Austrija
Zabrinjavajući podaci: Hoće li njemački jezik uskoro izumrijeti u bečkim osnovnim školama?
Iako je većina djece rođena u Austriji, gotovo polovica učenika prvog razreda u Beču ima problema s praćenjem nastave njemačkog jezika.
Gotovo polovica bečkih prvašića ne zna dovoljno njemački da bi pratila nastavu. Pokazuje to upit “Standarda” uredu gradskog vijećnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (NEOS). Od 18.722 učenika koji su do 1. listopada pohađali prvi razred javne osnovne škole, njih 8342 ili 44,6 posto imalo je “izvanredni status”. Najviše ih je rođeno u Austriji (5.084).
Na početku školske godine 22/23 stopa “iznimnih” učenika – onih učenika koji ne mogu pratiti nastavu zbog nepoznavanja jezika – bila je oko 36 posto. Ovo povećanje djelomično odražava međunarodnu krizu, ustvrdio je Wiederkehr. Mnoga djeca koja su u Beč došla kao izbjeglice tijekom ratova u Siriji i Ukrajini ušla su u sustav kao izvanredni učenici. Budući da je oko 61 posto učenika prvog razreda s “izvanrednim statusom” rođeno u Austriji, izbjeglička kretanja samo dijelom objašnjavaju fenomen. 1.959 njih imalo je austrijsko državljanstvo, kako je pokazao zahtjev ÖVP-a iz Beča Wiederkehru. 265 rođeno je u Ukrajini.
Kritike su opet stigle iz bečkih FPÖ-a i ÖVP-a. “Wiederkehr je bio na dužnosti četiri godine i uspio je konačno odvesti bečki obrazovni sustav u ponor”, rekao je čelnik bečkog FPÖ-a Dominik Nepp. Od Meinl-Reisinger je tražio “jamstvo” da “propali gradski vijećnik NEOS-a neće postati ministar obrazovanja”. Nepp je nadalje ponovio svoje pozive na obveznu jezičnu provjeru za svu djecu u četvrtoj godini života te na sankcije za roditelje.
Za glasnogovornika ÖVP-a za obrazovanje Haralda Zierfußa ove brojke su “nevjerojatne i vrlo eksplozivne”. U sedam okruga već je preko 50 posto učenika prvog razreda koji nedovoljno govore njemački jezik. Najviše je bilo u Beču-Margaretenu sa 73,8 posto. Činjenica da je većina djece sa slabim znanjem njemačkog rođena u Austriji dokaz je “potpunog promašaja SPÖ-a i Neosa u dječjim vrtićima. Promocija njemačkog jezika u bečkim vrtićima je potpuni promašaj”.
ÖVP stoga poziva na obvezno pohađanje vrtića za djecu kojoj je potrebna podrška njemačkog od treće godine, procjenu znanja jezika svih trogodišnjaka u Beču, povezivanje vrtićke podrške s kvalitetom podrške njemačkog jezika u vrtiću, i povećanje “omjera kvalificirane djece” na jedan od osam ili jedan od deset, povećanje broja pratećeg osoblja za jezičnu podršku, C1 razinu za svo osoblje vrtića i da svi učitelji moraju imati obuku za jezičnu podršku.
Bečki Zeleni identificirali su “grešku sustava”. “S obzirom na ozbiljne probleme, dogradonačelnik Wiederkehr više ne može izbjegavati mini-mjere kao što su ljetni tečajevi njemačkog”, rekli su glasnogovornik obrazovanja Felix Stadler i glasnogovornica obrazovanja Julia Malle. Oni zahtijevaju stalno jezično pomoćno osoblje za svaku lokaciju vrtića koja ima potrebu. Također postoji potreba za većim miješanjem u bečkim školama.
U svim osnovnim školama jedna od pet osoba nema dovoljno znanja njemačkog jezika, rekao je u petak Wiederkehr. Zato je broj besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s oko 3.900 povećan za daljnjih 1.000, od kojih je 400 dostupno djeci koja će uskoro krenuti u školu, odnosno koja završavaju posljednju, obaveznu godinu vrtića.
Šefica NEOS-a, Beate Meinl-Reisinger, ponovno je tijekom vikenda u intervjuu za “Standard” iznijela zahtjev za drugu obaveznu godinu vrtića. Za to se za “Presse” izjasnio i šef AMS-a Johannes Kopf. SPÖ se za to već duže vrijeme zalaže, ali je glasnogovornica žena Eva-Maria Holzleitner za “Ö1” naglasila da je, s obzirom na probleme s proračunom, potrebno i protufinanciranje. Povodom objavljenih brojki, Zierfuß je rekao: “Ako su ta djeca već pohađala vrtić dulje od dvije godine, nije dovoljno uvesti drugu obaveznu godinu vrtića za njih. Trebamo obvezni vrtić za svu djecu kojoj je potreban njemački jezik potpora od treće godine života velika ulaganja i učinkovite mjere za promicanje njemačkog jezika u sektoru vrtića.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
