Ekonomija
Poznata tvrtka ulaže 40 milijuna eura u tvornicu u Hrvatskoj, otvaraju 200 radnih mjesta
Nakon plasmana 44,5 milijuna eura nastavljamo ulaganja u prehrambenu industriju Hrvatske.
Osnivač i glavni izvršni direktor MHP-a Yuriy Kosyuk i predstavnici kompanije na sastanku održanom u Banskim dvorima predstavnicima Vlade i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću predstavili su investicije tvrtke u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 44,5 milijuna eura te potvrdili zainteresiranost za nastavak investicija u podizanje kapaciteta domaće poljoprivrede i prehrambene industrije te jačanje održivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj.
”Ukrajina i Hrvatska imaju ratno iskustvo, hrvatski narod podržava i pomaže Ukrajince u ratu protiv ruske agresije i Ukrajinci su zahvalni na tome. Ukrajinski i hrvatski narod dijele iste vrijednosti, zato je MHP kao tvrtka ukrajinskog duha i međunarodnih razmjera investirala i želi nastaviti investirati u Hrvatsku”, izjavio je Yuriy Kosyuk, osnivač i glavni izvršni direktor MHP-a.
MHP u Hrvatskoj nastavlja s investicijama. Ove je godine tvrtka preuzela Toni, jednu od vodećih domaćih tvrtki u području otkupa, sušenja i skladištenja žitarica te je pokrenula projekt izgradnje potpuno nove tvornice za proizvodnju mokre hrane za kućne ljubimce. Tvornica, kojom će upravljati nova tvrtka MHP Pet Food osnovana u Hrvatskoj, počet će s radom 2026. godine, a otvorit će 200 novih radnih mjesta. Vrijednost ukupne investicije u tvornicu je 40 milijuna eura.
Proizvodni pogon će biti smješten u blizini Zagreba, nedaleko od postojećih pogona u vlasništvu Perutnine Ptuj koji će osiguravati kvalitetnu sirovinu za preradu. MHP u prvoj fazi planira proizvoditi 20.000 tona mokre hrane za ljubimce, a nakon toga povećati kapacitet na 35.000 tona godišnje od 2028. godine. Ovaj pogon bit će prvi takav pogon za proizvodnju mokre hrane za ljubimce u Hrvatskoj, a bit će opremljen najmodernijom tehnologijom s visokom razinom automatizacije i najvišim standardima kvalitete. Ovaj proizvodni pogon je važan novi korak u vertikalnoj integraciji MHP-ove proizvodnje, a MHP u segmentu proizvodnje mokre hrane za kućne ljubimce vidi veliku mogućnost za razvoj poslovanja na globalnoj razini.
MHP u Hrvatskoj razvija projekt proizvodnje piletine na području Siska, koji ima potencijal gospodarski potaknuti to područje zemlje i povećati domaće izvozne kapacitete. Prema iskustvu MHP-a, takvi projekti značajno doprinose pozitivnim promjenama u gospodarskom krajoliku regije u kojoj se razvijaju.
MHP je međunarodna kompanija u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru, koja proizvodi prehrambene proizvode.
Od 2019. godine, kada je ušla na domaće tržište, u Hrvatsku je uložila ukupno 44,5 milijuna eura stekavši vlasništvo u Perutnini Ptuj i PP Pipo Čakovec.
Tvrtka djeluje u poljoprivredi, proizvodnji hrane i maloprodaji, s proizvodnim pogonima u Ukrajini i na Balkanu, kao i podružnicama u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, UAE, Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama EU-a.
MHP zapošljava više od 32.000 ljudi u Ukrajini i inozemstvu i rangiran je među 10 najboljih poslodavaca u Ukrajini, prema Forbesu Ukrajina. MHP izvozi svoje proizvode u više od 70 zemalja svijeta. Tvrtka upravlja s 360.000 hektara zemljišta u 12 regija u Ukrajini. MHP je najveći porezni obveznik u poljoprivrednom sektoru Ukrajine i jedan od 5 najvećih investitora u zemlji.
Ekonomija
Veliki porast cijena u Austriji: Evo gdje još možete uštedjeti
Od 1. travnja, u Austriji su cijene ponovno porasle, a među glavnim poskupjenjima su i tarife za mobitele i internet. Ovo je posljedica loše proračunske situacije zemlje, koja se suočava s manjkom od 6,4 milijarde eura.
Uz povećanje poreza i smanjenje subvencija, poput onih za električna vozila i fotonaponske sustave, cijene mnogih usluga su prilagođene inflaciji, uključujući i mobitel i internet. Oko polovice postojećih tarifi za mobitele i dvije trećine internet tarifa poskupjet će od travnja.
Stručnjak za telekomunikacije, Jonas Maurer, savjetuje da se svi korisnici starijih ugovora prebace na povoljnije opcije, jer novi ugovori obično nude bolje uvjete. Preporuča se provjeriti sve tarife nakon isteka minimalnog trajanja ugovora, jer novi korisnici često mogu ostvariti bolje uvjete, donosi Heute.
Uštede prema vrsti korisnika:
- Basic korisnici (do 500 minuta, 500 SMS-a i 10 GB podataka) mogu uštedjeti do 85 eura godišnje.
- Prosječni korisnici (do 1000 minuta, 500 SMS-a, 25 GB) mogu uštedjeti oko 75 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (više od 2000 minuta, 1000 SMS-a, neograničeni podaci, 5G) mogu uštedjeti do 132 eura godišnje.
Uštede na internetu:
- Prosječni korisnici (2 osobe, 80 Mbit/s) mogu uštedjeti oko 305 eura godišnje.
- Intenzivni korisnici (brzina preuzimanja barem 150 Mbit/s) mogu uštedjeti do 421 eura godišnje.
Povećanja cijena:
- A1 povećava cijene za 2,9%, a Magenta za do 2,91%.
- Tri je odlučio ne povećati cijene jer inflacija nije premašila određeni prag.
Maurer napominje da postoje i tarife bez klauzule o usklađivanju s inflacijom koje se mogu filtrirati i odabrati na specijaliziranim stranicama.
Ekonomija
Broj nezaposlenih u ožujku porastao na gotovo 400.000
Prema najnovijim podacima, krajem ožujka 2025. godine u Austriji je bilo registrirano 397.100 nezaposlenih ili osoba na obuci putem Zavoda za zapošljavanje (AMS). Od toga je 316.300 ljudi bilo nezaposleno, dok je oko 80.700 bilo uključeno u AMS-ove obrazovne programe.
U usporedbi s ožujkom prošle godine, broj nezaposlenih i osoba na obuci porastao je za 7,4%, što je 27.400 osoba više. Stopu nezaposlenosti na kraju ožujka povećala se za 0,5 postotnih poena na 7,4%.
Najveći porast nezaposlenosti zabilježen je u industriji, posebno u sektoru proizvodnje (+14,9%), zdravstvenim i socijalnim uslugama (+14%) te ugostiteljstvu i hotelijerstvu (+12,8%). Smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno je u građevinskoj industriji (-4%).
Kao odgovor na ove brojke, političari traže veće mjere za suzbijanje nezaposlenosti, uključujući dodatne investicije u tržište rada i reforme.
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
