Austrija
PREDSJEDNIK HRVATSKOG DOMA ANDREJ LUCIĆ POMAŽE HRVATSKE RADNIKE KOJI SU PRAKTIČNO ZATOČENI U TIROLU: Ogorčen je, kako je rekao, na nebrigu hrvatskih institucija, jer su ljudi ostavljeni na cjedilu, gladni i u izolaciji bez ikakvih sredstava
Redakciji Kroativa javilo se više hrvatskih državljana koji su u Tirolu u krajnje teškoj situaciji praktičnog zatočeništva uslijed austrijskih, vladinih mjera borbe pandemije corona virusa i izolacije te savezne države i nemogućnošću da se vrate u Hrvatsku.
Naime, dijelovi Tirola odnosno neke općine su stavljene u izolaciju 13. ožujka 2020. godine, a onda dva dana kasnije i cijela savezna pokrajina. Hrvatski radnici, poglavito oni u mjestu St. Anton am Arlberg s kojima smo u neprestanom kontaktu, kao sezonski radnici nisu početkom zatvaranja karantene mogli napustiti to područje, već je ono bilo omogućeno samo turistima i gostima mnogobrojnih hotela u tom poznatom skijaškom području. Nakon što su radnici bili u izolaciji 14 dana, ponadali su se povratku u Hrvatsku gdje ih po mjerama Hrvatske vlade također očekuje izolacija od 14 dana. Međutim, austrijske su vlasti produžile karantenu toga područja pa ona sada traje do 13. travnja 2020. godine.
Time se agonija radnika nastavlja jer su s poslodavcem davno prekinuti ugovor o radu i oni nemaju sada nikakva primanja pa im je gotovo nemoguće bez sredstava za hranu, higijenskih potrepština i sl. nastaviti izolaciju. Već su na izmaku snaga, nemaju novca ni hrane, a na pozive mjerodavnih hrvatskih institucija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske kao i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji neprestano dobivaju odgovore da se strpe i kako se čine potrebne radnje u komunikaciji s austrijskim nadležnim institucijama za njihov organiziran povratak u Republiku Hrvatsku.
“Veleposlanstvo nam kaže da se strpimo?!”
U mjestu je radilo pedesetak Hrvata. Iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji su rekli da nam ne mogu pomoći, da se strpimo, a ministar Grlić Radman je pozvao sve Hrvate da se vrate kući. Kako? Mi ne smijemo napustiti selo jer su jako velike kazne, – kaže nam Ivan Janković, koji je radio kao ugostiteljski djelatnik.
Imamo smještaj ali ne i prehranu. Novaca više nemamo i već smo na psihičkom rubu jer smo praktično ostavljeni i nitko za nas ne mari. Dok su po neke strane državljane dolazili i zrakoplovi i odvozili ih u svoje zemlje, mi smo ostavljeni sami, – kaže nam u telefonskom razgovoru uzrujani Janković.
Pokušavali smo kontaktirati Veleposlanstvo odnosno Konzularni ured, ali bezuspješno. Kako je Hrvatski dom Beč na svojim mrežnim stranicama objavio kako pomaže u ovim i sličnim situacijama razgovarali smo telefonski s Andrejom Lucićem, predsjednikom Hrvatskog doma Beč.
“Što rade MVEP, Veleposlanstvo? Ljudi bez sredstava u izolaciji, a oni im kažu da ne mogu ništa?!”
Jeste li Vi gospodine Lucić i Hrvatski dom Beč upoznati s ovom teškom situacijom?
- Da, već desetak dana činimo maksimalne napore da kao udruga Hrvatski dom i osobno kao poduzetnik pomognemo koliko možemo našim dečkima koji su u jako teškoj situaciji?

Što je sporno? Kako je moguće da su se drugi državljani “izvukli” iz Tirola, a hrvatski još ne?
- To biste pitanje ponajprije morali uputiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova pa i našem Veleposlanstvu ovdje? Što su oni učinili? Jesu li oni tu da štite naše državljane ili su za nešto drugo?
Mnogi su ih kontaktirali, pa i nesretni hrvatski radnici u Tirolu kao i njihove obitelji. Svi dobivaju odgovor da se strpe i da oni čine sve u komunikaciji s austrijskim vlastima da se prijevoz i povratak u Hrvatsku organizira.
- Do kada da se strpe? Dok ne umru od gladi? Pa ljudi nemaju novca, jedu konzerve. Kakvi su to nesuvisli odgovori Veleposlanstva? Ne znam, ne mogu opisati svoju ogorčenost i razočaranost da se može tako na cjedilu ostaviti svoje državljane u stranoj zemlji. Za mene je to nedopustivo.
Jeste li Vi osobno kontaktirali veleposlanika i njegova zamjenika?
- Jesam
I kakav ste odgovor dobili?
- Isti kao i radnici. Da su čak oni trebali izaći prije kada se moglo. Slao sam i nedavno više poruka, odgovor nisam dobio!
“Šaljemo ljudima u Tirolu novac, od nečega u izolaciji moraju živjeti. Hrvatski dom Beč je spreman platiti i autobus samo da se što prije oni vrate svojim obiteljima”
Kako sada dalje?
- Poslali smo nešto novca da si ljudi mogu kupiti hranu. Nije mi jasno kako Hrvatska misli da ljudi žive do 13. travnja kada bi karantena u Tirolu mogla prestati.
Mislite li na strpljenje o kojem oni govore da može potrajati čak do 13. travnja?
- Ne, ja nikako na to ne pristajem. Treba odmah nešto napraviti. Hrvatski dom je spreman platiti autobus da se ti ljudi vrate organizirano iz Austrije u Hrvatsku.
Ali oni ne mogu napustiti svoje selo jer kazna je 2 000 eura.
- Da, potrebna im je propusnica kriznog stožera u Tirolu, a ona se može dobiti na preporuku Veleposlanstva. Zašto Veleposlanstvo ne kontaktira napokon krizni stožer u Tirolu i da ljudi dobiju propusnice da se napokon mogu vratiti svojim obiteljima.
Dakle, iz Tirola se može. Potvrđuju to iskustva državljana drugih zemalja. Oni organizirano napuštaju Tirol. Izgleda svi, osim hrvatskih državljana?
- Pa da, očito svi mogu, a Hrvati ne. To mi jako puno govori o sposobnosti mjerodavnih hrvatskih institucija.
Pisali ste i predsjedniku Milanoviću?
- Da, mislim da jednostavno moramo to pitanje maksimalno potencirati. Pisati svima koji na bilo koji način mogu ili trebaju pomoći. Nije mi jasno kako netko može biti tako neprofesionalan pa i neetičan. Gdje je tu ljudskost i poštenje?
I tako dok se loptica odgovornosti prebacuje s jedne na drugu stranu, pedesetak hrvatskih državljana još čeka da se činovnici dogovore o njihovoj sudbini. Vjerujemo ipak da će do toga doći što prije.
T.N
Foto: Ilustracija

Austrija
Austrija prva zemlja u EU koja suspendira pravo na okupljanje obitelji migranata

Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.
Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.
Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.
Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.
Austrija
Nakon intervencije AK, firma bivšem zaposleniku morala isplatiti 4.300 eura

Mladi 24-godišnjak radio je godinu i pol dana na recepciji fitness centra u okrugu Gänserndorf, a kada je odlučio napustiti posao, ostao je čekajući isplatu neisplaćenih dugova. Više od mjesec dana nakon što je prestao raditi, posljednja plaća, proporcionalni godišnji odmor i naknada za neiskorišteni odmor još uvijek nisu bili isplaćeni, iako je obračun već bio napravljen.
Radnik se obratio radničkoj komori (AK) u Donjoj Austriji koja je intervenirala kod poslodavca kako bi se iznos konačno isplatio. Iako su prvi iznos i proporcionalni godišnji odmor isplaćeni, na obračunu je nedostajao iznos za božićnicu, zbog čega je bilo potrebno ponovno intervenirati. Na kraju je mladi radnik uspio dobiti svih svojih 4.300 eura.
Predsjednik radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, naglasio je kako je ovaj slučaj ukazao na važnost pomoći koju radnička komora pruža radnicima u ostvarivanju njihovih prava.
Austrija
Povećanje cijena od 1. travnja: Što će sve poskupjeti u Austriji?

Od 1. travnja na snagu stupa prvi dio paketa mjera nove vlade za sanaciju državnog proračuna. Cilj je uštedjeti ili povećati prihode za 6,4 milijarde eura. Prve mjere u vrijednosti od 1,1 milijarde eura koje je parlament već usvojio počinju se primjenjivati.
Veći troškovi za električna vozila
Do sada su vozila s nultim emisijama CO2 bila izuzeta od poreza na motorna vozila. Taj izuzetak prestaje 1. travnja, što se odnosi na električna vozila, e-motocikle i e-karavane. Godišnji troškovi za vlasnike električnih automobila povećat će se od 70 do 2.000 eura, ovisno o modelu. Očekuje se da će ovaj porez donijeti 65 milijuna eura prihoda.
Veći trošak za solarnu energiju
Uvođenjem poreza na solarnu energiju za manje fotonaponske sustave, cijene panela rastu za 20%. Ova mjera treba donijeti 175 milijuna eura u državnu blagajnu.
Cijene cigareta rastu
Od 1. travnja cigarete će poskupjeti za 20 do 50 centi po pakiranju, uključujući i alternativne proizvode poput “Heetsa” tvrtke Philip Morris. Ova povećanja proizlaze iz redovitog povećanja poreza na duhan, a država očekuje dodatnih 50 milijuna eura prihoda.
Povećanje naknade za klađenje
Naknada za klađenje raste s 2% na 5% iznosa uloga, što se posebno odnosi na sportske oklade. Očekuje se da će ova mjera donijeti 50 milijuna eura dodatnih prihoda.
Povećanje cijena mobilnih usluga i interneta
Mobilni i internet tarifni paketi u mnogim slučajevima rastu prema stopi inflacije, koja za 2025. iznosi 2,9%.
Stanarine ostaju iste za starije zgrade
Iako većina cijena raste, došlo je do iznimke: stanarine za starije i stambene zgrade neće rasti ove godine, zahvaljujući zakonodavnoj mjeri koja zamrzava cijene za 2025. godinu.
You must be logged in to post a comment Login