Austrija
Molitva u austrijskom parlamentu: “Znak nade u krizi”
Zajedničkom molitvenom ceremonijom održanom u austrijskom parlamentu u utorak navečer, vjerski predstavnici i političari željeli su poslati “znak nade u krizi “. Molitvena ceremonija na koju su pozvali predsjednik Nacionalnog vijeća Wolfgang Sobotka, predsjednica Saveznog vijeća Andrea Eder-Gitschthaler i Odbor nacionalnog parlamentarnog molitvenog doručka ove godine se održala u znatno manjem broju zbog koronavirusa. Zbog toga je molitvena ceremonija održana u “Kleiner Redoutensaal” u bečkom Hofburgu.
“Nismo se ovdje okupili u ime stranaka, parlamenta ili institucija, već kao članovi parlamenta s vlastitim uvjerenjima”, rekla je na početku govora članica parlamenta i jedna od organizatorica Gudrun Kugler ( ÖVP). Molitvenim sastankom, koji se ove godine po četvrti put održao u Austriji i koji je dio tradicije više od 130 takvih ili sličnih događaja širom svijeta, šaljemo poruku da su frakcionalnost i interdenominacionalizam elementi koji ujedinjuje religije, pojasnila je Kugler.
U vremenu krize molitveni sastanak je “vrlo važno obogaćenje” i nudi orijentaciju i perspektivu koja se temelje na vjeri, rekao je Sobotka, predsjednik Nacionalnog vijeća. Predsjednica Saveznog vijeća Eder-Gritschthaler dodala je da kršćanska vjera ne samo da uči povjerenju i spokoju, već također zahtijeva da ljudi “u svemu vide Božji poziv, drže oči i uši otvorene”. To se posebno odnosi na krizna vremena, gdje je važno paziti jedni na druge.
Kratka čitanja zastupnika praćena su videozapisima vjerskih predstavnika koji izgovaraju molitve. Među njima su bili kardinal Christoph Schönborn, evangelički biskup Michael Chalupka, pravoslavni mitropolit Arsenios (Kardamakis), srpski pravoslavni biskup Andrej (Cilerdžić), koptski biskup Anba Gabriel, general-grkokatolički vikar Yuriy Kolasa, Reinhard Kummer, predsjednik Vijeća “Slobodne crkve u Austriji” i glavni rabin Jaron Engelmayer.
Ministrica kulture Susanne Raab istaknula je u video poruci važnost dijaloga između države i crkava ili vjerskih društava u Austriji. Osobito tijekom krize, austrijski se model “ponovno pokazao održivim”, rekla je Raab. Ministrica se zahvalila svih 16 priznatih crkava i vjerskih društava na suradnji i dobrovoljnoj obustavi javnih službi tijekom drugoga lockdowna. “Pogotovo u vrijeme pandemije, religija ljudima daje snagu, podršku i samopouzdanje. Svojim opsežnim zalaganjem na duhovnoj, socijalnoj i karitativnoj razini, crkve i vjerske zajednice nezamjenjive su za ljude, posebno u kriznim vremenima te igraju ključnu ulogu u socijalnoj koheziji u Austriji”, pojasnila je ministrica Raab.
R.P
Foto: Gudrun Kugler / facebook
Austrija
U Austriji će ponegdje biti obilnog snijega, a onda potpuna promjena vremena
Zima se vraća u Austriju s kasnim, ali intenzivnim valom snježnih padalina. U narednim satima ponegdje bi moglo pasti i do 50 centimetara svježeg snijega.
Početak tjedna donosi zimske uvjete
Prema prognozi austrijskog meteorološkog centra za ekstremne vremenske prilike, u višim dolinama Sjevernih Alpa očekuje se obilniji snijeg, dok će u nižim predjelima lokalno biti susnježice i pljuskova tuče. Ipak, do sredine tjedna očekuje se smirivanje vremena i osjetan porast temperatura.
Ciklon za ciklonom
Ciklon nad Sredozemljem od petka do nedjeljnog jutra donio je uporne oborine u dijelovima Austrije. Tako je u jugozapadnoj Štajerskoj i Mostviertelu palo između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru.
Ovaj ciklon se sada pomiče prema jugu, no sa sjevera već stiže novi. “Novi sustav niskog tlaka, nazvan Yaro, u ponedjeljak će dovesti vlažan i hladan zrak u srednju Europu, uz stvaranje sjevernog zastoja u Alpama”, objašnjava meteorolog Nikolas Zimmermann. To znači da će početak tjedna biti promjenjiv, a Sjeverne Alpe će ponovno zahvatiti kasna zima.
Do pola metra snijega u planinama
Ponedjeljak će u sjevernom predalpskom području biti oblačan, a od Außerferna preko Kitzbühelskih Alpa do sjeverne Štajerske očekuju se obilne oborine, kiša i snijeg. Granica snježnih padalina kretat će se između 600 i 900 metara nadmorske visine. “Na planinama će pasti znatne količine snijega, a od Visokih Tura do Toten Gebirge očekuje se i do 50 cm novog snijega”, ističe Zimmermann.
Snijega će biti i u višim dolinama Sjevernih Alpa, iznad 800 do 1.000 metara, gdje se također očekuje nekoliko centimetara novog pokrivača. “Na cestama će ponovno vladati zimski uvjeti”, upozorava meteorolog. Povremeni pljuskovi, ponegdje praćeni tučom i grmljavinom, mogući su i izvan Alpa, osobito na sjeveru i istoku zemlje. No, u južnom Istočnom Tirolu i Gornjoj Koruškoj prevladavat će suho i sunčano vrijeme uz jak do olujan sjeverni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 2 °C u višim alpskim predjelima i 14 °C u dolini rijeke Gail.
Smirivanje vremena od utorka
U utorak će i dalje prevladavati oblaci, a ujutro će u Tirolskom Podgorju i sjevernoj Štajerskoj pasti još malo kiše i snijega, ovisno o nadmorskoj visini (iznad 500 do 800 m). Tijekom dana očekuje se postupno razvedravanje, osobito na jugu i krajnjem zapadu zemlje. U Južnim Alpama, na istočnom rubu Alpa i u području Bodenskog jezera puhat će jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Temperature će biti između 5 i 14 °C.
Od srijede će se jačanje anticiklone s centrom nad sjevernom Europom osjetiti i u Austriji. Na sjevernoj strani Alpa sunce će se sve češće pojavljivati, dok će u južnim i istočnim dijelovima zemlje oblaci i dalje biti nešto gušći. Osim mogućih lokalnih pljuskova u istočnim planinskim krajevima, vrijeme će ostati suho. Temperature će porasti na 10 do 17 °C.
U četvrtak će prevladavati sunčano vrijeme uz samo prolaznu visoku naoblaku. Temperature će dosegnuti između 13 i 19 °C, što će donijeti još malo blaže vremenske prilike.
Potpuna promjena vremena do vikenda
U petak će sunce dominirati, a temperature će se popeti na proljetnih 16 do 22 °C. Subota će također donijeti mnogo sunčanih sati, iako će se tijekom dana na sjeveru i istoku pojaviti prolazna naoblaka. Na jugu zemlje zadržat će se vrlo blage temperature, s najvišim vrijednostima iznad 20 °C. Prognoza za nedjelju još nije posve sigurna, no prema trenutnim podacima moguć je novi prodor hladnog zraka.
Austrija
Sve veći problemi, Austrija mora dodatno štedjeti
Proračunski deficit je veći nego što se prvobitno očekivalo, pa će biti potrebna daljnja smanjenja troškova. Ministar financija upozorava da bi planovi u okviru vladinog programa mogli biti ugroženi, a moguća rješenja uključuju uvođenje novih poreza.
Prema nedavnim informacijama, proračunski deficit ove godine iznosit će više od 12 milijardi eura, što je gotovo dvostruko veće od prethodnih procjena. Razlog za to su visoki troškovi i loši ekonomski pokazatelji.
Vlada je prvobitno planirala uštedjeti 6,4 milijarde eura ove godine, a dodatnih 2 milijarde eura u narednim godinama, s ciljem izbjegavanja postupka zbog prekomjernog deficita prema Europskoj uniji. Međutim, sada se čini da bi se cilj smanjenja deficita mogao otežati s obzirom na veće iznose nego što je planirano.
Planirano smanjenje parafiskalnih nameta, uključujući smanjenje troškova na plaće, moglo bi biti ugroženo jer bi takvo smanjenje značilo dodatnih 2 milijarde eura, koje trenutno nisu dostupne. Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) naglašava da je nužno izbjegavati ulazak u spiralu dugova, što znači da će se proračunske uštede morati provesti.
Dok su mnoge mjere u vladinom programu trenutno pod uvjetom štednje, pitanje uvođenja novih poreza kao protumjere za financiranje tih promjena još nije odlučeno. Uskoro će stupiti na snagu novi porezi i povećane naknade koje će imati izravan utjecaj na troškove za građane.
Austrija
Beč svim građanima nudi do 100 eura za popravke
Beč ponovno pokreće popularni program “Wiener Reparaturbon” koji nudi subvenciju od 50% za popravak raznih predmeta, a najviše do 100 eura. Program počinje 2. travnja i omogućuje građanima popravak gotovo svega, od gitara do plišanih medvjedića. Cilj ove inicijative je smanjenje otpada i štednja resursa.
Grad Beč je od 2020. godine već popravio oko 48.000 predmeta, čime je smanjeno oko 3.200 tona CO2 i 10.000 tona resursa. Za 2025. godinu grad je odvojio 300.000 eura, a do 2027. godine ukupno 1,2 milijuna eura za ovaj projekt.
Program omogućuje jednostavno preuzimanje bonova putem internetske stranice, a popust se odmah primjenjuje prilikom plaćanja popravka.
