Ekonomija
Austrija postala četvrta najskuplja država Eurozone
U posljednje vrijeme vode se rasprave o značajno višoj inflaciji u Austriji u odnosu na Njemačku i EU. Međutim, to nije nova pojava. Pouzdane usporedbe inflacije dostupne su od 1996. godine, a one pokazuju – s fluktuacijama – da je do 2007. inflacija bila za četvrtinu postotnog boda viša od one u Njemačkoj, a nakon toga čak pola postotnog boda, Isto je izračunao i Wifo stručnjak za inflaciju Josef Baumgartner. Samo je 2021/22 bilo obrnuto.
EU prikuplja razine cijena u državama članicama od 2003. godine. U to vrijeme jedva da je bilo ikakve razlike u općoj razini cijena između Njemačke i Austrije. Malo se toga promijenilo do uključivo 2006., ali od 2007. – kada je gospodarstvo bilo u procvatu, prisjeća se Baumgartner – jaz se brzo povećavao i do 2020. porastao na gotovo 10 posto. Čak i ako je inflacija u Austriji neko vrijeme bila niža nego u Njemačkoj 2021./2022. i ako je došlo do blagog približavanja, jaz u cijenama u odnosu na Njemačku ostao je visok. Usporedbe razine cijena dostupne su samo do 2021. godine, izračun je kompliciran i protkan stopom inflacije, ali nije posve identičan, smatra Baumgartner.
To je također značilo da je Austrija u međuvremenu postala četvrta najskuplja zemlja u eurozoni – dok je Njemačka, kao i prije 20 godina, na osmom mjestu. Austrija je tada “startala” sa sedmog mjesta. “Izlažemo se riziku da krenemo prema trećem mjestu”, rekao je Baumgartner. Na vrhu su Luksemburg, Finska i Irska.
U usporedbi s cijelom EU-27, razina cijena u Austriji također je jako porasla – razlika u cijeni se od 2003. gotovo udvostručila s oko 8 na oko 15 posto.
Baumgartner ističe da je razlika u cijeni između Austrije i Njemačke još veća ako se izdvoje pojedine grupe proizvoda i ne gleda se odjednom cijela košarica. Hrana je, primjerice, bila tri do pet posto jeftinija u Njemačkoj otprilike u vrijeme kad je Austrija ušla u EU.
U 2020. jaz je iznosio 20 posto – iako je vjerojatno da će se ponovno smanjiti 2021. i 2022. Jer od sredine 2021. do sredine 2022. inflacija u Austriji bila je iznimno znatno niža nego u Njemačkoj, a to se posebno odnosi na hranu. Od tada su se, međutim, uobičajeni omjeri ponovno normalizirali – s inflacijom u Austriji do dva postotna boda više.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
You must be logged in to post a comment Login