Connect with us

Austrija

Istupaju li u Austriji Hrvati iz Crkve i koliko će biti kršćana, poglavito katolika, 2050. godine u Austriji?

Objavljeno

na

Religija za mnoge u Austriji svakako ima važnu ulogu, iako je ovdje posljednjih godina narastao broj onih koji se izjašnjavaju kako nemaju vjerske pripadnosti, ateisti su ili jednostavno nisu dio ni jedne vjerske zajednice.

Promjene “vjerske slike” u austrijskom društvu nije novost. Ona je ponajprije bila uvjetovana povijesnim okolnostima. Još od 17. stoljeća i reformacije, u odnosima kršćana, a poznata je židovska nazočnost u Austriji kroz veliko povijesno razdoblje i značajna promjena tijekom holokausta pod nacističkim režimom. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Austriju dolaze radnici iz drugih zemalja “trbuhom za kruhom” pa i oni pridonose svojevrsnoj vjerskoj i inoj različitosti, a onda i sekularizacija zahvaća sve porive društva kada se drži da modernizacijom i racionalizacijom religija gubi svoj autoritet u svim aspektima društvenog života i upravljanja. Kao rezultat toga, neosporno u austrijskom društvu, religija i vjera gube sveprisutnu važnost koju su s pravom imale. Vjera je, doduše, i dalje dio tradicijskog i kulturnog identiteta većine, ali je postala značajno individualizirana.

Svakako da je ovaj trend dolaska doseljenika, radnika, migranata u Austriju doprinio tzv. vjerskoj diverzifikaciji koja je uz globalizaciju u mnogome utjecala i utječe na vjersko stanje u Austriji kao u ostalom i u cijeloj Europi.

U Austriji prema istraživanju Austrijskog instituta za demografiju, koje je provedeno uz potporu Austrijskog integracijskog fonda, trenutačno živi 5,56 milijuna katolika, 1,46 milijuna ateista ili onih koji nisu članovi ni jedne vjerske zajednice, 700 000 pripadnika islamske vjere – muslimana, 412 000 protestanata te 397 000 pravoslavnih.

Prije 15 godina, tri četvrtine svih Austrijanaca bili su rimokatolici, ali danas tek nešto manje od dvije trećine (64%). Istovremeno, udio se muslimana povećao s četiri na osam posto, a postotak onih bez vjerske pripadnosti odnosno vjerske zajednice porastao je s 12% na 17%.

Po mjerodavnom istraživanju mogu se u budućnosti dobiti dosta valjane prognoze vjerske pripadnosti ili pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici na temelju svih dostupnih pokazatelja i demografskih promjena. Tako je u Austriji načinjena projekcija po ovim pokazateljima za 30 godina. Znanstvenici su imali dosta poteškoća, jer su morali koristiti kao osnovicu, bazu, mjerodavne statističke podatke iz 2001. godine kada su se po posljednji put u popisu pučanstva osobe izjašnjavale po religijskoj pripadnosti. Već 2011. godine uopće nije bilo pri popisu ni upitnika religijske pripadnosti, a taj je slučaj i danas zakonski tako u Austriji reguliran da se gotovo nigdje vjerska pripadnost niti ne navodi. Doduše, u prijavi boravka u Austriji navedena je mogućnost upisa vjerske pripadnost, ali kako ona nije obvezatna, taj se podatak mogao teško relevantno koristiti u istraživanju. Naime, poznato je kako su u proteklih nekoliko desetljeća u Austriju dolazile osobe ponajviše iz istočnoeuropskih zemalja, koje su onda zasigurno donijele u Austriju i dio religijske pripadnosti protkane ponajprije kršćanskom provenijencijom. Dakako, islamski vjernici su najviše dolazili iz Turske, ali unazad nekoliko godina pojačano je useljavanje migranata iz Afganistana i Sirije, koji su najvećim dijelom pripadnici islamske vjere.

Scenarij Austrije u 2049. godine pokazuju daljnje smanjenje broja katolika na manje od polovice (42%) i stalni porast broja muslimana s 12% na preko 20%, a na ljude bez vjerske pripadnosti ili pak ateiste s 21% na 28%. Kada bi se izdvojio samo Beč, ovaj bi scenarij bio još drastičniji. Doći će do pada broja katolika na 22% i veći porast udjela muslimana na 30%, te osoba bez vjerske pripadnosti na čak 31%.

Što je s Hrvatima?

Ako je suditi po relavantnim podacima Hrvatske katoličke misije u Beču, broj se vjernika svake godine praktično povećava pa je tako u Beču u HKM Beč evidentirano 40 000 vjernika. HKM Beč je tako jedna od najvećih Misija u svijetu i svake se nedjelje na misu okupi nekoliko tisuća vjernika. Istraživanja su pokazala kako je Hrvatska katolička misija u Beču mnogobrojnoj hrvatskoj zajednici praktično više i od vjere te da je ona sinonim i zaštita njihova cjelokupna nacionalnog identiteta, jezika, kulture, tradicije i sl. Doista, Misija je dala nemjerljiv obol i počesto bila jedina zagovornica i učiteljica vjernog hrvatskog puka.

Čuje se ipak kako i Hrvati nisu imuni da kod prijave boravka u Austriji “slučajno” izostave vjersku pripadnost, ali je sasvim sigurno da se takav “administrativan potez” ne može poistovjetiti s isključenjem iz Crkve. Ipak, vjernici su mišljenja da je i to pogreška i da javnim očitovanjem vjere pokazuju tko su i što su, a ne da ih “crkveni porez”, koji godišnje iznosi vrijednost tek nekoliko kutija cigareta, prijeći da iskažu ono što su već stoljećima: Hrvati – katolici!

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija prva zemlja u EU koja suspendira pravo na okupljanje obitelji migranata

Objavljeno

na

Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.

Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.

Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.

Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.

Nastavi čitati

Austrija

Nakon intervencije AK, firma bivšem zaposleniku morala isplatiti 4.300 eura

Objavljeno

na

Mladi 24-godišnjak radio je godinu i pol dana na recepciji fitness centra u okrugu Gänserndorf, a kada je odlučio napustiti posao, ostao je čekajući isplatu neisplaćenih dugova. Više od mjesec dana nakon što je prestao raditi, posljednja plaća, proporcionalni godišnji odmor i naknada za neiskorišteni odmor još uvijek nisu bili isplaćeni, iako je obračun već bio napravljen.

Radnik se obratio radničkoj komori (AK) u Donjoj Austriji koja je intervenirala kod poslodavca kako bi se iznos konačno isplatio. Iako su prvi iznos i proporcionalni godišnji odmor isplaćeni, na obračunu je nedostajao iznos za božićnicu, zbog čega je bilo potrebno ponovno intervenirati. Na kraju je mladi radnik uspio dobiti svih svojih 4.300 eura.

Predsjednik radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, naglasio je kako je ovaj slučaj ukazao na važnost pomoći koju radnička komora pruža radnicima u ostvarivanju njihovih prava.

Nastavi čitati

Austrija

Povećanje cijena od 1. travnja: Što će sve poskupjeti u Austriji?

Objavljeno

na

Od 1. travnja na snagu stupa prvi dio paketa mjera nove vlade za sanaciju državnog proračuna. Cilj je uštedjeti ili povećati prihode za 6,4 milijarde eura. Prve mjere u vrijednosti od 1,1 milijarde eura koje je parlament već usvojio počinju se primjenjivati.

Veći troškovi za električna vozila
Do sada su vozila s nultim emisijama CO2 bila izuzeta od poreza na motorna vozila. Taj izuzetak prestaje 1. travnja, što se odnosi na električna vozila, e-motocikle i e-karavane. Godišnji troškovi za vlasnike električnih automobila povećat će se od 70 do 2.000 eura, ovisno o modelu. Očekuje se da će ovaj porez donijeti 65 milijuna eura prihoda.

Veći trošak za solarnu energiju
Uvođenjem poreza na solarnu energiju za manje fotonaponske sustave, cijene panela rastu za 20%. Ova mjera treba donijeti 175 milijuna eura u državnu blagajnu.

Cijene cigareta rastu
Od 1. travnja cigarete će poskupjeti za 20 do 50 centi po pakiranju, uključujući i alternativne proizvode poput “Heetsa” tvrtke Philip Morris. Ova povećanja proizlaze iz redovitog povećanja poreza na duhan, a država očekuje dodatnih 50 milijuna eura prihoda.

Povećanje naknade za klađenje
Naknada za klađenje raste s 2% na 5% iznosa uloga, što se posebno odnosi na sportske oklade. Očekuje se da će ova mjera donijeti 50 milijuna eura dodatnih prihoda.

Povećanje cijena mobilnih usluga i interneta
Mobilni i internet tarifni paketi u mnogim slučajevima rastu prema stopi inflacije, koja za 2025. iznosi 2,9%.

Stanarine ostaju iste za starije zgrade
Iako većina cijena raste, došlo je do iznimke: stanarine za starije i stambene zgrade neće rasti ove godine, zahvaljujući zakonodavnoj mjeri koja zamrzava cijene za 2025. godinu.

Nastavi čitati
LM