Austrija
Bečki ugostitelji: “Puno nas neće opstati, očajni smo”
U hladne prosinačke dane, centar Beča bi uvijek bio dobro ispunjen. Predbožićno vrijeme na gradske ulice uvijek izmami veliki broj ljudi. Poslovično bi bili puni i bečki hoteli jer prosinac u Beču često je “motiv i sa/za božićne čestitke”. Ove godine prizori su potpuno drugačiji. Bečki restorani i kafići su zatvoreni, a nema ni tradicionalnih božićnih sajmova, tek božićni ukrasi da nas podsjete da je predbožićno vrijeme važan dio bečke i austrijske tradicije. Punč s prijateljima i kolegama pričekat će neke bolje dane. Boljim danima se nadaju i bečki ugostitelji.
Prema odluci austrijske vlade kafići i restorani u Austriji zatvorili su svoja vrata 3. studenog, a tako će ostati najmanje do početka siječnja. To je drugi put ove godine da su ugostiteljski objekti morali prisilno zatvoriti zbog pandemije koronavirusa. Ugostiteljski sektor je, jednako kao i onaj turistički – na aparatima. Austrija je “svjetski prvak” u turizmu među državama koje nemaju izlaz na more. S preko 11 milijardi eura prometa i preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata (službeni podaci za 2018. godinu) ugostiteljska djelatnost važan je dio austrijske ekonomije. S preko 40 tisuća različitih ugostiteljskih objekata, koji zapošljavaju preko 200 tisuća ljudi, austrijski ugostitelji nisu samo važan kotač austrijske ekonomije, nego su na neki način i dio austrijske tradicije.
Među mnogobrojnim bečkim ugostiteljima nalaze se i Hrvati. Veliki broj hrvatskih građana koji žive u austrijskoj metropoli vole posjećivati ugostiteljske objekte koji slove kao “hrvatski”, odnosno domaći. Mnogi kažu da se tamo najbolje osjećaju, a to je i svojevrsni podsjetnik da Hrvatska i nije tako daleko. Kao i najmanje 40 tisuća ostalih ugostitelja i njih muče iste brige – egzistencijalni problemi i neizvjesnost koja vlada u vrijeme pandemije koronavirusa.
Za potrebe ovog članka kontaktirali smo njih nekoliko. Većina nije bila pretjerano voljna za razgovor, ističu tek kako je teško i kako ove okolnosti nisu normalne. Jedan od onih s kojim smo razgovarali je vlasnik poznatog kafića i okupljališta Hrvata (i mnogih drugih gostiju) u 15. bečkom kotaru. U ugostiteljstvu je gotovo dva desetljeća, a ovakvu situaciju ne pamti. “Teško je, ove okolnosti nas dovode na rub očaja, a najgore je što vlada neizvjesnost. Toliko smo godina ulagali u svoje ugostiteljske objekte, borili se – ljudima osiguravali plaće. Pandemija bi mogla sve otjerati u nepovrat. Vladine mjere nisu dovoljne, mnogi ugostitelji neće preživjeti ovu pandemiju.”
Njegovo mišljenje dijeli i vlasnik manjeg ugostiteljskog objekta u 12. bečkom kotaru. “Nemam riječi. Mislim da za ovo nitko nije bio pripremljen. Teško je. I nama ugostiteljima, a još više i našim djelatnicima. Nadam se da će ovo brzo proći, ali nisam siguran koliko će vremena trebati da se sve vrati u normalu. I ovi ljetni mjeseci, nakon prvog lockdowna, bili su ispod normalnog prosjeka. Bojim se i da se ljudi polako odvikavaju od kafića. Pogledajte samo ugostiteljske objekte u prvom bečkom kotaru. Mnogi od njih više neće otvoriti. Tužno je. Ne znam kako će sve ovo izgledati u budućnosti”.
Isti problemi muče i vlasnike restorana. Vlasnik jednog restorana u 5. bečkom kotaru istaknuo je kako razmišlja o zatvaranju svog restorana. “Već devet mjeseci poslujemo u minusu. Već bi zatvorio svoj restoran, ali dugo sam u ovom poslu i teško je reći zbogom onom što si godinama gradio. Pored moje obitelji u restoranu radi još 9 djelatnika. Svima je teško. Vlada je nešto ponudila, ali mislim da pomoć mora biti izdašnija. Istina, kafićima je možda i teže, mi bar imamo mogućnost da dostavljamo svoju hranu. No, broj dostava je puno manji, ljudi su više kod kuće i više kuhaju. Nikome nije lako. Pored toga, ne možete mi reći da se ljudi lakše zaraze u restoranu gdje su kontrolirani uvjeti, nego primjerice u shopping centru. Nisam pretjerani optimist.”, pojasnio je.
Austrijska vlada najavila je (u slučaju povoljne epidemiološke situacije) ponovno otvaranje ugostiteljskih objekata početkom siječnja. Do tada, ugostiteljima predstoji nada da će pandemija koronavirusa zbilja popustiti i da će njihovi objekti ponovno krenuti s radom u siječnju.
Svi zajedno se nadamo i da je ovaj lockdown bio i posljednji takav u Austriji. Ugostiteljstvo još jedan sigurno ne može preživjeti. S nadom u bolje sutra, vjerujemo da ćemo sljedeće godine ponovno uživati u našim omiljenim restoranima i kafićima, i da će ova godina biti jedno loše sjećanje koje ćemo što prije zaboraviti.
R.P
Foto: kroativ.at / Marcus Spiske – unsplash.com
Austrija
Austrija prva zemlja u EU koja suspendira pravo na okupljanje obitelji migranata
Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.
Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.
Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.
Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.
Austrija
Nakon intervencije AK, firma bivšem zaposleniku morala isplatiti 4.300 eura
Mladi 24-godišnjak radio je godinu i pol dana na recepciji fitness centra u okrugu Gänserndorf, a kada je odlučio napustiti posao, ostao je čekajući isplatu neisplaćenih dugova. Više od mjesec dana nakon što je prestao raditi, posljednja plaća, proporcionalni godišnji odmor i naknada za neiskorišteni odmor još uvijek nisu bili isplaćeni, iako je obračun već bio napravljen.
Radnik se obratio radničkoj komori (AK) u Donjoj Austriji koja je intervenirala kod poslodavca kako bi se iznos konačno isplatio. Iako su prvi iznos i proporcionalni godišnji odmor isplaćeni, na obračunu je nedostajao iznos za božićnicu, zbog čega je bilo potrebno ponovno intervenirati. Na kraju je mladi radnik uspio dobiti svih svojih 4.300 eura.
Predsjednik radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, naglasio je kako je ovaj slučaj ukazao na važnost pomoći koju radnička komora pruža radnicima u ostvarivanju njihovih prava.
Austrija
Povećanje cijena od 1. travnja: Što će sve poskupjeti u Austriji?
Od 1. travnja na snagu stupa prvi dio paketa mjera nove vlade za sanaciju državnog proračuna. Cilj je uštedjeti ili povećati prihode za 6,4 milijarde eura. Prve mjere u vrijednosti od 1,1 milijarde eura koje je parlament već usvojio počinju se primjenjivati.
Veći troškovi za električna vozila
Do sada su vozila s nultim emisijama CO2 bila izuzeta od poreza na motorna vozila. Taj izuzetak prestaje 1. travnja, što se odnosi na električna vozila, e-motocikle i e-karavane. Godišnji troškovi za vlasnike električnih automobila povećat će se od 70 do 2.000 eura, ovisno o modelu. Očekuje se da će ovaj porez donijeti 65 milijuna eura prihoda.
Veći trošak za solarnu energiju
Uvođenjem poreza na solarnu energiju za manje fotonaponske sustave, cijene panela rastu za 20%. Ova mjera treba donijeti 175 milijuna eura u državnu blagajnu.
Cijene cigareta rastu
Od 1. travnja cigarete će poskupjeti za 20 do 50 centi po pakiranju, uključujući i alternativne proizvode poput “Heetsa” tvrtke Philip Morris. Ova povećanja proizlaze iz redovitog povećanja poreza na duhan, a država očekuje dodatnih 50 milijuna eura prihoda.
Povećanje naknade za klađenje
Naknada za klađenje raste s 2% na 5% iznosa uloga, što se posebno odnosi na sportske oklade. Očekuje se da će ova mjera donijeti 50 milijuna eura dodatnih prihoda.
Povećanje cijena mobilnih usluga i interneta
Mobilni i internet tarifni paketi u mnogim slučajevima rastu prema stopi inflacije, koja za 2025. iznosi 2,9%.
Stanarine ostaju iste za starije zgrade
Iako većina cijena raste, došlo je do iznimke: stanarine za starije i stambene zgrade neće rasti ove godine, zahvaljujući zakonodavnoj mjeri koja zamrzava cijene za 2025. godinu.
