Ekonomija
Hoćemo li ove godine ljetovati u Hrvatskoj?
Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo gotovo 21 milijun turista. Pandemija corona virusa stavila je veliki upitnik na hrvatski turizam, kao i na njegov glavni dio, ljetnu turističku sezonu. Unatoč corona virusu, čini se da turističke aktivnosti nisu do kraja zamrle. Prema informacijama hrvatskih medija Češko udruženje putničkih agencija, koje objedinjava oko 200 čeških putničkih agencija, tražilo je od češke Vlade i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki najsigurnija. Nisu samo češki turisti jedini koji se zanimaju za ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Upiti dolaze i iz ostalih država čiji građani tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, pa primjerice postoji zanimanje za ljetovanja i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i Poljske. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je jako dobra pa postoje realne mogućnosti da uz određene mjere ljetna turistička sezona ipak ne propadne. Hrvatska je primjerice već sada u znatno boljem položaju od Italije, Španjolske, Francuske i Turske pa bi u slučaju obuzdavanja pandemije ipak mogla izvući određene koristi iz čitave ove situacije koju vežemo za corona virus.
Hoće li strani turisti ovo ljeto ljetovati u Hrvatskoj ne ovisi samo Hrvatskoj, nego uvelike ovisi i o epidemiološkoj slici ostalih europskih zemalja. Hrvatska trenutno provodi jako rigorozne mjere, a unatoč relativno malom broju zaraženih i umrlih Hrvatska još nije krenula u ublažavanje mjera. U razgovoru za hrvatske medije ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je sljedeće: “Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada. Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”.
Ministar turizma Gari Cappelli još je oprezan s izjavama, ali jasno je da Hrvatska polako razmišlja o tome kako adekvatno pripremiti ljetnu turističku sezonu. Turizam je sektor bez kojeg Hrvatska trenutno ne može. a svaka četvrta kuna zarađena u Hrvatskoj dolazi od turizma. Turizam generira i preko 20 posto radnih mjesta u Hrvatskoj, pa logično, postavlja se puno pitanja, a postoji i opravdan strah o tome kako će izgledati ljetna turistička sezona. Okolnosti u kojima se Hrvatska, ali i ostatak svijeta trenutno nalaze sigurno nisu uobičajene, ali Hrvatska se nalazi u još specifičnijoj situaciji jer turizam predstavlja jednu od temeljnih ekonomskih djelatnosti.
Ključno u ovom vremenu je naći način kako se što bolje prilagoditi na izvanredne okolnosti u kojima se nalazi svijet. Hrvatska će prije ili kasnije morati donijeti odluku o ljetnoj turističkoj sezoni. Jasno, na jednoj strani imate jako važnu ekonomsku djelatnost o kojoj ovisi veliki broj ljudi, ali i državni proračun, a s druge strane stoji opasnost od potencijalnog drugog vala zaraze. Turizam kakvog poznajemo bit će prošlost sve do pronalaska adekvatnog lijeka ili cjepiva, a u ovom vremenu ključno će biti usvojiti nove vještine prilagodbe na neplanirane okolnosti. Hrvatska u ovom trenutku, ako ju usporedimo s ostatkom Europe stoji jako dobro, i postoje realne mogućnost da se ta komparativna prednost i kapitalizira. Zato će u vremenu koje slijedi, zdravstvene i ekonomske procjene biti od velike važnosti. Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, a gledano iz trenutne situacije, mogućnost ljetovanja austrijskih, slovačkih, mađarskih i čeških gostiju čini se jako realnom.
R.P
Foto: kroativ.at
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login