Connect with us

Beč

Beč jedan od najčišćih gradova na svijetu

Objavljeno

na

Austrijska je prijestolnica danas jedna od najčišćih metropola u svijetu. No takvo postignuće nije slučajnost, nego posljedica dobitne kombinacije raznih mogućnosti za zbrinjavanje otpada, jasnih pravila čistoće, strogih kontrola i novčanih kazni. U tome ključnu ulogu igraju takozvani „WasteWatcheri“ koji već 12 godina kontroliraju pridržavaju li se Bečanke i Bečani gradskih propisa čistoće.

U Beču trenutno postoji oko 50 stalnozaposlenih „WasteWatchera“ i 400 dodatno obučenih djelatnika bečkih poduzeća za zbrinjavanje otpada (MA 48) i za održavanje gradskih vrtova (MA 42) koji patroliraju gradom u jasno označenim prslucima ili u civilu. U svojih 12 godina postojanja ukupno su proveli preko 83.000 službenih naloga. Pritom su samo protekle godine vodili 26.000 informativnih razgovora, podnijeli preko 700 prijava za nepropisno zbrinjavanje otpada i napisali više od 7.800 kazni. Novčane se kazne pritom kreću od 50 do 2.000 eura. Ako vas „WasteWatcher“, primjerice, uhvati kako iz automobila bacate opušak, naplatit će vam kaznu od 100 eura, priopćeno je iz EurocommPR-a. Koliko je ova inicijativa uspješna u smislu prevencije, pokazuje brojka od 128 milijuna propisno zbrinutih opušaka u 2019. godini.

Članica bečkog poglavarstva za zaštitu okoliša, Ulli Sima, na čiju je inicijativu 2008. godine donesen bečki Zakon o održavanju čistoće kojim je utemeljena služba „WasteWatchera“, istaknula je da njihov rad značajno doprinosi tituli Beča kao izrazito čistog grada, ali da cilj pritom nisu maksimalne kazne, već maksimalna čistoća.

Da u Beču po pitanju zbrinjavanja otpada zaista nema mjesta za izlike, potvrđuju i njegove brojne mogućnosti za zbrinjavanje otpada. Ovaj grad, naime, ima 3.650 automata s besplatnim vrećicama za pseći izmet, 29.000 javnih kanti za smeće (od toga oko 21.600 s cijevima za opuške), 2.100 samostojećih cijevi za opuške, 455.000 spremnika za preostali i reciklažni otpad, 4.500 lokacija sa spremnicima za odvojeno sakupljanje otpada te 16 gradskih deponija. Stoga ne čudi što je Grad Beč od 2007. godine do danas, između ostalog, uspio prepoloviti količinu ilegalno zbrinutog glomaznog otpada i time dodatno doprinijeti zaštiti okoliša.

Foto: © Felicitas Matern

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Beč svim građanima nudi do 100 eura za popravke

Objavljeno

na

Beč ponovno pokreće popularni program “Wiener Reparaturbon” koji nudi subvenciju od 50% za popravak raznih predmeta, a najviše do 100 eura. Program počinje 2. travnja i omogućuje građanima popravak gotovo svega, od gitara do plišanih medvjedića. Cilj ove inicijative je smanjenje otpada i štednja resursa.

Grad Beč je od 2020. godine već popravio oko 48.000 predmeta, čime je smanjeno oko 3.200 tona CO2 i 10.000 tona resursa. Za 2025. godinu grad je odvojio 300.000 eura, a do 2027. godine ukupno 1,2 milijuna eura za ovaj projekt.

Program omogućuje jednostavno preuzimanje bonova putem internetske stranice, a popust se odmah primjenjuje prilikom plaćanja popravka.

Nastavi čitati

Austrija

Bečani se ne osjećaju sigurno u U6 – Linija postaje sve nesigurnija

Objavljeno

na

U bečkoj U-Bahn liniji U6 sve je više izvještaja o nesigurnosti i neprikladnom ponašanju putnika. Mnogi Bečani smatraju da je ova linija, koja je dobila nadimak “Mörderbahn”, postala nesigurna zbog ponašanja putnika, neugodnih mirisa hrane i izvještaja o nasilju i napadima.

Henriette (44) izjavila je da ne bi pustila svoju djecu da izlaze na stanicama poput Gumpendorfer Straße zbog neurednosti i nesigurnosti. Patrick (38) podijelio je svoje traumatično iskustvo napada, nakon kojeg je ležao u komi tri mjeseca. Iako su se slični incidenti širili, putnici su često ignorirali ili izbjegavali intervenirati, piše Heute.

Mnogi putnici, poput Wilhelma i Christiana, također ističu lošu higijenu, poput smrada i smeća u vlakovima. Iako linija svakodnevno prevozi tisuće putnika, sigurno i ugodno iskustvo postaje sve rjeđa pojava.

Nastavi čitati

Austrija

Bečka osnovna škola slavi Ramazan – pokrenuta rasprava o međukulturalnom školskom životu

Objavljeno

na

By

Jedna osnovna škola u bečkoj četvrti Leopoldstadt u utorak organizira proslavu Ramazana za svu djecu. Događaj je osmislio islamski vjeroučitelj uz podršku udruge roditelja, a cilj je promicanje međukulturalnog razumijevanja, poručuje Bečko obrazovno vijeće.

Dobrovoljno sudjelovanje u proslavi

Ravnateljstvo škole naglašava da se radi o dobrovoljnom i obrazovno-kulturnom događaju te da nijedno dijete nije obvezno sudjelovati. Proslava traje najviše 10 do 15 minuta po razredu, a za djecu koja ne žele sudjelovati osigurana je alternativna aktivnost izvan svečane dvorane, prenosi Heute.

Tijekom proslave djeca će dobiti vrećice sa slatkišima povodom Ramazana, a u svečanoj dvorani poslužit će se jela iz različitih kultura. „Ne radi se o vjerskoj ceremoniji, već o prilici da djeca upoznaju različite običaje“, pojašnjava glasnogovornica Bečkog obrazovnog vijeća.

Nezadovoljstvo pojedinih roditelja

Ipak, jedan roditelj izrazio je nezadovoljstvo organiziranjem proslave, posebno jer, kako tvrdi, u školi nije bilo božićne svečanosti. „Naše dijete je rimokatoličke vjere, zašto bi trebalo slaviti Ramazan?“, pita se anonimni otac.

Međutim, Bečko obrazovno vijeće odbacuje ove tvrdnje i ističe da je božićna proslava održana, uključujući božićno pjevanje i obilježavanje Svetog Nikole. Također, u svim razredima obrađivala se tema “Božić u svijetu”.

Izazovi u učenju njemačkog jezika

Otac je izrazio i zabrinutost zbog jezičnih barijera među učenicima. Njegovo dijete tvrdi da mnogi učenici slabo govore njemački, a neki komuniciraju isključivo na arapskom. Bečko obrazovno vijeće naglašava da škola ima stručni tim za poticanje učenja njemačkog jezika, koji s puno iskustva i razumijevanja pomaže učenicima u integraciji.

Međukulturalnost kao dio školskog programa

Iz obrazovnog vijeća poručuju kako je proslava Ramazana dio međukulturalnog i međureligijskog školskog programa. Cilj je poticanje međusobnog razumijevanja različitih običaja i tradicija. Većina roditelja nije izrazila nikakve prigovore, a djeca, bez obzira na podrijetlo ili vjeru, s radošću sudjeluju u proslavi.

Nastavi čitati
LM