Austrija
U austrijskom gradu nedostaje stanova:”Falit će ih 35.000″
Tirolska studija stambenih potreba za godine od 2024. do 2033. očito otkriva veliku potrebu za dodatnim jedinicama
Do 2033. bit će potrebno dodatnih 35.000 stanova, gotovo 3900 godišnje, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku. U načelu, međutim, životnog prostora za stanovništvo ima dovoljno, smatraju autori. Međutim, nekad su teško dostupni. Dugoročno gledano, došlo je do pada potražnje za stanovima.
Studija, koja je rezultat suradnje između države i Sveučilišta u Innsbrucku, proizvela je pet preporuka za djelovanje. To je uključivalo mobilizaciju građevinskog zemljišta, aktiviranje slobodnih radnih mjesta, precizno planiranje stambenih potreba, davanje prioriteta pristupačnom stanovanju u zajednicama i promicanje inovativnih “stambenih tipologija” kao što su višegeneracijski stanovi ili inkluzivni život. Kada su u pitanju slobodna radna mjesta, potrebna je nacionalna baza slobodnih radnih mjesta kako bi se identificirao neiskorišten životni prostor.
U tom kontekstu, voditelj studije Christian Obermayr sa Sveučilišta u Innsbrucku izjavio je da “postoji 75.000 stambenih jedinica bez primarne ili sekundarne prijave prebivališta” – vrijednost koja je značajno porasla od 2014. godine. Studija navodi različite moguće uzroke: turistička namjena, prazni stanovi ili špekulacije nekretninama.
“Potrebno nam je više podataka kako bismo preciznije kvantificirali različite segmente nepopunjenosti”, istaknuo je Obermayr, napominjući da nipošto neće svih 75.000 stambenih jedinica biti prazno. Dok rastuće stanarine i ograničen životni prostor dominiraju u urbanim područjima kao što je Innsbruck, ruralne regije sve se više bore sa slobodnim mjestima. “Potrebe za stanovanjem uvelike se razlikuju od regije do regije”, objasnio je Obermayr. Političke strategije stoga bi morale biti regionalno koordinirane i osmišljene tako da budu socijalno i ekološki održive.
Austrija
U Austriji nas očekuje moguće eksplozija cijena energije
Kućanstvima od 2025. godine prijete enormna poskupljenja struje – riječ je o čak 45 posto. Stručnjaci sada pozivaju na hitne mjere.
Od 2025. kućanstva se suočavaju s povećanjem troškova električne energije do 45 posto. Razlozi su istek cjenovne kočnice struje i oštra poskupljenja mrežarina. Volkshilfe Austria i Attac upozoravaju na dramatične društvene posljedice i jednoglasno pozivaju na hitne mjere i neprofitni energetski sektor.
“Državna komunalna poduzeća su samo u 2023. godini ostvarila oko 2,5 milijardi eura dobiti. Ipak, od potrošača se traži dvostruko plaćanje. To pokazuje da je liberalizacija i profitna orijentacija energetskog tržišta ozbiljna pogreška i da nam treba više stvarne demokratske kontrole, “ kritizira Hanna Braun, energetska stručnjakinja Attac Austria.
“Ljudi pogođeni siromaštvom posebno su teško pogođeni troškovima života, koji su porasli tijekom godina, jer troše veliki dio svojih prihoda na energiju, stanovanje i hranu”, kaže Erich Fenninger, direktor Volkshilfe Österreich. “Nitko ne bi trebao birati između ‘jesti ili grijanja’. Daljnje povećanje cijena struje bilo bi pogubno za ljude s malim primanjima i imalo bi dramatične socijalne posljedice”, rekla je Fenninger.
Kao kratkoročno rješenje Attac i Volkshilfe Austria zahtijevaju da sve veće naknade za korištenje mreže također financiraju energetske tvrtke. Za to je potrebna izmjena i dopuna Zakona o elektroprivredi i organizaciji (ElWOG).
Osim toga, potrebno je poboljšanje i produljenje kočnice cijena električne energije. Attac je predstavio koncept “osnovne energetske potrebe” koja osigurava pristupačne osnovne potrebe za sva kućanstva. Kako bi se osiguralo da opskrbljivači ne podižu cijene na maksimalnu podržanu cijenu, umjesto toga trebao bi se subvencionirati fiksni iznos cijene električne energije.
“Energija je temeljno pravo”, objašnjava Braun. “Stoga sljedeća vlada mora zakonski učvrstiti neprofitni status opskrbljivača energijom – s ciljem sigurnosti opskrbe, pristupačnosti i zaštite klime.” Uzor bi mogao biti Zakon o neprofitnom stanovanju koji ograničava dobit i regulira njezino korištenje. “Cijene energije moraju se temeljiti na stvarnim troškovima proizvodnje, a ne na burzovnim cijenama potaknutim špekulacijama”, dodaje voditelj Volkshilfea.
Austrija
Državljanin Srbije doživio tešku nesreću u Austriji, zabio se u stabla
Teška prometna nesreća u nedjelju navečer na autocesti Inntal u Tirolu! 26-godišnji Srbin je u općini Langkampfen skrenuo s ceste i zabio se u nekoliko stabala. Čovjek je navnodno zadrijemao za upravljačem, no nema službene potvrde.
Oko 19.15 sati 26-godišnjak je vozio svoj automobil u smjeru zapada Inntal Autobahnom kada je, prema vlastitim izjavama, zaspao u blizini Langkampfena i sletio s desne strane ceste. “Vozilo je nakon toga naletjelo na nekoliko stabala u području nasipa, zbog čega se u konačnici zaustavilo u grmlju”, priopćila je policija.
Vozač je u nesreći zadobio teške ozljede te su ga hitne službe odvezle u bolnicu u Kufsteinu. Na vozilu je nastala veća materijalna šteta.
Austrija
Socijalni izdaci u Austriji porasli za 7,2 posto u 2023
Prema Statistici Austrije, socijalna potrošnja – poput mirovina, naknada za nezaposlene i obiteljskih naknada – porasla je za 7,2 posto od 2022. do 2023. godine. To pokazuju danas objavljene brojke. Otprilike 146,2 milijarde eura koje su potrošene na to predstavljaju novi rekord.
U 2022. iznosio je oko 136,4 milijarde eura. Najviše od toga, 45 posto, otišlo je na mirovine, a 28 posto na zdravstveno. Povećanje socijalnih izdataka bilo je snažnije od gospodarskog rasta, navodi se u izvješću Ministarstva socijalne skrbi.
To znači da je socijalna kvota – udio socijalnih naknada u bruto domaćem proizvodu (BDP) – blago porasla s 30,5 na 30,9 posto. 97 posto socijalnih izdataka odnosilo se na socijalne naknade, ostatak je, među ostalim, obračunat. na administrativne troškove. Nešto manje od dvije trećine isplaćeno je u gotovini.
Izdaci za mirovine – gotovo u potpunosti mirovine – porasli su za 9,1 posto na 64,5 milijardi eura. 28 posto (39,9 milijardi eura) otišlo je na zdravstvene usluge. Oko devet posto otišlo je na područje obitelji i djece, oko pet posto na područje invaliditeta, preživjelih osoba i nezaposlenosti, a oko tri posto na stanovanje i socijalnu isključenost.
