Austrija
Koliko je građana Austrije preboljelo koronavirus?
Koliko je građana Austrije do sada preboljelo koronavirus još je nejasno. Od posljednje reprezentativne studije koja je provedena prošle jeseni pojavilo se mnoštvo upitnika. Trenutne procjene o tome koliko je građana Austrije preboljelo koronavirus kreću se od sedam pa sve do 30 posto.
Ono što sigurno znamo je da je broj ljudi koji su službeno preboljeli koronavirus 425.786 što odgovara oko 4,88 posto stanovništva. Ono što stručnjacima predstavlja problem je broj ljudi koji su imali asimptomatsku zarazu pa oni službeno nisu ni evidentirani jer velika većina njih nije ni znala da ima koronavirus.
Jedan od vodećih austrijskih stručnjaka za koronavirus, dr. Franz Allerberger iz Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost namirnica (AGES) govorio je o studiji provedenoj u Ischglu koji je u centru pažnje bio još početkom prošle godine. Studija provedena u tom malom austrijskog gradiću pokazala je da je 30 posto građana preboljelo koronavirus. Smrtnost u Ischglu je iznosila 0,26 posto što u priliku odgovara smrtnosti na razini Austrije. Allerberger naglašava da bi ekstrapolirano istraživanje iz Ischgla značilo da je koronavirus preboljelo oko 30 posto građana Austrije odnosno oko 3 milijuna građana Austrije. Istraživanje iz Ischgla se mora uzeti s dozom opreza jer je Ischgl bio specifičan slučaj, ali nema sumnje da je broj ljudi koji su preboljeli koronavirus veći od 4,8 posto.
Krajem prošlog tjedna znanstvenik koji se bavi simulacijama Niki Popper s bečkog Tehničkog sveučilišta (TU) pretpostavio je da je oko 15 posto Austrijanaca imalo koronavirus, uključujući i neprijavljene slučajeve. Prema Popperovim procjenama to je između 1,3 do 1,5 milijuna ljudi koji su barem privremeno imuni na koronavirus. Svoju studiju je predstavio na konferenciji za novinare s ministrom zdravstva Rudolfom Anschoberom (Zeleni).
Svi gore navedeni podaci jako su važni u stjecanju kolektivnog imuniteta (imunitet krda) koji je jako važan u borbi protiv koronavirusa. Prema stručnjacima potrebno je da bar 50 ili 60 posto stanovništva ima imunitet kako bi se život mogao vratiti u normalu. Osim prirodnim putem do imuniteta krda stiže se cijepljenjem, a u tom je slučaju važno procijepiti najosjetljivije slojeve društva. Tu se prije svega misli na starije osobe te osobe koje spadaju u rizične skupine. Cijepljenje u Austriji ne napreduje željenom brzinom, ali ministar zdravstva vjeruje kako će se situacija značajno ubrzati u ožujku. Prije nekoliko dana kancelar Sebastian Kurz naglasio je kako povratak u normalu očekuje s krajem proljeća/početkom ljeta.
Broj građana Hrvatske koji su preboljeli koronavirus iznad 30 posto?
Prema rezultatima prve faze studije „Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2“, koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26 posto ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2 (koronavirus) Istraživanje su provela dva uvažena hrvatska znanstvenika – Gordan Lauc i Dragan Primorac.
“Interes za cijepljenje je velik, posebno među rizičnim skupinama. Kada uz 40 posto onih koji su preboljeli covid, cijepimo još 20 posto populacije, ova epidemija je sigurno gotova i da na nju možemo polako početi zaboravljati i razmišljati kako se vratiti u normalan život i izvući se iz globalne krize. Očekujem da ćemo ovog ljeta imati bolju situaciju nego prošlog. Hrvatska će na kraju biti među zemljama s najmanjim brojem umrlih u Europi uz najblaže mjere”, rekao je u Briefing u Studiju Hanza Medije molekularni biolog i član Vladinog Savjeta za borbu protiv korona virusa prof. dr. sc. Gordan Lauc.
- Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
- Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
- Zbog pauze radnika za WC – vlasnica hotela u Austriji dobila kaznu od 2.200 €
- Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
- Policija upozorava na novi prevarantski trik: Prevaranti se lažno predstavljaju kao liječnici
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Austrija
Rad na crno u Austriji zbog krize doseže rekordne razmjere
Zbog stalne recesije i visoke inflacije, crno tržište u Austriji nastavlja rasti, što uzrokuje značajne gubitke od poreza i godišnje košta državu milijarde eura.
Ekonomist i stručnjak za crno tržište Friedrich Schneider iz Linza predviđa daljnji porast crne ekonomije u Austriji zbog očekivanog rasta nezaposlenosti i visoke inflacije. Prema njegovim procjenama, volumen sive ekonomije u 2025. godini dosegnut će 40,7 milijardi eura, što čini 8,1 posto službenog BDP-a, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Siva ekonomija u prošloj godini porasla je za 14,9 posto, dosegnuvši 38,23 milijarde eura, što je 7,8 posto službenog BDP-a. Taj je porast djelomično ublažen ukidanjem “hladne progresije”. Ove godine porast crnog tržišta mogao bi biti dodatno potaknut mjerama štednje u proračunu, jer bi se gubitak prihoda barem djelomično kompenzirao.
Austrija se i dalje ubraja među zemlje s najmanjim udjelom crnog tržišta u Europskoj uniji, odmah nakon Luksemburga, dok su zemlje poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske suočene s mnogo većim udjelima sive ekonomije.
Najveći udio sive ekonomije u Austriji, oko 39 posto, ima građevinska industrija i obrtnici, dok slijede druge komercijalne djelatnosti i usluge vezane uz kućanstva s udjelom od 17 posto.
Zbog crne ekonomije, državi izbjegava prihod u obliku poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u iznosu od 2,0 do 3,5 milijardi eura godišnje. Međutim, gubici od poreza su ograničeni jer se, prema Schneiderovim riječima, 85 posto novca zarađenog na crnom tržištu ponovno troši u službenoj ekonomiji. Pored toga, zdravstveno osiguranje mora podnijeti dodatne troškove zbog nesreća i radne nesposobnosti osoba koje rade na crno.
Schneider predlaže ponovnu uvođenje bonusa za obrtnike od 2.000 eura po kućanstvu godišnje, kao i smanjenje troškova rada kako bi se suzbila crna ekonomija.
