Ekonomija
Radnička komora: Sve veće nezadovoljstvo radnika radnim vremenom u Austriji
Udio zaposlenika koji bi željeli raditi manje sati znatno je porastao od 2000. godine, izvještava Radnička komora Gornje Austrije. Suprotno predrasudama, želja za kraćim radnim vremenom uz istu plaću nije izraženija kod mlađe generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina.
Trenutno 28 posto svih zaposlenika želi raditi manje sati od dogovorenog u ugovoru o radu. Među stalno zaposlenima to je 32 posto. Pritom bi gotovo trećina honorarnih radnika povećala tjedno radno vrijeme.
Stvarno odrađeni tjedni radni sati premašivali bi ugovoreni iznos u prosjeku za 1,7 sati. Razlika između ugovorenog i stvarnog radnog vremena posebno je velika za zaposlene u javnoj upravi, prometu i vezama te u građevinarstvu. Sektor zdravstva i socijalne skrbi je sektor s najkraćim tjednim radnim vremenom (zbog skraćenog radnog vremena), izračunao je danas AK Gornja Austrija.
U svakom slučaju besmislica je tvrditi da su mladi stručnjaci previše lijeni za stalni posao. “Suprotno uobičajenim predrasudama, želja za manjim brojem radnih sati, čak i uz istu satnicu, nije izraženija kod mlade generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina. Lamentacije iz politike i biznisa o navodno lijenoj mladoj generaciji su besmislene”, kaže predsjednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl. Čak je primjetno da stariji radnici danas žele raditi 3-4 sata manje nego prije 20 godina. Mladi, pak, prema indeksu radne klime žele raditi “samo” 1-2 sata manje od mladih prije 20 godina.
Prema tome, rođeni između 1980. i 1994. imaju najveću želju za redukcijama: žele raditi 3,3 sata manje tjedno nego što rade trenutno. Vrlo mladi žele raditi 2,8 sati manje tjedno, starije generacije žele raditi 2,5 sati manje.
“U praksi, međutim, mnogi zaposlenici moraju raditi prekovremeno, odnosno gotovo tri četvrtine svih zaposlenih u Austriji – njih 22 posto često, a 52 posto povremeno”, navodi Radnička komora. To ima utjecaja na indeks radne klime: dok je to 105 indeksnih bodova za ljude koji rade manje od 40 sati tjedno, to je samo 92 indeksna boda za zaposlenike koji rade više od 50 sati tjedno. Oni koji nikada ne moraju raditi prekovremeno trenutno imaju vrijednost indeksa od 109 bodova.
Za predsjednika AK Gornje Austrije Stangla, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni su “prilika za gospodarstvo” – naime da se pozabavi gotovo trećinom zaposlenika s nepunim radnim vremenom koji bi htjeli raditi više sati. Ali čini se da se u nekim sektorima želi uštedjeti na premijama za prekovremeni rad, rekao je Stangl novinarima. I podsjetio da je posljednje skraćenje radnog vremena za mase bilo 1985. godine.
Christoph Hofinger iz instituta Sora danas je naglasio kako radno vrijeme ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i spremnost na promjene. Prvi snažniji nalet želje za manjim brojem radnih sati bio je tijekom financijske krize 2008. godine, nakon čega se želja nije smanjila i ponovno je uzela maha tijekom pandemije korone.
Hofinger je naglasio da je oko 4500 zaposlenika koji se svake godine anketiraju informirano da se ovdje traži skraćenje radnog vremena bez naknade plaće. To pokazuje da bi zaposlenici prihvatili i smanjenje plaće ako bi se time smanjila usklađenost radnog i obiteljskog života te zdravstveni problemi povezani s radom.
Između ostalog, AK Gornje Austrije poziva na “modernu organizaciju radnog vremena koja se temelji na potrebama zaposlenika”, kao i na proširenje zakonskih prava na promijenjeno ili skraćeno radno vrijeme i pravo na promjenu između punog i djelomičnog radnog vremena. Nadalje, trebalo bi u potpunosti poništiti izmjene Zakona o radnom vremenu i Zakona o odmoru tijekom rada donesene 2018. godine. Tada je maksimalno dopušteno radno vrijeme povećano s deset na dvanaest sati dnevno te s 50 na 60 sati tjedno, podsjećaju iz Komore.
Ekonomija
Dobre vijesti: WIFO ipak očekuje privremeni gospodarski oporavak
Prema procjenama WIFO-a, austrijsko gospodarstvo će se u početku samo vrlo privremeno oporaviti. Procjene građevinskih i industrijskih tvrtki ostaju pesimistične, pokazalo je danas objavljeno gospodarsko istraživanje WIFO. Pružatelji tržišnih usluga, s druge strane, uglavnom su optimističniji. Međutim, povjerenje potrošača još uvijek je vrlo nisko.
U posljednje vrijeme cijene nisu toliko rasle. Niže proizvođačke cijene smanjile su inflaciju potrošačkih cijena s 4,1 posto u ožujku na 3,5 posto u travnju.
Prema brzoj procjeni WIFO-a, austrijsko gospodarstvo vjerojatno je poraslo samo 0,2 posto u prvom tromjesečju – nakon stagnacije u posljednjem tromjesečju 2023. Dodana vrijednost ponovno je pala u industriji i građevinarstvu. Samo su se tržišne usluge koje se odnose na potrošače proširile i time poduprle cjelokupno gospodarstvo.
Slabo gospodarstvo sada se osjeća i na tržištu rada:.Zaposlenost u industriji, građevinarstvu i nekim uslužnim područjima naglo je pala u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2023. Došlo je samo do ponovnog povećanja zaposlenosti u područjima javnih službi.
Ekonomija
Nastavljaju se prosvjedi protiv Tesle u Njemačkoj
Očekuje se nastavak prosvjeda protiv američke tvrtke za proizvodnju električnih automobila Tesla nakon nekoliko dana akcije u Grünheideu u blizini Berlina. Prosvjedni kamp protiv jedine europske tvornice automobila šefa kompanije Elona Muska raspušten je jučer, no neki su najavili daljnje akcije u vidu protesta.
Policija je od srijede podnijela 76 kaznenih prijava i privremeno privela 23 aktivista, rekla je. Petero pogođenih privedeno je sucu, no svi su na kraju pušteni iz pritvora.
Pritužbe su se prvenstveno odnosile na povrede zakona o okupljanju, prisile u prometu, otpora, narušavanja javnog reda i mira te materijalne štete, navode iz policije.
Danima akcije aktivisti su željeli upozoriti na opasnosti po okoliš. Oni također prosvjeduju protiv planiranog proširenja kruga tvornice, o čemu bi općinsko vijeće Grünheidea trebalo raspravljati u četvrtak. U njemačkoj tvornici automobila radi oko 12.000 ljudi. Dio je u vodozaštitnom području.
U subotu je došlo do sukoba s velikim policijskim snagama tijekom prosvjednog marša. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) kritizirao je sadržaj i oblik prosvjeda.
U Grünheideu, granica prosvjeda je granična ograda prostorija tvrtke. Zapravo, prosvjed je pogrešan jer je usmjeren protiv svake tvornice automobila. “Ali nitko ne može imati interesa u Njemačkoj bez proizvodnje automobila”, rekao je Habeck.
Ekonomija
U austrijski Lidl uskoro dolazi velika promjena
Tržišni udio Lidla Austrija raste. Kako bi se ovaj trend nastavio, bit će nekih inovacija u bliskoj budućnosti.
Lanac supermarketa Lidl ima više od 12.000 prodajnih mjesta u 31 zemlji – od kojih su 253 u Austriji. Šef Lidla Austrija Alessandro Wolf u razgovoru za “Standard” otkriva da će svake godine biti dodano tri do pet novih poslovnica, a cilj je 290 do 300 poslovnica.
To će posebno obradovati građane Beča i Innsbrucka, jer na to bi trebao biti fokus. “Lokacije u blizini željezničke stanice također bi bile uzbudljive za nas, ako se ovdje pojave prilike, iskoristit ćemo ih”, najavljuje Wolf.
U usporedbi s velikim konkurentima Sparom, Reweom i Hoferom, Lidl se općenito smatra “patuljkom”, no njegov je tržišni udjel samo od 2020. porastao s 4,8 na 6 posto. “Mi smo mali komarac u Austriji, a to može biti prilično dosadno”, šali se šef Lidla u “Standardu”.
Posebno je to vidljivo u ratu cijenama veganske hrane – jednomjesečno smanjenje PDV-a koje je pokrenuo Lidl prihvatila je konkurencija. Kad smo već kod veganstva: Otkako je u Lidlu uveden paritet cijena, prodaja je porasla za više od 50 posto.
Alessandro Wolf sebe vidi u jasnoj opoziciji konkurenciji po još jednom pitanju: “Ne treba nam duže radno vrijeme u Austriji”, pojašnjava. Lidl trenutno nema online trgovinu, iako je ona u Njemačkoj jedna od najvećih u zemlji, a ima iskustva i u drugim zemljama. Kauflandova sestrinska tvrtka pokreće tržnicu Kaufland.at na kojoj će od kraja ljeta biti dostupni milijuni neprehrambenih proizvoda.
Uskoro će u nekim poslovnicama biti velika novost: samoposlužne blagajne. “Testirat ćemo ih u prvim granama od trećeg kvartala.”
Wolf objašnjava zašto je kupnja u Lidlu Austrija toliko skuplja nego u Lidlu Njemačka pomoću nekoliko faktora: “Udio promocija je gotovo dvostruko veći u Austriji. Troškovi rada su veći. Logistika je skuplja zbog topografije. Austrija ima više podružnice po stanovniku.” Suština je da se ne zarađuje više nego u Njemačkoj – jednostavno su strukture troškova potpuno drugačije.
