Austrija
Unatoč lockdownu: Policija izdala više od 5 milijuna prometnih kazni u 2020. godini

Obujam prometa je u protekloj godini u Austriji značajno opao, ali prometna policija je imala pune ruke posla. Tri lockdowna uvelike su utjecala na smanjenje prometa, ali broj napisanih kazni ostao je relativno visok. Austrijska policija je u protekloj godini izdala 5,2 milijuna kazni od čega gotovo 5 milijuna otpada na kazne za prekoračenje brzine.
Točnije, policija je u prethodnoj godini zabilježila 4.984.064 prekršaja prekoračenja brzine, što znači smanjenje od samo 16 posto u odnosu na 2019. godinu. To znači da su mnogi prekršitelji ograničenja brzine koristili prazne ulice kao poligon za testiranje brzine svojih automobila. Prekoračenje brzine od ove godine košta puno više pa će biti zanimljivo vidjeti i ovogodišnju bilancu.
“Unatoč smanjenju prometa, bilanca pokazuje da se nadzor prometa ne smije zanemariti”, rekao je povodom objave statistika ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer.
U odnosu na 2019. godinu broj određenih prekršaja čak je i porastao. Droga za volanom problem je na koji je policija usredotočena već neko vrijeme. Unatoč lockdownima, broj takvih prekršaja porastao je za 26,5 posto.
Policija je 2020. godine uhvatila ukupno 5.519 vozača koji su bili pod utjecajem droga, najviše u Beču i Donjoj Austriji. Broj vozača koji su uhvaćeni pod utjecajem alkohola pao je za 17 posto.
- U Austriji se prihodi djelomično poboljšali, ali zabrinutost ostaje na visokoj razini
- Audi navodno manipulirao dizelskim motorima – Bečanka dobila odštetu od 19.400 eura
- Kancelar Stocker: Moglo bi doći još 20.000 migranata, potrebne su oštre mjere
- Hladna fronta u Austriju donosi snijeg i hladno vrijeme
- Meta AI dolazi u WhatsApp: Novi chatbot i njegove implikacije na privatnost korisnika

Austrija
U Austriji se prihodi djelomično poboljšali, ali zabrinutost ostaje na visokoj razini

Za četiri od deset anketiranih, financijska situacija u četvrtom kvartalu 2024. godine poboljšala se u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, 21 posto ispitanika izjavilo je da su u posljednjih 12 mjeseci doživjeli pad prihoda. Ovo je rezultat ankete koju je Ministarstvo socijalne skrbi naručilo od Statističkog ureda Austrije i Instituta za visoka društvena pitanja, a koja se provodi svaka tri mjeseca.
Deset posto ispitanika izjavilo je da su imali problema s pokrivanjem osnovnih životnih troškova u četvrtom kvartalu 2024., što odgovara približno 820.000 ljudi.
Iako je za mnoge kućanstva došlo do poboljšanja prihoda u drugoj polovici 2024. godine, gotovo 33 posto ispitanika između 18 i 74 godine izjavilo je da su u četvrtom kvartalu 2024. godine imali većih poteškoća s obiteljskim budžetom nego prethodne godine. Taj postotak raste na 52 posto među osobama s niskim primanjima. Glavni razlozi bili su povećani troškovi hrane te rastuće cijene stanovanja i energije.
Za 15 posto anketiranih, troškovi stanovanja predstavljaju veliki financijski izazov. Ovaj postotak ostao je stabilan u odnosu na prethodni kvartal, a manji je za 5 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč kratkoročnom poboljšanju u trećem kvartalu, zabilježen je značajan porast financijskih teškoća među ranjivim skupinama. Osobito su osobe s niskim primanjima (39 posto) te osobe iz kućanstava pogođenih nezaposlenošću (38 posto) suočene s velikim financijskim opterećenjima zbog troškova stanovanja.
Svaki peti ispitanik predviđa pogoršanje obiteljskih prihoda u narednih 12 mjeseci, čime je ponovno postignut prošlogodišnji nivo (21 posto). Brige o ekonomskoj situaciji u Austriji značajno su porasle; više od dvije trećine ispitanika (68 posto) očekuju pogoršanje ekonomske situacije u Austriji u narednih 12 mjeseci. U prethodnom kvartalu taj postotak iznosio je 51 posto. Samo 7 posto anketiranih očekuje pozitivni razvoj.
Ministrica socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ) smatra da dijelom rezultati ankete predstavljaju “prvi, nježni tračak nade”. Ipak, naglašava da situacija u području stanovanja pokazuje da socijalna pomoć i dalje ostaje “hitno potrebna”. “Za mene snažna država znači i socijalnu državu, u kojoj ljudi koji trebaju pomoć dobivaju adekvatnu podršku”, rekla je Schumann.
Austrija
Kancelar Stocker: Moglo bi doći još 20.000 migranata, potrebne su oštre mjere

Kancelar Christian Stocker izjavio je da ako Austrija sada ne reagira na trenutnu situaciju s migracijama, “nećemo zaštititi naš sustav od preopterećenja, nego ćemo ga svjesno prihvatiti.”
U intervjuu za “Heute”, Stocker je naglasio ozbiljnost situacije vezane uz obiteljski spajanje i migracije, upozoravajući da bi moglo doći do još 20.000 migranata. Dodao je da je nužno poduzeti mjere kako bi se spriječilo ponovno povećanje broja migranata.
Jedna od prvih mjera austrijske vlade bila je zaustavljanje obiteljskog spajanja. Stocker je istaknuo da brojke spajanja obitelji nisu stalno visoke, no cilj je spriječiti ponavljanje prošlih brojki.
Također je govorio o implementaciji mjera koje će omogućiti lakši povratak migranata u zemlje poput Sirije i Afganistana. U budućnosti, kako bi se poboljšala integracija migranata, Stocker je spomenuo nužnost jačanja obrazovnog sustava, uz obvezu roditelja da sudjeluju u obrazovanju svoje djece. Ako roditelji ne ispunjavaju ovu obvezu, bit će uvedene sankcije.
Kancelar je također naglasio važnost puno radnih mjesta za održavanje socijalnog sustava u Austriji, ističući da je cilj vlade stvoriti poticaje za rad i smanjiti ovisnost o socijalnim pomoćima.
Austrija
Hladna fronta u Austriju donosi snijeg i hladno vrijeme

Krajem tjedna Austriju je zahvatila snažna hladna fronta koja je donijela nagli pad temperatura. Nakon neuobičajeno blagih dana, sada nas ponovno očekuje pravo zimsko vrijeme – jutarnji mraz, snijeg i vjetar.
Tijekom nedjelje u zemlju prodire hladan i suh zrak arktičkog porijekla zahvaljujući sjevernoj struji, što uzrokuje osjetno zahlađenje u cijeloj zemlji. Početkom idućeg tjedna očekuje se jutarnji mraz u mnogim krajevima. Ipak, u nastavku tjedna temperature će polako početi rasti, osobito u zapadnoj polovici zemlje, gdje će se učinak snažnog anticiklona “Olivia” – koji se proteže od Sjevernog rta pa sve do Alpa – sve više osjećati. Istočni dijelovi zemlje ostaju pod utjecajem manjih poremećaja koji donose nestabilnosti.
Nedjelja: Snijeg, mraz i jak vjetar
Nedjelja donosi hladno i vjetrovito vrijeme. U sjevernim Alpama se ujutro zadržavaju oblaci uz moguće povremene pahulje snijega, dok se drugdje povremeno pokazuje sunce. Tijekom dana u južnim i zapadnim dijelovima prevladavat će sunčano vrijeme, dok će sjeveroistok biti prekriven gustim oblacima uz snažan sjeverni vjetar. U planinskim predjelima juga i na istočnim padinama Alpa mogu se pojaviti i olujni udari. Najviše dnevne temperature kretat će se između 1 i 7 °C, no zbog vjetra osjećaj hladnoće bit će znatno izraženiji.
Ponedjeljak: Maglovit početak, snijeg i kiša u nizinama
Ponedjeljak također započinje s mrazom, posebno u istočnim dijelovima zemlje. Tijekom dana oblačnost se povećava, a od Waldviertela do srednjeg Gradišća ponegdje može pasti kiša, dok će u višim predjelima (iznad 400 do 500 metara) biti i snijega. S druge strane, od Vorarlberga do Koruške očekuje se pretežno sunčano vrijeme. Vjetar će oslabjeti, ali će u istočnim nizinskim predjelima i dalje puhati umjeren do jak sjeverni vjetar. Najviše dnevne temperature bit će između 3 i 8 °C.
Utorak: Promjenjivo, povremeni pljuskovi i više snijega
U utorak će u istočnim dijelovima zemlje i dalje dominirati oblaci, a povremeno se očekuju pljuskovi, osobito na sjeveru i istoku. Granica snježnih padalina podiže se s početnih 600 na oko 1.000 metara nadmorske visine. Zapad zemlje, posebice područje od Vorarlberga do Gornje Koruške, očekuje više sunca. Vjetar slab do umjeren iz sjevernog smjera. Dnevne temperature u porastu – između 6 i 12 °C.
Srijeda: Sunce i oblaci uz osjetno toplije vrijeme
U srijedu se očekuje stabilizacija vremena – mješavina sunca i oblaka uz suhe uvjete, iako će povremeno oblaci biti izraženiji. Vjetar će uglavnom biti slab do umjeren iz sjevernog smjera, a temperature će se kretati od 10 do 15 °C.
You must be logged in to post a comment Login