Već za nekoliko dana – početkom godine – mnoge će cijene naglo porasti, prognozira Marcel Haraszti, šef Bille, Bipa & Co.

Situacija je kritična: 1,5 milijuna ljudi u Austriji je u akutnom riziku od siromaštva. Broj Austrijanaca koji si više ne mogu priuštiti ni popravak perilice rublja raste – i za to moraju podići kredit. Situacija će se vjerojatno dodatno pogoršati u novoj godini.

Jedan od važnih razloga je vrtoglavo povećanje troškova energije. Povećani “troškovi mreže” bit će jasno vidljivi od 2025. godine. To je cijena koju plaćamo da struja i plin teku u našu kuću. Cijene bi u prosjeku mogle porasti i do 290 eura po kućanstvu.

Ukidanje ograničenja cijena električne energije ima još gori učinak. To rezultira prosječnim dodatnim troškom od 435 eura po kućanstvu. Učinke ćemo uskoro osjetiti i u trgovinama.

Energetski intenzivna prehrambena industrija će, primjerice, uvelike stradati. Poduzeća su također pogođena ukidanjem granice cijena. Nije tajna da se veliki dio troškova prebacuje na potrošače.

Sada jedan od pravih poslovnih divova u Austriji upozorava na novu poplavu troškova. Marcel Haraszti, šef Rewe-Austria (Billa, Billa Plus, Bipa, Penny…), kaže za “Heute”: “Ako se početkom 2025. cijene energije drastično povećaju, troškovi energije neće porasti samo u kućanstvima, već i duž cijelog lanca trgovine.”

Dakle, učinci su pojačani. “Trgovina hranom je pogođena na nekoliko načina. Ne samo da rastu troškovi energije u trgovinama, već i troškovi dobavljača.” Ciklus je beskonačan jer svaki dobavljač ima druge dobavljače. A oni također ovise o cijenama energije.

Rezultat je, rekao je šef Rewea bolan: “To bi ponovno potaknulo inflaciju cijena hrane na koju snažno upozoravamo.”

Prije nekoliko dana, Haraszti je u Kurieru rekao: “Moj apel vladi je: Molim vas, nemojte ponoviti pogrešku i pustite da cijene padnu. Ljudi su već vrlo uznemireni, zabrinuti zbog ratova i bankrota, a sada prijeti sljedeća lavina poskupljenja. To stvarno nisu dobre vijesti za Novu godinu.”

Nakon preokreta u Siriji, Austrija se zalaže za zajedničku strategiju EU-a za povratak sirijskih izbjeglica. “Europa hitno treba sveobuhvatnu strategiju za Siriju. Neće biti od koristi za Europu ako se sirijski građani jednostavno redistribuiraju unutar Europe”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) za list “Welt” u srijedu. “Naprotiv, strategija mora imati za cilj ponuditi ljudima u Siriji izglede u njihovoj domovini.”

To također uključuje izgradnju demokracije, nastavio je Nehammer. “Sirija sada treba svoje sugrađane Sirijce”, rekao je. “Potrebno je vidjeti pad Assadovog režima kao priliku za Europu.”

Istodobno, Nehammer je najavio da će se prije summita EU-a u četvrtak održati sastanak država sa sličnim stajalištima “kako bi se dalje raspravljalo o pitanju migracija”. “Zajedno s Italijom, Nizozemskom i Danskom, Austrija je jedan od europskih pionira u promicanju promjene paradigme u europskoj politici azila”, nastavio je Nehammer.

Ministri vanjskih poslova EU raspravljaju o situaciji u Siriji. Prvi sastanak pod predsjedanjem Kaje Kallas traži zajednički stav EU o Siriji nakon Assada i novog režima – sudjeluje Alexander Schallenberg (ÖVP).

Prema Nehammeru, zabrinutost tih država oko pitanja migracija postaje sve popularnija. “Također ćemo posebno tražiti partnere oko pitanja kako se nositi sa Sirijom”, rekao je austrijski kancelar. Nehammer je također pozvao na imenovanje posebnog izaslanika EU koji bi vodio razgovore s novim vodstvom u Siriji. “Ovo je apsolutni prioritet kako bi se uspostavili održivi kanali dijaloga s novim vladarima.”

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas već je u ponedjeljak rekla da je zadužila “glavnog europskog diplomata u Siriji da ode u Damask kako bi uspostavio kontakte s novom vladom i tamošnjim ljudima”. Ohnmacht je šef predstavništva EU za Siriju.

Nakon svrgavanja sirijskog vladara Bashara al-Assada, niz europskih zemalja privremeno je obustavio proceduru traženja azila za sirijske državljane. Austrija je jedina zemlja EU-a koja je dosad objavila “program repatrijacije i deportacije u Siriju”.

Borci predvođeni islamističkom milicijom Hajat Tahrir al-Sham (HTS) zauzeli su Damask 8. prosinca, okončavši Assadovu dugogodišnju vladavinu u Siriji. Vladar, koji je optužen za otmicu, mučenje i ubojstvo disidenata, pobjegao je u Rusiju.

Tirolska studija stambenih potreba za godine od 2024. do 2033. očito otkriva veliku potrebu za dodatnim jedinicama

Do 2033. bit će potrebno dodatnih 35.000 stanova, gotovo 3900 godišnje, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku. U načelu, međutim, životnog prostora za stanovništvo ima dovoljno, smatraju autori. Međutim, nekad su teško dostupni. Dugoročno gledano, došlo je do pada potražnje za stanovima.

Studija, koja je rezultat suradnje između države i Sveučilišta u Innsbrucku, proizvela je pet preporuka za djelovanje. To je uključivalo mobilizaciju građevinskog zemljišta, aktiviranje slobodnih radnih mjesta, precizno planiranje stambenih potreba, davanje prioriteta pristupačnom stanovanju u zajednicama i promicanje inovativnih “stambenih tipologija” kao što su višegeneracijski stanovi ili inkluzivni život. Kada su u pitanju slobodna radna mjesta, potrebna je nacionalna baza slobodnih radnih mjesta kako bi se identificirao neiskorišten životni prostor.

U tom kontekstu, voditelj studije Christian Obermayr sa Sveučilišta u Innsbrucku izjavio je da “postoji 75.000 stambenih jedinica bez primarne ili sekundarne prijave prebivališta” – vrijednost koja je značajno porasla od 2014. godine. Studija navodi različite moguće uzroke: turistička namjena, prazni stanovi ili špekulacije nekretninama.

“Potrebno nam je više podataka kako bismo preciznije kvantificirali različite segmente nepopunjenosti”, istaknuo je Obermayr, napominjući da nipošto neće svih 75.000 stambenih jedinica biti prazno. Dok rastuće stanarine i ograničen životni prostor dominiraju u urbanim područjima kao što je Innsbruck, ruralne regije sve se više bore sa slobodnim mjestima. “Potrebe za stanovanjem uvelike se razlikuju od regije do regije”, objasnio je Obermayr. Političke strategije stoga bi morale biti regionalno koordinirane i osmišljene tako da budu socijalno i ekološki održive.