Ekonomija
Malo bolje prognoze: Austrijsko gospodarstvo bi se trebalo stabilizirati 2025.
Austrijska narodna banka (OeNB) znatno je smanjila prognozu rasta za ovu i naredne godine. Ipak, OeNB očekuje da će se domaće gospodarstvo ove godine stabilizirati. Inflacija bi trebala padati tek dugoročno, dok za proračun trenutno predviđa deficit od 3,8 posto BDP-a.
Za 2025. godinu OeNB sada predviđa blagi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta od 0,8 posto iz prosinca. Time bi se Austrija mogla suočiti s trećom uzastopnom godinom recesije. Guverner OeNB-a Robert Holzmann objasnio je na predstavljanju prognoze u utorak da razlika proizlazi i iz činjenice da podaci iz četvrtog kvartala nisu bili u potpunosti dostupni u prosincu.
Za 2026. i 2027. OeNB je također smanjio prognoze rasta na 1,2 posto godišnje, nakon što je ranije predviđao 1,6 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Institut za viša studija (IHS) i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u prosincu su očekivali rast od 0,7, odnosno 0,6 posto, a svoje ažurirane proljetne prognoze predstavit će u četvrtak.
OeNB: Gospodarstvo je prošlo najgoru fazu
Unatoč smanjenim prognozama, OeNB očekuje da će se gospodarstvo stabilizirati. „Najniža točka gospodarskog ciklusa vjerojatno je iza nas“, izjavio je Holzmann. Kao pokazatelje naveo je poboljšanje indeksa povjerenja i rast industrijske proizvodnje u prosincu i siječnju. Međutim, rast se očekuje tek u drugoj polovici 2025. godine.
Rast inflacije održava visokim povećanje cijena energije nakon isteka nekih državnih potpora početkom godine, kao i iznadprosječna inflacija u uslužnom sektoru. Za ovu godinu očekuje se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HVPI) od 2,9 posto, dok bi inflacija u 2026. trebala pasti na 2,3 posto, a 2027. na 2,1 posto.
Pozitivan utjecaj na austrijsko gospodarstvo mogao bi imati njemački paket gospodarskih poticaja, dok prijetnje uvođenjem carina od strane SAD-a predstavljaju rizik za rast i inflaciju. Očekuje se da će se inflacija u eurozoni već ove godine približiti cilju Europske središnje banke (ECB) od dva posto, a početkom 2026. bi trebala dosegnuti tu razinu.
OeNB ponovno bilježi velike gubitke
OeNB je u 2024. ponovno zabilježio znatan gubitak – ukupni bilancirani gubitak iznosio je 4,184 milijarde eura, dok je poslovni rezultat bio negativan u iznosu od 2,122 milijarde eura. Glavni uzrok su razlike u kamatnim stopama između aktive i pasive, a prema Holzmannu, monetarne mjere posljednjih godina „ostavile su traga na bilanci“ – ne samo u Austriji, već i u drugim nacionalnim središnjim bankama. Savezna država ponovno neće dobiti isplatu dobiti.
Proračunski deficit daleko iznad Maastrichtskog kriterija
Slaba gospodarska situacija ima negativan učinak i na državni proračun. OeNB procjenjuje proračunski deficit za 2025. na 3,8 posto BDP-a, što je i dalje znatno iznad Maastrichtske granice od tri posto, unatoč vladinom paketu mjera štednje. Do 2027. deficit bi se mogao smanjiti na 3,1 posto.
Prema OeNB-u, planirani paket štednje za 2025. vrijedi oko četiri milijarde eura, iako je vlada predvidjela 6,4 milijarde eura. Slabija konjunktura donosi niže porezne prihode i povećava rashode za tržište rada. Očekuje se da će se gospodarstvo oporaviti 2026. i 2027., što bi omogućilo daljnje mjere štednje. Unatoč brojnim poreznim olakšicama u posljednjih nekoliko godina, porezna opterećenja su do 2024. rasla, no očekuje se preokret tog trenda.
Veći proračunski jaz od očekivanog
Međutim, prema Fiskalnom vijeću, potreba za dodatnom konsolidacijom proračuna mogla bi biti znatno veća. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt procjenjuje dodatni potreban iznos na četiri do pet milijardi
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
Ekonomija
BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji
Britanska naftna kompanija BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji do kraja ove godine. Kako je danas objavio BP, više od 260 lokacija, uključujući električne punionice, poslovanje s flotnim vozilima povezano s BP Austrija te udjele u upravljačkom društvu terminala u Linzu, trebali bi dobiti novog vlasnika do kraja trećeg kvartala 2025.
Dio benzinskih postaja trenutno vode zakupci sa svojim osobljem, dok su neke dio partnerskog modela distribucije brenda, izjavila je glasnogovornica BP-a za Austrijsku novinsku agenciju (APA). Ova prodaja dio je globalnog programa dezinvestiranja BP-a, vrijednog 20 milijardi američkih dolara (oko 18,54 milijarde eura). Sličan proces odvija se i u Nizozemskoj.
Završetak prodaje predviđen za kraj 2025.
Proces prodaje je već započeo, a do kraja trećeg kvartala 2025. BP planira objaviti ime potencijalnog kupca. Zaključenje transakcije očekuje se krajem 2025. godine, uz uvjet da regulatorna tijela odobre prodaju.
„Tijekom proteklih godina proširili smo poslovanje i postali drugi najveći lanac benzinskih postaja s vodećim brendovima u Austriji“, izjavio je predsjednik uprave BP Europa SE, Patrick Wendeler. Prema njegovim riječima, cilj prodaje je omogućiti novom vlasniku da nastavi uspješan razvoj poslovanja.
