Austrija
Prošle godine u Austriji bankrotiralo 5.800 firmi
KSV1870 je ispitao razloge bankrota prošle godine i otkrio da mnoge tvrtke koje su bankrotirale nemaju osnovne operativne vještine.
Općenito, mnoge bi tvrtke bile preopterećene trenutnim izazovima, pokazuje analiza organizacije za kreditno praćenje. „Operativni uzroci” za nelikvidnost, kao što je neadekvatna organizacija, značajno su porasli u usporedbi s 2022., prema trenutnoj analizi KSV-a o razlozima za nelikvidnost.
Dok su operativni uzroci naglo porasli, smanjile su se “nekontrolirane okolnosti” kao što su pandemija ili prirodna katastrofa kao razlozi za nesolventnost. No, nagla povećanja kamata zanemariv su razlog za bankrot. Na primjer, tvrtke Signa Renea Benka, nakon bankrota vrijednih milijarde dolara, okrivile su promjene kamatnih stopa ECB-a za svoju nesolventnost. “Približno godinu dana vidjeli smo da broj trenutnih izazova opterećuje mnoge tvrtke”, kaže Karl-Heinz Götze, stručnjak za stečaj iz Udruge za zaštitu kredita (KSV1870). U konačnici će biti pokrenut stečaj. Prošle godine u Austriji je bilo 5380 bankrota poduzeća, što je u usporedbi s 2022. godinom povećanje od 13 posto. Trend rasta očito se nastavlja ove godine.
Operativni uzroci porasli su s 29 na 37,1 posto. Najjača podtočka ovdje je slaba prodaja s obzirom na oglašavanje, prodaju i kalkulaciju od 9,7 posto (2022.: 6,8 posto). Slijedi loša struktura troškova zbog nedostatka organizacije i slabosti u planiranju ili nedostatku kontrole, svaki po 8,9 posto (2022.: 8,2 odnosno 8,1 posto). Slabosti financiranja i problemi u likvidnosti ili naplati duga činili su 8,8 posto (2022.: 5,2). Pogreške u odabiru ili loš odabir zaposlenika vrijede 0,8 bodova. KSV sada navodi greške pri osnivanju kao drugi najjači razlog za nesolventnost, ali ostaje stabilan na dobroj petini. U 2022. bili su odgovorni za 21,6 posto stečajeva, a prethodne godine za 20,5 posto.
Glavna podtočka ovdje je nedostatak znanja za industriju ili u poslovnoj administraciji s 11,2 posto (2022.: 12,9). Ostale točke uključuju nedostatak prikladnosti za pokretanje posla (4,8 ili 4,6 posto u 2022.) i nedovoljan kapital pri pokretanju poslovanja (4,5 ili 4,1 posto). “Da bismo bili uspješni, potrebno je precizno poznavati mehanizme tržišta, konkurencije i pojedine ciljne skupine”, podsjeća Götze. “Zabrinjava činjenica da to očito još uvijek nije uobičajena praksa.”
Nekontrolirane okolnosti kao razlog stečaja pale su s dobrih 28 na 19 posto. Unatoč ratu u Ukrajini, ali kako je Corona jenjavala, prirodne katastrofe, ratna djelovanja, terorizam i pandemije pali su s dobrih 22 na 13,4 posto kao uzroci nelikvidnosti. Bolest ili nezgode u osobnom okruženju činile su relativno stabilnih 5,6 posto u 2023. godini; zabilježen je mali pad od 0,5 bodova.
Vanjski događaji kao što su promjene u okviru financiranja kao što je razina kamatnih stopa, iznenadne zakonske promjene, primjerice zbog embarga ili bankrota kupaca ili dobavljača, nedavno su činili 2,7 posto (2022.: 1,5 posto). “U tako nestabilnim vremenima kakva trenutno doživljavamo, ključno je brzo reagirati na tržišne promjene,” naglašava KSV stručnjak Götze. Ovdje je također potrebna promjena svijesti jer promjene na tržištu uvijek nude priliku za rast i izdvajanje od konkurencije, kaže stručnjak. Ostali uzroci bankrota uključuju osobnu krivnju ili nemar s 11,1 posto (2022.: 12,2 posto). Strateški uzroci nedavno su činili 9,6 posto (2022.: 7,4 posto).
Austrija
Bečanin dobio gotovo 16.000 eura povrata zbog previsoke stanarine
Bečanin Dominik K. (ime promijenjeno) godinama je plaćao previsoku stanarinu za stan u zgradi izgrađenoj prije 1945. godine, smještenoj u bečkoj četvrti Leopoldstadt. Od srpnja 2015. do veljače 2024. stanovao je u stanu od 76 četvornih metara, za koji je početno plaćao glavni najam u iznosu od 530 eura mjesečno, uz dodatnih 130,63 eura za najam namještaja. Tijekom godina glavni najam povećan je za 28 posto.
Nakon završetka najma, Dominik K. prijavio se na „Altbau-Mietencheck” – besplatnu uslugu koju nudi Radnička komora Beč (Arbeiterkammer Wien). Ispostavilo se da je svaki mjesec plaćao oko 150 eura više nego što je zakonom dopušteno. Na temelju toga, ostvario je povrat u iznosu od čak 15.917,80 eura, donosi Heute.
Radnička komora ističe da Dominikov slučaj nije usamljen. Mnogi stanari u starijim zgradama u Beču plaćaju previsoke najamnine jer se vlasnici stanova često ne pridržavaju zakonskih ograničenja. U Beču oko dvije trećine privatnih stanova u starim zgradama potpada pod tzv. „Richtwertmietzins” – zakonski određenu referentnu cijenu najma, no zbog nejasnih zakona, zlouporabe su česte.
U proteklih godinu dana, više od 1.400 osoba koristilo je ovu besplatnu uslugu Radničke komore, a prosječni povrat iznosio je oko 5.000 eura. Osim povrata novca, mnogima je smanjena i buduća najamnina. Trenutno je više od 300 slučajeva u postupku pred sudovima ili miriteljskim tijelima.
Za više informacija dostupna je telefonska linija Radničke komore: 01/501 65-1343 (ponedjeljak do petak od 8 do 12 sati, utorkom i od 15 do 18 sati).
Austrija
Austrija potrošila više od 11 milijardi eura na borbu protiv korone, najviše na testiranje
Prema izvješću austrijskog Ministarstva zdravstva, mjere borbe protiv pandemije COVID-19 od 2020. do kraja 2024. godine koštale su više od 11,46 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na masovno testiranje, dok su značajna sredstva utrošena i na cijepljenje, lijekove, zaštitnu opremu te naknade za gubitak prihoda.
Testiranje kao najveći trošak
Za testiranja je izdvojeno čak 5,18 milijardi eura, pri čemu su PCR testovi bili znatno skuplji od ostalih. Ukupno je do lipnja 2023. provedeno oko 208 milijuna testova, uključujući i 51 milijun testiranja u ljekarnama. Najveći broj testova zabilježen je u Beču – čak trećina svih testova, iako ondje živi manje od četvrtine austrijskog stanovništva.
Cijepljenje i lijekovi
Za kampanju cijepljenja protiv koronavirusa potrošeno je oko 1,77 milijardi eura, od čega je 1 milijarda otišla na nabavu cjepiva. Ostatak sredstava korišten je za logistiku, skladištenje, e-cjepiva, promotivne kampanje i zbrinjavanje otpada. Ukupno je do kraja 2024. godine aplicirano 21,5 milijuna doza. Za lijekove protiv COVID-19 izdvojeno je dodatnih 357 milijuna eura.
Zaštita, monitoring i naknade
Na zaštitnu opremu otišlo je 627 milijuna eura, dok je nadzor kanalizacije kao metoda praćenja širenja virusa koštao samo 4,2 milijuna eura. Veliki dio proračuna – 2,44 milijarde eura – odnosio se na nadoknade zbog gubitka prihoda osoba koje su morale biti u karanteni prema Zakonu o epidemijama.
Socijalne mjere
Za ublažavanje socijalnih posljedica pandemije, uključujući borbu protiv siromaštva i podršku dugotrajnoj njezi, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izdvojilo je 225 milijuna eura.
U izvješću nisu uključeni troškovi drugih ministarstava povezani s pandemijom.
Austrija
Poruka SPÖ političara: “Hrana ne smije postati luksuz”
Zbog drastičnog rasta cijena hrane, predsjednik SPÖ-a Donje Austrije i član pokrajinske vlade, Sven Hergovich, upozorio je na sve veći financijski pritisak na građane: “Dok veliki koncerni slave rekordne profite, mnogi ljudi više ne znaju kako si priuštiti tjednu kupovinu.”
Osnovne namirnice znatno skuplje
Prema podacima Austrijske radničke komore, cijene osnovnih prehrambenih proizvoda poput peciva, maslaca i sira porasle su i do 70 % u samo dvije godine. Mnoge obitelji danas mjesečno troše preko 600 eura samo na hranu, dok su istovremeno znatno porasli i troškovi stanovanja te energije.
Energija kao glavni uzrok poskupljenja
Hergovich ističe da visoki troškovi energije značajno doprinose rastu cijena hrane. “Unatoč milijardama profita koje ponovno ostvaruju energetske kompanije, građani ne osjete nikakvo olakšanje”, poručuje. Naveo je primjer prosječne obitelji koja je u posljednjih šest mjeseci zabilježila porast troška struje za 21,7 % i plina za 10,4 %.
Kritika pokrajinske energetske politike
Posebno kritizira pokrajinsku energetsku kompaniju EVN, koja je većinski u vlasništvu Donje Austrije. Dok građani jedva spajaju kraj s krajem, EVN stvara nova upravljačka mjesta umjesto da snizi cijene energenata, naglašava Hergovich.
Zahtjevi SPÖ-a Donje Austrije uključuju:
- Uvođenje limita cijena za struju, plin i grijanje
- Veću kontrolu i transparentnost u određivanju cijena hrane
- Poštenu naknadu za proizvođače hrane
- Jasno označavanje proizvoda kod „shrinkflacije” (isti izgled ambalaže, manja količina sadržaja)
“Ko uspori rast cijena, usporava i inflaciju u supermarketu”, poručio je Hergovich. Naglasio je da će kao nadležni za kontrolu i dalje budno pratiti situaciju: “Donja Austrija treba politiku koja štiti građane i djeluje – a ne samo promatra.”
