke Fex proizvedenu u Dubaiju. U prosincu je Wilmers također izdao upozorenja diskontu Lidl i proizvođaču južne robe Lindt. U ovom postupku još nema odluke.
Lindt je tada objavio da je taj izraz oznaka za čokoladu s tipičnim punjenjem od pistacija kadayif, a ne za čokoladu koja dolazi iz Dubaija. Udruga njemačke konditorske industrije također je rekla da bi se čokolada iz Dubaija mogla proizvoditi u cijelom svijetu.
Nedavno se digla pompa oko čokolade, a svoj uspon slatkiš duguje društvenim mrežama kao što su Instagram i Tiktok. U mnogim trgovinama čokolada se brzo rasprodala u prosincu.
Ekonomija
Broj stečajeva u Austriji u 2024. nikad veći, dugovi u milijardama
Stečajna bilanca za 2024. sada je utvrđena i gora je nego ikad: prema izračunima Alpske udruge vjerovnika (AKV), ukupna razina duga prvi se put približila granici od 20 milijardi i bila je 19,55 milijardi eura.
U 2023. godini iznosio je “samo” 16,75 milijardi. Ukupno 6.768 tvrtki moralo je lani ići pred stečajni sud, a njih 4.156 doista je otišlo u stečajni postupak. To je bilo 346 mjesečno i 23 posto više nego prethodne godine. U preostalih 2.600 predmeta nije bilo dovoljno imovine za formalnu nagodbu te su postupci odbijeni zbog nedostatka imovine. Kao posebno gorka posljedica rekordnog broja stečajeva bez posla je ostalo gotovo 23.000 zaposlenika.
Tamno crvena bilanca bila je posljedica nekih spektakularnih velikih stečajeva. “Najbolji” je bio proizvođač motocikala KTM s obvezama od 1,8 milijardi eura, prema predstavniku vjerovnika Creditreformu (vidi i tablicu). Slijedi američki proizvođač električnih automobila Fisker, čija je vozila proizvodila njegova austrijska podružnica u Magni u Grazu.
Ukupno gledano, najveći je bankrot pripisan nekad velikom magu nekretninama René Benko. Šest tvrtki iz njegove grupe Signa te privatna zaklada Benko naplatili su više od 3,5 milijardi eura duga na račun njegovih vjerovnika.
Među ostalim istaknutim tvrtkama čije je restrukturiranje na kraju propalo bili su trgovac namještajem kikaLeiner, tvrtka za nekretnine Imfarr i proizvođač tehnike grijanja Windhager. U prosincu je među pogođenima bio i salzburški stručnjak za tradicionalnu nošnju Gössl
Razlozi za negativne rekorde su jasni: “Recesija i dalje traje. Kao što se i strahovalo, pad proizvodnje i ulaganja tijekom krize nekretnina proširio se na sektore trgovine i industrije”, objašnjava AKV. Zbog manjka novih narudžbi, skladišta su puna, neizvjesnost na tržištu rada slabi raspoloženje potrošača i dodatno ubrzava krizu.
Kao rezultat toga, AKV očekuje da će se brojni stečajevi nastaviti barem do sredine ove godine.
