Svijet
Novi zakon u Njemačkoj: Olakšava se useljavanje radnika sa zapadnog Balkana
Njemački parlament Bundestag izglasao je u petak reformu zakona o useljavanju stručne radne snage i odobrio produljenje tzv. pravila o zapadnom Balkanu kojim se olakšava useljavanje radnika iz ovog dijela Europe, prenosi Hina.
“Njemačka ovim zakonom dobiva najmoderniji useljenički zakon na svijetu”, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) u raspravi koja je prethodila glasanju. Ona je rekla da je najvažniji korak sada otklanjanje birokratskih prepreka koje onemogućavaju useljavanje.
Ministar rada Hubertus Heil (SPD) rekao je kako je novi zakon potreban kako bi omogućio useljavanje širokog spektra stručnih radnika u privredi “a ne samo akademski obrazovanih” kao što je to slučaj sada.
Vlada je snizila zahtjeve koji se tiču kvalifikacije i poznavanja jezika
Najveći oporbeni klub u Bundestagu, demokršćanske Unije CDU/CSU je kritizirao novi zakon zbog smanjenja razine uvjeta koju bi u budućnosti radnici koji dolaze izvan zemalja Europske unije trebali ispuniti uoči useljavanja.
“Umjesto da otvori put stručnjacima, savezna vlada je sada snizila zahtjeve koji se tiču kvalifikacije i poznavanja jezika. To nije ispravan put”, rekla je potpredsjednica zastupničkog kluba Unije CDU/CSU Andrea Lindholz.
Desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) smatra da Njemačka ne treba još više useljavanja.
“U Njemačku ne dolazi premalo nego previše ljudi i to onih koji se ne žele integrirati”, rekao je zastupnik AfD-a Norbert Kleinwaechter.
Novi zakon, po uzoru na useljeničke zemlje poput Kanade i Australije, predviđa uvođenje sustava bodovanja po kojem bi se vrednovali aspekti poput kvalifikacije, poznavanja njemačkog jezika, starosna dob i radno iskustvo.
Kvalificiranim osobama lakši pristup tržištu rada
Novi zakon bi također omogućio i kvalificiranim osobama koje su u Njemačkoj podnijele zahtjev za azilom da se lakše uključe u njemačko tržište rada.
Istodobno je produljen povećan kontingent za radnike koji u Njemačku dolaze u sklopu tzv. pravila o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana. Ovo pravilo, koje je uvedeno još 2016., omogućava dolazak radnika iz šest zemalja ove regije na temelju radnog ugovora njemačkog poslodavca a ne kvalifikacije. Sada je kontingent za ove radnike povećan na 50.000 godišnje.
Reforma zakona o useljavanju stručnih radnika dio je sveobuhvatne reforme zakona o strancima koji, između ostalog, sadrži i zakon o olakšanom stjecanju državljanstva.Vlada kancelara Olafa Scholza je nakon dolaska na vlast najavila modernizaciju niza zakona koji se tiču useljavanja i stranaca koji žive u Njemačkoj.
Njemačkoj je, unatoč značajnom broju useljenika iz zemalja Europske unije kao i preko dva milijuna izbjeglica koji su u jeku rata u Siriji i Ukrajini došle u zemlju, dugoročno potrebno stotine tisuća stručnih radnika.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
