Austrija
Bečki ugostitelji: “Puno nas neće opstati, očajni smo”
U hladne prosinačke dane, centar Beča bi uvijek bio dobro ispunjen. Predbožićno vrijeme na gradske ulice uvijek izmami veliki broj ljudi. Poslovično bi bili puni i bečki hoteli jer prosinac u Beču često je “motiv i sa/za božićne čestitke”. Ove godine prizori su potpuno drugačiji. Bečki restorani i kafići su zatvoreni, a nema ni tradicionalnih božićnih sajmova, tek božićni ukrasi da nas podsjete da je predbožićno vrijeme važan dio bečke i austrijske tradicije. Punč s prijateljima i kolegama pričekat će neke bolje dane. Boljim danima se nadaju i bečki ugostitelji.
Prema odluci austrijske vlade kafići i restorani u Austriji zatvorili su svoja vrata 3. studenog, a tako će ostati najmanje do početka siječnja. To je drugi put ove godine da su ugostiteljski objekti morali prisilno zatvoriti zbog pandemije koronavirusa. Ugostiteljski sektor je, jednako kao i onaj turistički – na aparatima. Austrija je “svjetski prvak” u turizmu među državama koje nemaju izlaz na more. S preko 11 milijardi eura prometa i preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata (službeni podaci za 2018. godinu) ugostiteljska djelatnost važan je dio austrijske ekonomije. S preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi, austrijski ugostitelji nisu samo važan kotač austrijske ekonomije, nego su na neki način i dio austrijske tradicije.
Među mnogobrojnim bečkim ugostiteljima nalaze se i Hrvati. Veliki broj hrvatskih građana koji žive u austrijskoj metropoli vole posjećivati ugostiteljske objekte koji slove kao “hrvatski”, odnosno domaći. Mnogi kažu da se tamo najbolje osjećaju, a to je i svojevrsni podsjetnik da Hrvatska i nije tako daleko. Kao i najmanje 40 tisuća ostalih ugostitelja i njih muče iste brige – egzistencijalni problemi i neizvjesnost koja vlada u vrijeme pandemije koronavirusa.
Za potrebe ovog članka kontaktirali smo njih nekoliko. Većina nije bila pretjerano voljna za razgovor, ističu tek kako je teško i kako ove okolnosti nisu normalne. Jedan od onih s kojim smo razgovarali je vlasnik poznatog kafića i okupljališta Hrvata (i mnogih drugih gostiju) u 15. bečkom kotaru. U ugostiteljstvu je gotovo dva desetljeća, a ovakvu situaciju ne pamti. “Teško je, ove okolnosti nas dovode na rub očaja, a najgore je što vlada neizvjesnost. Toliko smo godina ulagali u svoje ugostiteljske objekte, borili se – ljudima osiguravali plaće. Pandemija bi mogla sve otjerati u nepovrat. Vladine mjere nisu dovoljne, mnogi ugostitelji neće preživjeti ovu pandemiju.”
Njegovo mišljenje dijeli i vlasnik manjeg ugostiteljskog objekta u 12. bečkom kotaru. “Nemam riječi. Mislim da za ovo nitko nije bio pripremljen. Teško je. I nama ugostiteljima, a još više i našim djelatnicima. Nadam se da će ovo brzo proći, ali nisam siguran koliko će vremena trebati da se sve vrati u normalu. I ovi ljetni mjeseci, nakon prvog lockdowna, bili su ispod normalnog prosjeka. Bojim se i da se ljudi polako odvikavaju od kafića. Pogledajte samo ugostiteljske objekte u prvom bečkom kotaru. Mnogi od njih više neće otvoriti. Tužno je. Ne znam kako će sve ovo izgledati u budućnosti”.
Isti problemi muče i vlasnike restorana. Vlasnik jednog restorana u 5. bečkom kotaru istaknuo je kako razmišlja o zatvaranju svog restorana. “Već devet mjeseci poslujemo u minusu. Već bi zatvorio svoj restoran, ali dugo sam u ovom poslu i teško je reći zbogom onom što si godinama gradio. Pored moje obitelji u restoranu radi još 9 djelatnika. Svima je teško. Vlada je nešto ponudila, ali mislim da pomoć mora biti izdašnija. Istina, kafićima je možda i teže, mi bar imamo mogućnost da dostavljamo svoju hranu. No, broj dostava je puno manji, ljudi su više kod kuće i više kuhaju. Nikome nije lako. Pored toga, ne možete mi reći da se ljudi lakše zaraze u restoranu gdje su kontrolirani uvjeti, nego primjerice u shopping centru. Nisam pretjerani optimist.”, pojasnio je.
Austrijska vlada najavila je (u slučaju povoljne epidemiološke situacije) ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata početkom siječnja. Do tada, ugostiteljima predstoji nada da će pandemija koronavirusa zbilja popustiti i da će njihovi objekti ponovno krenuti s radom u siječnju.
Svi zajedno se nadamo i da je ovaj lockdown bio i posljednji takav u Austriji. Ugostiteljstvo još jedan sigurno ne može preživjeti. S nadom u bolje sutra, vjerujemo da ćemo sljedeće godine ponovno uživati u našim omiljenim restoranima i kafićima, i da će ova godina biti jedno loše sjećanje koje ćemo što prije zaboraviti.
R.P
Foto: kroativ.at / Marcus Spiske – unsplash.com
Austrija
Na Kärntner Straße u Beču prolaznike napale vrane
Pješaci sada trebaju biti posebno oprezni na Kärntner Straße. Razlog tome je obitelj vrana koja se gnijezdi u hotelu Sacher. Ptiće odgajaju roditelji vrane, a prema tome, oni također brane svoju obitelj.
Šetači stoga ne bi trebali zanemariti zračni prostor. Kako javlja novinarka “Heute” Maria, problem postoji već godinama i do sada se nije promijenio. Neki od stanara čak su ozlijeđeni i krvavo izgrebani. I sama je nekoliko puta bila napadnuta. Od nadležnih konačno traži trajno rješenje.
“Heute” je prije dvije godine izvijestio o problemu. Jedna od dvije vrane oblijetala je otprilike jednom u sat vremena i napadala prolaznike. “Vjerojatno je riječ o instinktivnom činu. Budući da je gnijezdo na samo nekoliko metara, nema opasnosti za potomstvo”, objasnio je Graf.
Austrija
U teškoj nesreći kod Kremsa stradala žena
U Stratzdorfu kod Kremsa u petak oko 10 sati dogodila se prometna nesreća sa smrtnim ishodom na brzoj cesti Stockerauer (S5). Prema informacijama “Heutea”, vozačica Dacia Sandera frontalno se sudarila s poluprikolicom. Automobil je potpuno uništen u sudaru – automobil je jedva bio prepoznatljiv.
Hitna služba Crvenog križa odmah je upozorena i stigla je na lice mjesta za nekoliko minuta. Na mjesto nesreće izašla su i dobrovoljna vatrogasna društva koja su iz olupine izvlačila ozlijeđene osobe.
Sonja Kellner, glasnogovornica Crvenog križa, potvrdila je za “Heute” da je jedna žena preminula od teških ozljeda u nesreći. Liječnik hitne pomoći mogao je samo utvrditi smrt na licu mjesta. Vozač kamiona je s lakšim ozljedama prebačen u bolnicu.
S5 je morao biti potpuno zatvoren za vrijeme trajanja radova čišćenja. Vatrogasci su dizalicom demolirani automobil izvukli iz jarka. Uzrok nesreće trenutno nije poznat, kao ni dob poginule. Policija sada provodi sve daljnje očevide.
Austrija
Austrija nastavlja padati kada je u pitanju sloboda medija: Trenutačno je na 32. mjestu
Austrija je pala na 32. mjesto u trenutnom indeksu slobode medija Reportera bez granica (ROG). To je dosad najgori rezultat za zemlju, objavila je u petak organizacija. Razlozi su se kretali od dodjele oglasa do političkog utjecaja na imenovanja odbora ORF-a. Pozitivno je spomenut Zakon o pristupu informacijama koji još nije stupio na snagu.
Prije deset godina zemlja je bila na dvanaestom mjestu. Prošle godine Austrija je zauzela 29. mjesto u međunarodnom indeksu slobode medija ove nevladine organizacije. Austrija će 2024. biti u sredini zemalja koje su klasificirane kao “zadovoljavajuće”, iza Moldavije i ispred Mauritanije. Samo se osam zemalja smatra s “dobrom” situacijom. 22. izdanje Indeksa slobode medija pokriva ukupno 180 zemalja svijeta.
Razlozi zaostajanja Austrije su različiti, smatra Fritz Hausjell, predsjednik ROG Austria. Pravosuđe rasvjetljava “vrlo problematične bliske odnose i vjerojatno koruptivne procese između vladajuće stranke ÖVP i nekoliko velikih medija”. Osim toga, pravosuđe trenutačno istražuje ulogu FPÖ-a u mogućoj korupciji u oglašavanju.
Izmjenom Zakona o transparentnosti medija nije zaustavljeno “beskriterijsko dodjeljivanje raskošnih državnih reklama” za kontrolu nekih novinarskih medija. Istodobno bi ÖVP i FPÖ napadali pojedine novinare kao navodne aktiviste, rekao je Hausjell. Osvrnuo se i na fizičke napade na medijske djelatnike.
Hausjell je kritički primijetio da na zaključak Ustavnog suda (VfGH) da je vlada imala prevelik utjecaj na imenovanje odbora ORF-a još nije odgovoreno amandmanom na zakon. Umjesto toga, ÖVP se zalagao za zabranu citiranja istražnih spisa. Raznolikost ponude dnevnih novina smanjila se prošle godine sa 14 na dvanaest naslova jer su republički “Wiener Zeitung” i stranačke novine ÖVP-a “Oberösterreichisches Volksblatt” prestali izlaziti u tiskanom obliku.
Kao pozitivan pomak naveden je Zakon o slobodi pristupa informacijama koji još nije stupio na snagu. Načelno je pozdravljena i raspodjela sredstava za digitalizaciju na postojeće medije, iako dodjela nije bila transparentna.
Kako bi se poboljšala sloboda tiska u zemlji, političari bi mogli osmisliti vladine reklame kao dio financiranja medija i tako podržati i manje medije, rekao je Hausjell za APA-u. Osim toga, predsjednik ROG-a založio se za uspostavu digitalne distribucije novinarskog sadržaja, idealno na europskoj razini.
Zaštita ORF-a od političkog utjecaja bila je i tema prosvjeda s oko 100 sudionika u četvrtak u Beču. Organizacija kampanje “#aufstehn”, Concordia press club i ROG pozvali su ljude na događaj. Zahtijevali su da ministrica medija Susanne Raab (ÖVP) osigura neovisnost ORF-a prije nego što FPÖ može ući u vladu.
Indeks se temelji na pet pokazatelja: politički kontekst, ekonomski kontekst, pravni okvir, socio-kulturni kontekst i sigurnost. Što se tiče sigurnosti, najbolja je bila Austrija s 90,5 bodova (plus 1,3 boda). Što se tiče pravnog okvira, također je zabilježen blagi rast (plus 1,1 bod na 78,5 bodova).
Sociokulturni kontekst bilježi najveći pad od 8,8 bodova (75,3 boda), a slijedi ga politički kontekst s padom od pet bodova (69 bodova). Austrija je najslabije prošla kada je u pitanju ekonomska situacija medija (60,2 boda, minus 1,7 bodova).
