U prosincu prošle godine na aerodromu u Grazu odigrale su se dramatične scene kada je zrakoplov švicarske aviokompanije Swiss morao hitno sletjeti. Tijekom incidenta jedan je član posade izgubio život. Novi izvještaj otkriva da je između prve tehničke nepravilnosti i prinudnog slijetanja prošlo samo 21 minutu.

Problemi u zraku

Tijekom leta 23. prosinca sve je do 16:30 sati teklo prema planu. Airbus A220 nalazio se na visini od 40.000 stopa na ruti iz Bukurešta prema Zürichu. No, u 16:32 sati u pilotskoj kabini pojavila se prva greška sustava.

Glasan prasak u kokpitu

Minutu i pol kasnije u kokpitu se aktivirala signalizacija „Master Caution“, upozoravajući posadu na snažne vibracije motora. Istovremeno, začuo se glasan prasak, kojeg su čuli i putnici te kabinsko osoblje.

Dvadesetak sekundi nakon toga piloti su primijetili dim u kokpitu i odmah stavili kisikove maske, izvijestio je portal „Austrian Wings“.

Kapetan proglašava „Mayday“

U 16:34 sati aktivirao se alarm „Master Warning“ zbog dima u toaletu. Računalni sustav četiri je puta ponovio upozorenje: „Smoke!“. Ubrzo se oglasila nova uzbuna – ovaj put zbog niskog tlaka ulja u lijevom motoru. Kapetan je tada proglasio hitnu situaciju putem „Mayday“ signala, prijavio dim u kokpitu i započeo spuštanje.

Minutu kasnije, u 16:35 sati, dao je kabinskom osoblju upute za pripremu na prinudno slijetanje. Piloti su u 16:36 sati zatražili hitno slijetanje na aerodrom Graz-Thalerhof. Iako maske za putnike nisu bile aktivirane, članovi posade stavili su posebne zaštitne „Smokehoods“ kacige.

Let samo s jednim motorom

U 16:37 sati piloti su ugasili problematični lijevi motor, a avion je nastavio letjeti samo s jednim preostalim motorom. U 16:40 sati kapetan je obavijestio 70 putnika o situaciji. Unatoč ozbiljnim problemima, zrakoplov je sigurno sletio na pistu 34C u 16:53 sati.

Dvije minute kasnije, nakon gašenja i desnog motora, započela je evakuacija putnika putem sigurnosnih tobogana. Od šest izlaznih vrata, četiri su korištena, dok su dva ostala zatvorena – razlozi za to još nisu poznati.

Istraga nesreće

Prema izvještaju, problemi su nastali zbog kvara na lijevom motoru i poteškoća s uljnim sustavom. Austrijske zrakoplovne vlasti dodatno istražuju „Smokehoods“ kacige, pokušavajući utvrditi je li došlo do tehničkog kvara ili pogreške u rukovanju, što bi moglo objasniti smrt mladog člana posade.

Ukupno je 17 osoba pretrpjelo ozljede tijekom incidenta.

Gotovo svi korisnici interneta osjetit će u narednim danima povećanje mjesečnih naknada, dok će za gotovo dvije trećine korisnika mobilnih usluga doći do poskupljenja tarifa.

Razlog je prilagodba cijena općoj inflaciji, odnosno indeksu potrošačkih cijena (VPI). Dok je prošle godine rast iznosio 7,8 posto, ove godine tarife će poskupjeti za 2,9 posto, navodi online platforma tarife.at.

Iako se to možda ne čini značajnim, dugoročno se povećanja zbrajaju. Od 2020. godine indeks potrošačkih cijena porastao je ukupno za 27,1 posto. Prema izračunu tarife.at, tročlano kućanstvo s tri mobilna ugovora i internetskom pretplatom koje je 2020. plaćalo 20 eura po mobilnoj tarifi i 35 eura za internet, sada mjesečno plaća 25,75 eura više. To znači godišnji trošak veći za 309 eura u odnosu na 2020. godinu.

Korona fond iz Donje Austrije isplatio je dosad 4,14 milijuna eura, što je znatno manje od prvotno planiranih 31,3 milijuna eura.

Između 8.719 zahtjeva od 8. do 11. ožujka, ukupnog iznosa od oko sedam milijuna eura, odobreno je 6.394 zahtjeva, izvijestio je političar Christoph Luisser. Fond je osnovan 2023. godine kako bi pružio pomoć zbog posljedica COVID-19. Podnošenje zahtjeva bilo je moguće do kraja veljače 2025., a obrada preostalih zahtjeva trajat će do kraja kolovoza ove godine.

Pomoć je bila dostupna za projekte koji su se bavili posljedicama Long-Covid-a, utjecajem cijepljenja i za potporu udruga. Luisser je istaknuo da je posebno alarmantno što je gotovo polovica sredstava tražena za psihičke i emocionalne probleme, posebice kod djece i adolescenata. Također, mnogi su se obratili zbog zdravstvenih problema nakon cijepljenja protiv COVID-a.

Kritika i odbacivanje izvještaja Državnog revizorskog ureda

Luisser je komentirao kritiku Državnog revizorskog ureda (DRU), koji je u izvještaju naveo da sredstva nisu u potpunosti isplaćena, jer nije napravljena “kompletna procjena potreba” za početnih 31,3 milijuna eura. Luisser je odgovorio da je ispravno bilo široko definirati kriterije kako bi se uključilo što više osoba, budući da je Niederösterreich bio prvo pokrajinsko područje koje je krenulo s ovakvim projektom. Također je negirao tvrdnje revizora da bi povrat sredstava od izrečenih upravnih kazni mogao biti “pravno problematičan”.

Kritika na “Zakon o obveznom cijepljenju”

Luisser je također kritizirao “prisilne mjere” i obvezno cijepljenje, koje je kasnije ukinuto, ističući da su takve mjere trajno oštetile mnoge ljude. Dodao je da bi Nizozemska trebala poduzeti mjere za pravnu odgovornost prema onima koji su odgovorni za pandemijske mjere.