Vijesti
Legendarni bečki Prater, zbavani park i zelena oaza
Skriven u srcu Beča, Prater je ikonični zabavni park i zeleno prostranstvo koje već stoljećima oduševljava posjetitelje. Sa svojom bogatom poviješću, raznovrsnim atrakcijama i slikovitim krajolicima, Prater nudi očaravajući bijeg za lokalno stanovništvo i turiste. Bilo da ste ljubitelj uzbuđenja, povjesničar ili netko tko želi uživati u mirnoj šetnji prirodom, Prater ima nešto za svakoga.
Pogled u Povijest
Povijest Pratera datira iz 1766. godine kada je car Josip II. otvorio lovište za javnost, pretvarajući ga u rekreacijsko područje. Tijekom godina, razvilo se u omiljeno odredište, dobivši svoje zabavne parkovne značajke u 19. stoljeću. Wiener Riesenrad, ili Divovski panoramski kotač, možda je najpoznatiji simbol Pratera. Podignut 1897. godine u čast Zlatnog jubileja cara Franje Josipa I., ostaje jedan od najprepoznatljivijih bečkih simbola i nudi panoramski pogled na grad.
Atrakcije i Zabava
Praterov zabavni park, poznat kao Wurstelprater, je živopisna zemlja čuda koja sadrži mješavinu tradicionalnih i modernih atrakcija. Posjetitelji mogu doživjeti nalet adrenalina na roller coasterima, sudaraljkama i kućama strave. Prater Turm, leteća ljuljačka visoka 117 metara, obećava zadivljujući pogled i uzbudljive okrete.
Za one koji preferiraju opuštenije iskustvo, Liliputbahn, minijaturna željeznica, pruža šarmantan obilazak prostranih parkovnih površina. Muzej Madame Tussauds u Beču, smješten unutar Pratera, nudi priliku za susret s realističnim voštanim figurama slavnih osoba, povijesnih ličnosti i ikona pop kulture.
Zeleni Prostori i Priroda
Iza uzbudljivih vožnji i atrakcija, Prater se može pohvaliti ogromnim zelenim površinama, što ga čini idealnim mjestom za aktivnosti na otvorenom i opuštanje. Hauptallee, avenija duga 4,5 kilometra obrubljena kestenovima, savršena je za trčanje, bicikliranje ili ležerne šetnje. Tijekom proljeća, avenija se pretvara u slikoviti svod od cvjetova, stvarajući scenski ugođaj za posjetitelje.
Prater također ima mirno i spokojno područje poznato kao Jesuitenwiese, velika livada popularna za piknike, sunčanje i razne sportske aktivnosti. Bujni krajolici i mirni ribnjaci Zelenog Pratera čine ga rajem za ljubitelje prirode i one koji traže predah od gradske vreve.
Kulinarija
Nijedan posjet Prateru nije potpun bez uživanja u kulinarskoj ponudi. Park je posut brojnim restoranima, od tradicionalnih bečkih kafića do međunarodnih štandova s hranom. Posjetitelji mogu kušati klasična austrijska jela poput Wiener Schnitzela i Apfelstrudela ili uživati u osvježavajućem piću u jednom od mnogih pivskih vrtova.
Schweizerhaus, povijesni pivski vrt, poznat je po svojoj hrskavoj Stelze (svinjska koljenica) i svježe pivu. Omiljeno je mjesto za domaće stanovništvo i turiste koji žele uživati u obilnoj hrani u veseloj atmosferi.
Događaji i Festivali
Prater je središte aktivnosti tijekom cijele godine, domaćin raznih događanja i festivala koji privlače posjetitelje iz cijelog svijeta. Godišnji Praterfest, koji se održava u proljeće, sadrži glazbu uživo, nastupe i svečanu atmosferu koja slavi živahni duh parka. Tijekom blagdanske sezone, Prater se pretvara u zimski raj sa svojim božićnim sajmovima, klizalištima i blagdanskim ukrasima.
Prater je više od običnog zabavnog parka; to je kulturno i povijesno blago koje hvata bit Beča. Njegova mješavina uzbudljivih atrakcija, mirnih zelenih prostora i bogate baštine čini ga nezaobilaznim odredištem za svakoga tko istražuje austrijsku prijestolnicu. Bilo da tražite avanturu, opuštanje ili okus bečke kulture, Prater obećava nezaboravno iskustvo koje će vas očarati i potaknuti da se vratite.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije
Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
