Austrija
Amandman na StVO izaziva raspravu o ograničenju brzine od 30 km/h i treptajućem zelenom svjetlu na semaforu
Razdoblje pregleda za 35. amandman na StVO je završio. Dvije točke posebno još zahtijevaju objašnjenje.
Ono za što Udruga gradova i gradski vijećnik Beča za promet Ulli Sima (SPÖ) vjeruju da nedostaju u nacrtu su opcije za kontrolu putem kamera za smirivanje prometa. No, predložena pojednostavljenja u propisu o “ograničenju brzine do 30” bila su kontroverzna, dok je planirana regulacija semafora sa i bez faze zelenog treptanja izazvala potrebu za objašnjenjem.
Navedena kontrola semafora je zamišljena kao rezultat “implementacije kontrole protoka za ciljanu kontrolu prometnih tokova”. Međutim, prema ÖAMTC-u, ova drugačija regulacija semafora trebala bi se provoditi samo tamo gdje se “prometni tok može regulirati ‘mjernim semaforima’ i gdje se ne mora uzeti u obzir poprečni promet”, navodi odvjetnik kluba mobilnosti Matthias Wolf .
Iako ÖAMTC podržava zeleno treptanje jer je implementacija realno izvediva nakon “nekoliko godina testiranja na gradskoj autocesti Linz”, napomenuto je da nacrt predviđa da će općinama ubuduće biti dopušteno smanjiti najveću dozvoljenu brzinu na kritičnim točkama na općinskim cestama. No, suprotno prethodnim izvješćima, to se ne odnosi na državne ceste niti na samostalnu primjenu ograničenja brzine od 30 km/h na cijelom području.
Wolf je napomenuo da će u budućnosti također biti potrebno izvješće o prometnog inženjerstva ako općina želi uvesti ograničenja brzine. Također je istaknuo da je “jasna većina od preko 80 posto stanovništva” protiv općeg ograničenja brzine od 30 u lokalnom području. Ovo odbijanje rezultat je ankete provedene u prosincu s 510 sudionika, o kojoj je automobilski portal AutoScout24 izvijestio u siječnju.
Međutim, bilo je kritika od strane ÖAMTC-a o mogućnosti da se zajednicama dopusti da same provode mjerenja brzine u budućnosti. Radarski nadzor treba služiti sigurnosti na cestama, a ne puniti općinske blagajne. Austrijska udruga gradova pozdravlja nacrt 35. amandmana na StVO i smatra da su dugotrajni zahtjevi ispunjeni – posebno u pogledu ograničenja brzine od 30 km/h i mogućnosti selektivnog mjerenja brzine u urbanim područjima.
Ali i ovdje je bilo kritika. Postojao je ponovni zahtjev za uključivanje “kontrole pristupa podržane automatizacijom” u amandman. Odgovarajuću pravnu osnovu za korištenje kamera traži već 25 gradova, priopćenjem je već dostavljen odgovarajući nacrt Zakona o cestovnom prometu. Međutim, zatražena su pojašnjenja u smislu da gradovi koji su u području djelovanja državne policije također mogu prakticirati selektivna mjerenja brzine. Potreba za objašnjenjem istaknuta je i u drugim izjavama.
Ograničenje brzine od 30 km/h također je podržao Austrijski transportni klub (VCÖ), koji je bio “središnja poluga za izbjegavanje nesreća ili smanjenje ozbiljnosti nesreća. Odbor povjerenika za sigurnost na cestama (KFV) također je pozdravio ovu mogućnost, ali ga je vidio kao prepreku amandmana, naime u “uspješnoj ugradnji selektivnog mjerenja brzine u zajednici bez društvenog čuvara”.
Austrijska odvjetnička komora (ÖRAK) ovo planirano ovlaštenje za izdavanje propisa, kojima države mogu omogućiti lokalnim vlastima odgovornosti mjerenje brzine na određenim točkama, nazvala je temeljnom temom 35. amandmana Zakona o cestovnom prometu
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
