Svijet
Austrija i Njemačka građanima napisale detaljne upute što raditi u slučaju katastrofe
Nadležne službe u Njemačkoj ovih su dana podsjetile građane što sve trebaju učiniti da bi bili spremni na izvanredne situacije poput prirodnih katastrofa, pa i nuklearnog napada.
Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofi (BBK) ima niz uputa za građane Njemačke o tome kako se trebaju ponašati u izvanrednim situacijama, ali i kako se za njih pripremiti.
Sve češće prirodne katastrofe
“Obilne kiše koje su u srpnju 2021. izazvale razorne bujične poplave u nekoliko regija Njemačke, pandemija korone s međunarodnim učincima od 2020., uragan Friederike iz 2018. koji je oštetio dalekovode i ostavio 140.000 ljudi bez električne energije – ovi događaji su samo nekoliko primjera izvanrednih situacija koje su se dogodile u Njemačkoj posljednjih godina”, navodi se na službenim stranicama BBK.
“Sustav državne pomoći intervenira u takvim situacijama i nudi podršku. Ali ni najbolja pomoć nije uvijek tu odmah. U slučaju velike štete spasilačke službe ne mogu biti svugdje u isto vrijeme. Oni koji su spremni mogu pomoći sebi, rodbini i susjedima dok ne stigne državna pomoć i smanjiti štetu zaštitnim mjerama. Pomozite zajedno u rješavanju hitnih slučajeva i poduzmite mjere opreza”, apeliraju na njemačke građane iz BBK.
Pritom im nude doista detaljne, konkretne i smislene prijedloge i preporuke za planiranje osobne pripravnosti za hitne slučajeve.
Na stranici BKK se mogu naći i odgovori na pitanja poput “Kako naći sigurna skloništa?”, “Kako s djecom razgovarati o ratu?” i “Ima li smisla uzeti tablete od joda kao dio zaliha?”
Plan za stvaranje potrebnih zaliha
Zapravo je sve vrlo jasno i konkretizirano.
“Planirajte zajedno! Sjednite sa svojom obitelji i razmislite o sljedećem: Koliko smo ja i moja obitelj u opasnosti? Je li mjesto stanovanja npr. u području s rizikom od poplave? Razgovarajte o rutama bijega, mjestima susreta i tome kako se do vas može doći. Možda neće svi članovi obitelji biti kod kuće u slučaju katastrofe”, navodi BBK.
BBK nudi i dvije brošure za građane: 1. Savjeti za hitne slučajeve i ispravno postupanje u izvanrednim situacijama na 68 stranica i 2. Moja lista za hitne situacije. Druga brošura pomaže građanima da konkretno provedu savjete iz prve.
“Katastrofe su dio života. Gotovo svaki dan u raznim medijima možemo čitati o katastrofama i velikim štetama te uočiti slike razaranja i stradanja. Ne postoje samo velike katastrofe koje pogađaju čitave regije. Lokalna jaka kiša, jaka oluja, praćena nestankom struje ili požarom u kući može izazvati vrlo osobnu katastrofu za svakog pojedinca, svaku obitelj, s kojom se treba nositi. Uzmite si vremena za razmišljanje o osobnom planiranju za hitne slučajeve. Ova brošura je namijenjena da vam pomogne da razvijete osobni plan za hitne slučajeve”, navodi BBK.
Poručuju da bi svaki njemački građanin trebao kod kuće imati namjernica i ostalih potrebnih sredstava za 10 dana te da je odgovornost svakog pojedinca i obitelji da stvore zalihe te vrste.
Potrebno je imati hrane i vode za 10 dana
Što sve treba imati u zalihama po preporuci njemačke civilne zaštite?
Za početak, 2 litre vode po osobi po danu, dakle 20 litara po osobi za 10 dana. Ističe se da odrasla osoba treba dnevno popiti oko 1.5 litara vode, ali da je dobro imati i više od toga, primjerice za kuhanje određenih namirnica.
Preporučuje se imati i 3.5 kilograma proizvoda od žitarica, poput brašna i tjestenine, pa 2.5 kilograma voća i orašastih plodova, 2.6 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, 4 kilograma povrća itd.
Građanima se savjetuje da imaju i zalihe lijekova i drugih medicinskih proizvoda, kao i higijenskih potrepština. Trebaju i imati spremne i zaštićene najvažnije dokumente, pa čak i rezervne baterije.
U pripremi svega toga pomaže pregledna “check lista” koju je sastavio BKK i koja se može skinuti s njihovih internetskih stranica, a može se i zatražiti da vam isprintanu verziju pošalju na kućnu adresu. Na njoj su i najvažniji brojevi telefona u hitnim situacijama.
Inače, savjetuje se imati kod kuće i 500 eura u gotovini, no naglasak je ipak na namirnicama, piše Index.
Austrijanci ističu važnost zaliha pitke vode
Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova također detaljno savjetuje građane kako se ponašati u slučaju neke katastrofe.
“Kako biste bili dobro pripremljeni u slučaju nužde, u kući uvijek trebate imati sljedeće stvari i držati ih na sigurnom mjestu, na dohvat ruke: 1. svjetiljku i rezervne baterije, svijeće i upaljač, 2. radio na baterije i rezervne baterije, 3. važne i propisane lijekove (uključujući tablete kalijevog jodida u slučaju radiološke nesreće, koje se smiju uzimati samo uz izričit nalog zdravstvenih vlasti), 4. zalihe prve pomoći, 5. važne dokumente skupljene u jednu mapu, 6. sredstva za osobnu njegu i higijenu”, navodi se na stranicama austrijskog ministarstva.
“Također biste se trebali opskrbiti hranom i pićem u slučaju da ne možete napustiti kuću dulje vrijeme”, napominju.
Austrijska civilna zaštita zato je objavila brošuru na 20 stranica u kojoj savjetuje građanima koje zalihe trebaju imati u slučaju katastrofe.
“Ljudi mogu preživjeti oko mjesec dana bez hrane, ali najviše pet do sedam dana bez pića. Voda je najvažnija stvar za ljudski organizam. Osoba bi uz čvrstu hranu, koja se također sastoji od tekućine, trebala unositi najmanje 1.5 litara tekućine dnevno. Jer ljudi izbacuju oko 2.5 litara vode dnevno znojenjem i metaboličkim procesima. Ova ravnoteža tekućine igra važnu ulogu u ljudskom tijelu”, navodi se u brošuri, koja na prvom mjestu savjetuje skladištenje dovoljnih zaliha pitke vode.
“Gotovo svi domaći insekti su jestivi”
Austrijanci u svojim savjetima odlaze i u postapokaliptični teritorij, pa nude i nekoliko stranica posvećenih tome što se može jesti, a nalazi se u prirodi.
Građanima u brošuri postavljaju i ovo pitanje: “Jeste li se ikad zapitali što biste jeli da hrane više nema u supermarketu, a i sve vaše zalihe su nestale? Nakon nekoliko tjedana glad bi vas natjerala da potražite druge izvore hrane.”
Između ostaloga, kao odgovor na pitanje nude i ovo: “Preko dvije milijarde ljudi svakodnevno jedu insekte, a gotovo svi domaći insekti i ličinke su jestivi.”
I Austrija svojim građanima nudi formular koji će im pomoći u planiranju zaliha za izvanredne situacije.
U svakom slučaju, bolje je biti pripremljen za izvanredne situacije. Kako kažu Nijemci, katastrofe su dio života.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login