Vijesti
Đikić: Epidemija nije gotova, jesen donosi novi val i cijepljenje
Znanstvenik Ivan Đikić gostovao je u Novom danu i komentirao stanje s pandemijom koronavirusa, za koju ističe da nije još gotova.
Broj od šest milijuna ljudi u svijetu koji su umrli od covida govori da je ovo jedna od najozbiljnijih pandemija s kojom smo se suočili. Jedina veća bila je epidemija gripe 1918. godine, rekao je Đikić, piše N1.
Podaci iz Azije, Velike Britanije i drugih zemalja pokazuju da je virus i dalje oko nas i da se širi, upozorio je naš znanstvenik.
“Svaka zemlja ima svoju dinamiku širenja virusa. Mogu krenuti od Hrvatske. U Hrvatskoj imamo jednu ozbiljnu situaciju da nam je četvrti i peti val potpuno spojen. Smrtnost u Hrvatskoj je gotovo stalna od 30 do 50 ljudi dnevno. Iako imamo pad broja novozaraženih, u Hrvatskoj situacija još uvijek nije dovoljno stabilna da bismo mogli reći da smo se riješili omikrona. Mjere ne dolaze na vrijeme, uvode se prekasno, malo testiramo i u tome je problem”, rekao je Đikić.
Rekao je da se u Njemačkoj ukida većina mjera i da će do ljeta pratiti situaciju i po tome dalje reagirati.
“Za Kinu ne znamo sve podatke, ali važniji su brojevi iz Hong Konga. On je kao ogledalo Kine, samo što je puno manji. Imali su vrlo mali broj zaraženih i umrlih, ali se kod njih krajem prosinca pojavio omikron pa danas imaju dosta ozbiljnu situaciju”, rekao je Đikić, dodavši da je situacija ozbiljna iz dva razloga.
“Dosad su imali vrlo rigorozne mjere i populacija nije bila u susretu s virusom, a cijepljenje koje su provodili bilo je s relativno slabijim cjepivom, koje je imalo slabiju učinkovitost i dugotrajnost je manja, a imaju i relativno mali broj cijepljenih starijih osoba, pa je problem i s povećanjem broja umrlih”, rekao je Đikić.
Što se Velike Britanije tiče, Đikić je rekao da situacija pokazuje da dio populacije nije procijepljen ni imun te da će se ljude trebati ponovno potaknuti da se zaštite cijepljenjem.
“Najvažnije u borbi protiv covida dobra je priprema i pravovremeno djelovanje. Prvo cjepiva, lijekovi i vrlo efikasne i brze vrste testiranja. I američka administracija je otišla dalje od svih i pokazala na koji način imaju strategiju borbe protiv sadašnjih i nadolazećih varijanti virusa. Testiranje, lijekovi i pravodobno cijepljenje linije su obrane i na temelju toga, u kliničkim ispitivanjima su sada cjepiva koja su prilagođena na sve mutacije, ti klinički pokusi će biti gotovi za mjesec-dva, i onda ćemo imati bolje vrste koje će nas štititi od naprednijih vrsta virusa koje imamo u populaciji. Predviđanje je da će zemlje morati osigurati nove valove cijepljenja za populaciju, pogotovo za one koji to žele i u tom slučaju očekivanja su da ćemo krajem ljeta i početkom listopada imati novi val cijepljenja koji će nas štititi 3-6 mjeseci i da ćemo na taj način kontrolirati pandemiju i da neće biti toliko rigoroznih mjera”, rekao je Đikić.
Kampanja cijepljenja treba početi sada, dodao je. “Trebamo educirati građane da nam ujesen dolazi ne samo nastavak pandemije covida, nego i gripa”, rekao je Đikić.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije
Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
You must be logged in to post a comment Login