Austrija
DEZINFEKCIJSKA SREDSTVA: Pojava sumnjive kvalitete na austrijskom tržištu
Korona kriza gurnula je globalno gospodarstvo u recesiju, a pojedine tvrtke u Austriji iskoristile su tu situaciju, ponekad sumnjivim metodama. Kako istraživački portal „Addendum” saznaje, postoji više sumnji o jednom dezinfekcijskom sredstvu koji se posljednjih tjedana pojavio na austrijskom tržištu.
Koruška tvrtka „Wasseralm” predstavila je za vrijeme ograničenog kretanja novo i inovativno sredstvo za dezinfekciju ruku. Još početkom travnja, ORF je u emisiji „Mittag in Österreich” napravio prilog o tvrtki koja svakodnevno proizvodi 15.000 litara dezinfekcijskog sredstva. Inovativno kod ovog proizvoda je što je potpuno bez alkohola. Sastoji se 99,7 posto od vode, a aktivna tvar sredstva je klor i „ne iritira sluznicu niti je nagrizajuć”. Blagi miris klora pokazuje da „pripravak djeluje učinkovito”, izjavio je u prilogu vlasnik Werner Hochsteiner.
Iza proizvoda stoji firma „CRD Carinthian Research & Development GmbH”, a vlasnik je Werner Hochsteiner koji je također i veterinar. Tvrtka se može pohvaliti što se njena inovacija dezinfekcijskog sredstva nalazi na popisu dozvoljenih sredstava Agencije za higijenu, mikrobiologiju i preventivnu medicinu (ÖGHMP).
Problem je u malim bocama od 100 mililitara, gdje piše „za dezinfekciju ruku” te da je „ispitano u skladu s EN 1499″. Iako to za prosječnog potrošača zvuči primamljivo, ali iza EN 1499 ne stoji dezinfekcija ruku, nego za „higijensko pranje ruku”. Zbog toga ga ÖGHMP ne svrstava u dezinfekcijska sredstva. Razlika između dezinfekcije ruku i higijenskog pranja ruku je što su zahtjevi za učinkovitost drukčiji. Sredstva za higijensko pranje ruku nisu alternativa dezinfekciji ruku.
Još jedna bitna razlika je da za higijensko pranje ruku potrebna voda – to nije sredstvo koje se jednostavno nosi u torbi za korištenje po potrebi. Kako stoji u izvještaju o ispitivanju norme EN 1499, piše kako se „3 puta po 3 ml Wasseralma nanese na vlažne ruke i utrljava 60 sekundi pomoću standardnog postupka trljanja, a zatim isperite 15 sekundi”. „Wasseralm” ipak tvrdi da „ispiranje nije potrebno”. Ovaj proizvod nema certifikat u skladu s normom EN 1500 za higijensku dezinfekciju ruku.
Na upit „Addenduma”, tvrtka koja stoji iza dezinfekcijskog sredstva putem odvjetnika tvrdi kako je proizvod certificiran u skladu s normama EN 16777 i EN 14476 i vrijedi za dezinfekciju ruku. No, EN 16777 vrijedi samo za neporozne površine, što znači da norma nema veze s efektivnošću na rukama.
O ovom slučaju su pisali i ORF te „Kleine Zeitung” i „Woche Kärnten”, a tvrtka je potpisala dogovorila suradnju s trkačkim događajem „Kärtnen läuft (Koruška trči)” te s trgovačkim lancem „Sparom”. 100 mililitara ovog proizvoda košta 6,99 eura. Generalni direktor Spara za Korušku i Istočni Tirol je izjavio kako je Spar „oduševljen s ovim sjajnim proizvodom” i kako su „sretni što možemo ponuditi našim kupcima bezalkoholno, netoksično, ekološko i prije svega učinkovito higijensko sredstvo”.
Nakon upita Spara od strane istraživačkog portala, glasnogovornica lanca Nicole Berkmann je izjavila kako se interno istražuje ovaj slučaj.
Antonio Šećerović
Foto: Unsplash
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login