Austrija
Austrija i Njemačka dogovorile solidarnost u plinskoj krizi
Njemački vicekancelar Robert Habeck (Zeleni) potpisao je u Beču zajedničku deklaraciju s ministricom za klimu Leonore Gewessler (Zeleni). Berlin i Beč žele se osloniti na uzajamnu pomoć ako se ruska opskrba energentima ne ostvari. Obje zemlje trebale bi imati koristi od ovoga u hitnim slučajevima.
Rat u Ukrajini rezultirao je nekim čudnim situacijama za europske Zelene, na primjer kada dva člana srednjoeuropske vlade raspravljaju o nabavi više prirodnog plina. Habeck je u ponedjeljak već potpisao sličan dokument u Pragu. Cilj bi trebao biti uzajamna pomoć u hitnim slučajevima. Ako dođe do najgoreg, morate biti spremni. Potom će se promicati neovisnost o ruskim opskrbama energijom.
Tek tada će biti sigurnosti, rekla je Gewessler na konferenciji za novinare koja je uslijedila s Habeckom. Cilj neovisnosti kroz obnovljive izvore energije može se postići samo zajednički, dakle njih dvoje jednoglasno. Zajednička deklaracija sastoji se od tri točke, rekla je Gewessler.
Prije svega, radi se o pravima prijenosa: Tirol i Vorarlberg se opskrbljuju preko njemačke mreže, a tako bi trebalo ostati i u slučaju nestašice plina. Bilo je riječi i o korištenju skladišta prirodnog plina, posebice skladišta Haidach. Prema Gewessler, skladišta su također “važna sigurnosna zaštita” za dijelove Njemačke. Postoji dakle bilateralni sporazum o punjenju.
Treća točka predviđa zajedničke napore za diverzifikaciju opskrbe plinom. Njemačka zbog svog geografskog položaja ima mogućnost za LNG terminale, Austrija nema. Stoga se želi potaknuti domaće tvrtke da sudjeluju u LNG terminalima. “Imam punu političku podršku za ovo”, rekla je Gewessler.
Plinska solidarnost Njemačke i Austrije, mjere opreza i koordinacija u krizi središnja su tema. I na razini EU treba razmišljati o zajedničkoj nabavi i razumno koristiti postojeće kapacitete. Ovo također sprječava zemlje da jedna drugoj podižu cijene energije, kaže Gewessler. To je osobito važno za Austriju koja nema izlaz na more.
Njemačka želi pogurati uvoz ukapljenog plina, trenutno su u tu svrhu planirana četiri plutajuća terminala. Dva od njih trebala bi početi s radom do kraja godine, a druga dva tek u proljeće 2023. Nadalje, najmanje dva stacionarna LNG terminala planirana su za iduće godine. Trenutno postoje izravne infrastrukturne veze s Njemačkom za LNG terminale u Francuskoj, Nizozemskoj i Belgiji.
Habeck je rekao da je rat u Ukrajini nabacio tamne oblake na politički horizont. “Ali nismo bespomoćni, uvijek možete poduzeti protumjere.” No, nijedna država nije sama dovoljno jaka da preživi sadašnju situaciju, apelirao je na europsku solidarnost. Njemačka također ovisi o drugim zemljama. Dakle, iako postoji mogućnost LNG terminala, potrebna vam je energija za to iz Belgije i Nizozemske. Iz toga proizlazi obveza daljnje distribucije plina. Habeck je također naglasio važnost naknadnog osamostaljivanja od ruske energetike. “Ovdje je sada novi savez samodostatnosti i zaštite klime.”
Međutim, Habeck ne želi automatski staviti industriju u nepovoljan položaj u slučaju trajne nestašice plina. Zaštitna misao “Nitko se ne smije smrzavati” točna je ako dođe do kratkotrajnog poremećaja opskrbe. “No, to nije scenarij koji trenutno imamo, pretpostavljamo da bi moglo doći do prekida od mjesec dana”, rekao je njemački ministar. Iako ni u ovom slučaju nitko ne bi trebao ostati bez grijanja, doprinos bi trebala dati i privatna kućanstva, jer bi mjesecima zastoj industrijske proizvodnje imao ozbiljne posljedice za građane u zemlji.
Gewessler i Habeck također su kritizirali prošlu politiku svojih zemalja prema Rusiji. Prema Habecku, njemačka politika i kompanije postale su jako ovisne kada je kurs koji je zauzeo predsjednik Rusije Vladimir Putin već bio “zapisan na zidu” nakon nezakonite aneksije Krima. “Mi smo u sličnoj situaciji”, rekla je Gewessler. “To je situacija s kojom sada moramo raditi.” Međutim, EU je pokazala da može reagirati brzo i učinkovito.
Habeck će u utorak imati još nekoliko termina u Beču. Nakon razgovora u Ministarstvu zaštite klime on i Gewessler otišli su do jedne od najsnažnijih velikih dizalica topline u srednjoj Europi u elektrani Simmering. Kasnije su na dnevnom redu bili razgovori s ministrom gospodarstva Martinom Kocherom i ministricom Europe Karoline Edtstadler (oboje ÖVP). Službeni posjet završava razgovorom sa saveznim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom. Sastanak s vicekancelarom Wernerom Koglerom (Zeleni) otkazan je zbog Koglerove korona infekcije.
Habeck je u intervjuu za ARD u ponedjeljak izrazio nadu da će Rusija nastaviti isporučivati plin. Posljednjom najvažnijom rutom ruskog prirodnog plina u Njemačku, plinovodom “Sjeverni tok 1″, od ponedjeljka se ništa ne isporučuje. Razlog su radovi na održavanju koji bi trebali trajati desetak dana do 21. srpnja. Međutim, nejasno je hoće li Putin nakon toga ponovno ‘odvrnuti’ plinsku slavinu. Nemam nikakve tajne informacije, ni u jednom ni u drugom smjeru, rekao je Habeck. “To je mogućnost. Također postoji šansa da se to neće dogoditi. Morat ćemo pričekati i vidjeti.”
Kritike su stigle iz NEOS-a: Suradnja je načelno dobrodošla, rekla je u emisiji glasnogovornica za energetiku Karin Doppelbauer. Umjesto kriznog komuniciranja, kod Gewessler i dalje dominira “PR komuniciranje”. Prema Doppelbauer, još uvijek nedostaje razumljiva strategija. “Vrijeme promatranja i vrućeg zraka sada mora završiti jednom zauvijek”, moraju djelovati ÖVP i Zeleni.
Austrija želi do zime imati spremnike plina napunjene do 80 posto. U nedjelju su bile popunjene 48,3 posto. U Njemačkoj to iznosi oko 64 posto. U trostupanjskom planu za izvanredne situacije u slučaju plina, Njemačka je već aktivirala drugu fazu, fazu uzbune. Unatoč većoj ovisnosti, Austrija će zasad ostati na razini jedan, razini ranog upozorenja. Sljedeći tjedan Europska komisija namjerava predstaviti svoju strategiju za energetsku sigurnost.
Austrija
Procvat subvencionirane obnove stambenih zgrada u Beču
Beč nudi brojne mogućnosti i financijske potpore za provedbu mjera dekarbonizacije i obnove stambenih zgrada, a odjek je više nego dobar. Pretprošle godine podneseno je oko 200 zahtjeva za financiranje, a prošle čak 350.
Sve veći broj stambenih zgrada u austrijskoj metropoli obnavlja se kako bi bio spreman za budućnost, a Grad Beč pruža financijsku potporu. Prošle je godine podneseno 75 posto više zahtjeva za subvencije u odnosu na 2023. godinu. Kako bi osigurao što bržu provedbu projekata u budućnosti, Bečki stambeni fond (wohnfonds_wien) odnedavno je uveo ubrzani postupak koji omogućava brži početak provedbe mjera obnove u iznosu do 400.000 eura kao što je zamjena sustava grijanja, toplinska izolacija ili primjerice ugradnja dizala.
Posljednja inovacija Bečkog stambenog fonda omogućit će bržu obradu zahtjeva, a samim time i bržu provedbu najčešće traženih mjera. Tako se zainteresiranim građanima nastoji osigurati realizacija projekata u roku od svega nekoliko mjeseci. „Cilj je učiniti Beč spremnim za budućnost već danas”, izjavila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica gradskog poglavarstva za stanogradnju i ženska prava.
Kako bi raniji početak radova bio moguć, potrebno je zadovoljiti određene uvjete. Ključno je da su troškovi manji od 400.000 eura, da građevinska dozvola već postoji ili nije potrebna za provedbu mjere te da radovi budu dovršeni u roku od godine dana, a obračun troškova dostavljen najkasnije šest mjeseci od završetka radova. Ova je inicijativa praktična za sve uključene, a moguća je zahvaljujući sve boljoj informiranosti građana za što su uvelike zaslužne gradske savjetodavne službe.
Beč tako izlazi ususret svima koji, zahvaljujući dobroj pripremi, žele što prije krenuti u realizaciju planova koji će austrijsku prijestolnicu učiniti spremnijom na sve zahtjevnije izazove budućnosti.
Austrija
Anschober objavio status, ljudi ga vrijeđali: On prijeti tužbama
Bivši ministar zdravlja krenuo u akciju! Objava Rudija Anschobera na Facebooku izazvala je buru reakcija, a sada prijeti i masovnim tužbama.
Bivši ministar Zelenih bio je u središtu pozornosti posebno tijekom pandemije Corone – i žestoko kritiziran zbog poduzetih mjera. Nakon ostavke, Anschober je radosno najavio “novi projekt”.
Na Facebooku se digla prava bura, 64-godišnjaka su u nekim slučajevima vrijeđali, a mnogi su ga iznova kritizirali zbog njegove korona politike.
Anchober je promptno odgovorio – također vrlo oštro: “Neću dopustiti da me idioti otjeraju iz moje domovine.”
To nije bila jedina reakcija na komentare mržnje: Anschober sad prijeti oko 700 korisnika tužbama zbog “zlobe, mržnje, laži i gluposti – a to će nekie skupo stajati!”, piše danas austrijski magazin OE24.
Austrija
Austrijska pokrajina zabranjuje mobitele u osnovnim školama
Koruški službenik za obrazovanje Daniel Fellner (SPÖ) proveo je u srijedu najavljenu zabranu mobilnih telefona u koruškim osnovnim školama.
Odgovarajuća uredba izdana je svim osnovnim školama u zemlji, objavila je u četvrtak pokrajina Koruška. Uredba ima za cilj spriječiti korištenje mobilnih telefona u razredu i za vrijeme odmora; izuzeci se mogu napraviti za nastavne sadržaje specifične za sat. Od škola je zatraženo da to reguliraju kućnim redom.
Prema tome, mobilni telefoni bi se trebali klasificirati kao “uređaji koji ometaju rad škole”. Uređaji trebaju biti prikladno pohranjeni tijekom nastave. Sankcije za prekršaje trebale bi se temeljiti i na kućnom redu, pa bi trebalo omogućiti upozorenje, upis u razrednu maticu ili obavijest roditeljima.
Fellner opravdava dekret time da bi “pretjerano i nepromišljeno” korištenje mobitela imalo negativne učinke na razvoj djece. To utječe na cjelokupnu dječju okolinu: “Ali možemo regulirati ovo važno školsko područje”, nastavio je Fellner.
Daljnji koraci planirani su i trebali bi se provesti ove godine. Postojala bi radna skupina sa znanstvenom podrškom za skupinu od deset do 14 godina. Ovdje je fokus prvenstveno na znanstvenoj ekspertizi i podizanju svijesti.
You must be logged in to post a comment Login