Ekonomija
Hoćemo li ove godine ljetovati u Hrvatskoj?
Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo gotovo 21 milijun turista. Pandemija corona virusa stavila je veliki upitnik na hrvatski turizam, kao i na njegov glavni dio, ljetnu turističku sezonu. Unatoč corona virusu, čini se da turističke aktivnosti nisu do kraja zamrle. Prema informacijama hrvatskih medija Češko udruženje putničkih agencija, koje objedinjava oko 200 čeških putničkih agencija, tražilo je od češke Vlade i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki najsigurnija. Nisu samo češki turisti jedini koji se zanimaju za ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Upiti dolaze i iz ostalih država čiji građani tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, pa primjerice postoji zanimanje za ljetovanja i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i Poljske. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je jako dobra pa postoje realne mogućnosti da uz određene mjere ljetna turistička sezona ipak ne propadne. Hrvatska je primjerice već sada u znatno boljem položaju od Italije, Španjolske, Francuske i Turske pa bi u slučaju obuzdavanja pandemije ipak mogla izvući određene koristi iz čitave ove situacije koju vežemo za corona virus.
Hoće li strani turisti ovo ljeto ljetovati u Hrvatskoj ne ovisi samo Hrvatskoj, nego uvelike ovisi i o epidemiološkoj slici ostalih europskih zemalja. Hrvatska trenutno provodi jako rigorozne mjere, a unatoč relativno malom broju zaraženih i umrlih Hrvatska još nije krenula u ublažavanje mjera. U razgovoru za hrvatske medije ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je sljedeće: “Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada. Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”.
Ministar turizma Gari Cappelli još je oprezan s izjavama, ali jasno je da Hrvatska polako razmišlja o tome kako adekvatno pripremiti ljetnu turističku sezonu. Turizam je sektor bez kojeg Hrvatska trenutno ne može. a svaka četvrta kuna zarađena u Hrvatskoj dolazi od turizma. Turizam generira i preko 20 posto radnih mjesta u Hrvatskoj, pa logično, postavlja se puno pitanja, a postoji i opravdan strah o tome kako će izgledati ljetna turistička sezona. Okolnosti u kojima se Hrvatska, ali i ostatak svijeta trenutno nalaze sigurno nisu uobičajene, ali Hrvatska se nalazi u još specifičnijoj situaciji jer turizam predstavlja jednu od temeljnih ekonomskih djelatnosti.
Ključno u ovom vremenu je naći način kako se što bolje prilagoditi na izvanredne okolnosti u kojima se nalazi svijet. Hrvatska će prije ili kasnije morati donijeti odluku o ljetnoj turističkoj sezoni. Jasno, na jednoj strani imate jako važnu ekonomsku djelatnost o kojoj ovisi veliki broj ljudi, ali i državni proračun, a s druge strane stoji opasnost od potencijalnog drugog vala zaraze. Turizam kakvog poznajemo bit će prošlost sve do pronalaska adekvatnog lijeka ili cjepiva, a u ovom vremenu ključno će biti usvojiti nove vještine prilagodbe na neplanirane okolnosti. Hrvatska u ovom trenutku, ako ju usporedimo s ostatkom Europe stoji jako dobro, i postoje realne mogućnost da se ta komparativna prednost i kapitalizira. Zato će u vremenu koje slijedi, zdravstvene i ekonomske procjene biti od velike važnosti. Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, a gledano iz trenutne situacije, mogućnost ljetovanja austrijskih, slovačkih, mađarskih i čeških gostiju čini se jako realnom.
R.P
Foto: kroativ.at
Ekonomija
Austrija: Bankrot poznatog milijunskog trgovca građevinskim materijalom
“Mi smo više od trgovine građevinskim materijalom. Nudimo znanje i stručnost u svim aspektima gradnje. Stručni savjeti stručnjaka, provedba profesionalnog projektiranja, savršena usluga dostave i naravno veliki izbor građevinskog materijala svih poznatih proizvođača građevinskog materijala čine naš opseg usluga, koje nudimo na četiri lokacije u Grazu, Fehringu, Premstätten i Deutschfesitritz”, stoji na početnoj stranici tvrtke.
“Naša ciljna skupina su svi koji grade, dograđuju, proširuju, renoviraju i renoviraju. Nudimo vam i stručne savjete na licu mjesta. Odvajamo vrijeme za vas i od nas ćete dobiti ponudu prema vašim zahtjevima i željama.”
“die baulöwen BaustoffhandelsgmbH” sa sjedištem u Kalsdorfu podnijela je zahtjev LG-u za ZRS Graz za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja. Prema podacima AKV-a, stečajem su pogođena 22 zaposlenika.
Tvrtka je osnovana ugovorom o društvu od 11.11.1993. Primarna djelatnost tvrtke je trgovina građevinskim materijalom te iznajmljivanje građevinske opreme i građevinskih vozila.
“Što se tiče uzroka nelikvidnosti, i ovdje se prije svega spominje pad prodaje zbog gospodarske situacije. U tekućoj poslovnoj godini zabilježen je i gubitak potraživanja. Potraživanje kupca veće od 1,6 milijuna eura morat će se otpisati najmanje 90 posto, što se u konačnici negativno odrazilo na glavnicu”, navode iz AKV-a.
“Željeno izvansudsko restrukturiranje nije uspjelo”, rekao je KSV1870.
Obveze imaju likvidacijsku vrijednost od 7,032 milijuna eura, od čega se 2,6 milijuna eura odnosi na banke, a 2,1 milijun eura na dobavljače. Imovina iznosi 3,659 milijuna eura.
“Zahtjev za stečaj se odnosi na mjere restrukturiranja i namjera je da tvrtka nastavi. Konkretno, planirano je iskorištavanje prava građenja i prilagodba kapaciteta”, navodi se dalje. Vjerovnicima se nudi plan restrukturiranja s kvotom od 20 posto.
“Stečajni upravitelj sada će morati provjeriti je li nastavak u interesu vjerovnika i može li se pridržavati predstavljenog plana restrukturiranja”, kaže Brigitte Peißl-Schickmair iz KSV1870.
Ekonomija
Još jedna tvrtka iz koncerna KTM pred stečajem, ima 134 zaposlenih
U petak je na regionalnom sudu u Welsu otvoren stečajni postupak nad tvrtkom kćeri KTM Components GmbH, Vöcklabrucker Metallgiesserei GmbH, na vlastiti zahtjev. Bez posla ostaju 134 zaposlenika, a udruga za kreditnu zaštitu KSV1870 procijenila je obveze na 3,5 milijuna eura.
Razlog stečaja bio je višetjedni prekid proizvodnje u KTM-u. KTM Components GmbH jedna je od dvije nesolventne podružnice također insolventnog KTM AG.
KTM Components GmbH preuzeo je ljevaonicu tek 1. rujna, a polovicu prodaje ostvario je KTM AG, koji je također bio nesolventan. Nakon što je proizvođač motocikala privremeno obustavio proizvodnju do ožujka, i Ljevaonica metala trebala bi od 13. prosinca do 13. siječnja prekinuti proizvodnju i smanjiti opći plan proizvodnje za 50 posto.
Zbog velikog pada prognoze prodaje i “činjenice da struktura troškova ne dopušta dovoljno brzu prilagodbu ovoj situaciji, sada se ne može prezentirati nikakav pozitivan rezultat za 2025.”, navodi se u opisu situacije.
Uprava je pretpostavila da će KTM AG odgovarajućim avansnim uplatama ljevaonici osigurati potrebnu likvidnost kako bi se premostili tekući troškovi u fazi planirane obustave proizvodnje. To je obećao i upravni odbor KTM AG, no to se više nije dogodilo zbog stečaja.
Ekonomija
OMV: Ugovor o opskrbi plinom trajao bi do 2045
Kontroverzni i sada otkazani ugovor o opskrbi plinom između OMV-a i ruskog Gazproma iz 2018. vrijedio bi do 2045. da nije raskinut. Da bi ugovor završio 2040., jedna od dvije ugovorne strane morala bi ga raskinuti do kraja 2037., izvijestio je “Standard” (izdanje od petka). Dio ugovora bilo je i povećanje isporučenih količina.
Prema “Standardu”, ključne točke prvotno su fiksirane 5. lipnja 2018. između državne austrijske i državne ruske grupe – dogovoreno je da će ugovor trajati do 2045. ako se ne raskine 36 mjeseci prije istekla, tj. krajem 2037. godine.
U to vrijeme pregovarači su već završili nekoliko rundi pregovora u Sankt Peterburgu i Beču te je već postojao dogovor o izmjenama ugovora uz odobrenje uprave.
U usporedbi s 2018., obujam isporuke trebao bi se povećati za 11,6 teravat sati godišnje, stopa take-or-pay (u ovom slučaju to znači da i OMV mora platiti ako ne preuzme prirodni plin) trebala bi biti 96 posto, a cijene bi trebale podlijegati maksimalnoj marži.
You must be logged in to post a comment Login