Austrija
Amandman na StVO izaziva raspravu o ograničenju brzine od 30 km/h i treptajućem zelenom svjetlu na semaforu
Razdoblje pregleda za 35. amandman na StVO je završio. Dvije točke posebno još zahtijevaju objašnjenje.
Ono za što Udruga gradova i gradski vijećnik Beča za promet Ulli Sima (SPÖ) vjeruju da nedostaju u nacrtu su opcije za kontrolu putem kamera za smirivanje prometa. No, predložena pojednostavljenja u propisu o “ograničenju brzine do 30” bila su kontroverzna, dok je planirana regulacija semafora sa i bez faze zelenog treptanja izazvala potrebu za objašnjenjem.
Navedena kontrola semafora je zamišljena kao rezultat “implementacije kontrole protoka za ciljanu kontrolu prometnih tokova”. Međutim, prema ÖAMTC-u, ova drugačija regulacija semafora trebala bi se provoditi samo tamo gdje se “prometni tok može regulirati ‘mjernim semaforima’ i gdje se ne mora uzeti u obzir poprečni promet”, navodi odvjetnik kluba mobilnosti Matthias Wolf .
Iako ÖAMTC podržava zeleno treptanje jer je implementacija realno izvediva nakon “nekoliko godina testiranja na gradskoj autocesti Linz”, napomenuto je da nacrt predviđa da će općinama ubuduće biti dopušteno smanjiti najveću dozvoljenu brzinu na kritičnim točkama na općinskim cestama. No, suprotno prethodnim izvješćima, to se ne odnosi na državne ceste niti na samostalnu primjenu ograničenja brzine od 30 km/h na cijelom području.
Wolf je napomenuo da će u budućnosti također biti potrebno izvješće o prometnog inženjerstva ako općina želi uvesti ograničenja brzine. Također je istaknuo da je “jasna većina od preko 80 posto stanovništva” protiv općeg ograničenja brzine od 30 u lokalnom području. Ovo odbijanje rezultat je ankete provedene u prosincu s 510 sudionika, o kojoj je automobilski portal AutoScout24 izvijestio u siječnju.
Međutim, bilo je kritika od strane ÖAMTC-a o mogućnosti da se zajednicama dopusti da same provode mjerenja brzine u budućnosti. Radarski nadzor treba služiti sigurnosti na cestama, a ne puniti općinske blagajne. Austrijska udruga gradova pozdravlja nacrt 35. amandmana na StVO i smatra da su dugotrajni zahtjevi ispunjeni – posebno u pogledu ograničenja brzine od 30 km/h i mogućnosti selektivnog mjerenja brzine u urbanim područjima.
Ali i ovdje je bilo kritika. Postojao je ponovni zahtjev za uključivanje “kontrole pristupa podržane automatizacijom” u amandman. Odgovarajuću pravnu osnovu za korištenje kamera traži već 25 gradova, priopćenjem je već dostavljen odgovarajući nacrt Zakona o cestovnom prometu. Međutim, zatražena su pojašnjenja u smislu da gradovi koji su u području djelovanja državne policije također mogu prakticirati selektivna mjerenja brzine. Potreba za objašnjenjem istaknuta je i u drugim izjavama.
Ograničenje brzine od 30 km/h također je podržao Austrijski transportni klub (VCÖ), koji je bio “središnja poluga za izbjegavanje nesreća ili smanjenje ozbiljnosti nesreća. Odbor povjerenika za sigurnost na cestama (KFV) također je pozdravio ovu mogućnost, ali ga je vidio kao prepreku amandmana, naime u “uspješnoj ugradnji selektivnog mjerenja brzine u zajednici bez društvenog čuvara”.
Austrijska odvjetnička komora (ÖRAK) ovo planirano ovlaštenje za izdavanje propisa, kojima države mogu omogućiti lokalnim vlastima odgovornosti mjerenje brzine na određenim točkama, nazvala je temeljnom temom 35. amandmana Zakona o cestovnom prometu
Austrija
“Iznimno loš zrak” – alarm za sitnu prašinu na području Beča
Ograničenja fine prašine prekoračena su u glavnom gradu i oko njega u ponedjeljak. Kvaliteta zraka je već nekoliko dana “izuzetno loša”.
Aplikacije za vremensku prognozu na mobitelima i računalima oglašavaju alarm! Već gotovo tjedan dana u Beču i okolici vlada “izrazito loša kvaliteta zraka”. Razlog tome je trajno visoka razina zagađenja finom prašinom. Na mnogim od 17 mjernih postaja u gradu došlo je do znatnog prekoračenja graničnih vrijednosti.
Trenutna neuobičajeno dugotrajna inverzijska vremenska situacija s malo vjetra uzrokuje nakupljanje čestica u nižim slojevima zraka. Promjena vremena, a time i poboljšanje stanja zraka očekuje se tek krajem tjedna.
Karta Indeksa kvalitete zraka (AQI) u stvarnom vremenu to jasno pokazuje. Nekoliko mjernih postaja svijetli alarmantno crveno: “Nezdravo”. Prema upozorenju: “Učinke na zdravlje mogu osjetiti svi; može postojati ozbiljan zdravstveni rizik za osjetljive skupine.”
I mnoge druge mjerne postaje pokazuju gust zrak, što je još uvijek problematično, barem za osjetljive osobe.
Fina prašina s najsitnijim česticama – PM10 ili PM2,5 – posebno je štetna za zdravlje. Broj označava aerodinamički promjer suspendirane tvari.
To može biti stresno za osobe s osjetljivim dišnim putovima ili ranijim bolestima. Novorođenčad, trudnice ili osobe s ranijim zdravstvenim problemima trebaju izbjegavati dulje vrijeme na otvorenom. Kao zdrav čovjek možete izaći van, ali se ne smijete previše naprezati.
EU je nedavno izdala strože gornje granice onečišćujućih tvari u borbi protiv štetnih emisija: nova ograničenja primjenjivat će se od 2030., između ostalog, na finu prašinu, dušik (NO2) i sumporov dioksid (SO2). Zapravo, prema procjenama EU-a, loš zrak uzrokuje ranu smrt oko 300.000 ljudi svake godine.
Općenito, zagađenje finom prašinom smanjilo se u Austriji posljednjih desetljeća zbog pojačanih mjera zaštite okoliša. Zbog toga jesenska juha od magle postaje sve manje gusta jer se čestice ponašaju kao jezgre kondenzacije.
Austrija
U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
Tjedan je u Austriji počeo pravim zimskim temperaturama. Veliki broj gradova probudio se jutros s temperaturama oko nule, a ono što će obilježiti ovaj tjedan je oblačno vrijeme praćeno jutarnjom maglom.
Magla bi se ovaj tjedan mogla zadržavati i čitav dan, a sredinom tjedna, točnije u srijedu mogle bi past i i prve pahulje snijega. Naime, snježna granica ovaj će tjedan biti znatno niža.
Što se tiče temperatura zraka, one neće prelaziti 7 stupnjeva Celzijusovih, a jutarnje će posvuda biti do maksimalnih 4.
Austrija
Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
Većina stanovnika Salzburga (52,6%) izjasnila se protiv planirane gradske regionalne željeznice S-LINK na referendumu u nedjelju. Otprilike 17 kilometara dug, djelomično podzemni produžetak salzburške lokalne željeznice od glavnog željezničkog kolodvora do Halleina trebao je riješiti prometne probleme zagušenog grada Salzburga.
U anketi je ipak na kraju prevladao skepticizam oko milijarde dolara vrijednog građevinskog projekta.
