Austrija
Beč sudjelovao u studiji o učinkovitosti permakulture
Bečko sveučilište za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU nedavno je u suradnji s Tehničkim sveučilištem Kaiserslautern-Landau, koje se nalazi u njemačkoj saveznoj zemlji Porajnje-Falačka, provelo studiju o učinkovitosti permakulture.
Uzori permanentne agrikulture prirodni su ciklusi i ekosustavi, pa se tako hrana proizvodi u agrarnom ekosustavu koji je što je više raznolik, samoregulirajući i u skladu s prirodom. Dobar primjer svakako je integracija stočarstva u uzgoj usjeva, kao i poticanje raznolikosti korisnih organizama kako bi se izbjegla primjena pesticida i mineralnih gnojiva. Iako permakultura postoji još od 1970-ih godina, nema mnogo znanstvenih studija o njezinoj učinkovitosti. Iz tog su razloga znanstvenici ovih dvaju sveučilišta odlučili ispitati kako ovaj koncept planiranja i upravljanja utječe na okoliš.
Istraživački tim bečkog i njemačkog sveučilišta praktični je dio studije, koja je objavljena u stručnom časopisu „Communications Earth & Environment”, proveo na ukupno devet poljoprivrednih poduzeća na području Njemačke i Luksemburga. Ispitivani su brojni pokazatelji bioraznolikosti i kvalitete tla na područjima koja slijede načela permakulture te su potom uspoređivani s ondje prevladavajućim poljoprivrednim poljima. U tu su svrhu uzroci s tla spomenutih površina podvrgnuti analizi na količinu humusa odnosno ugljika, mikroelemenata i makroelemenata te aktivnost mikroorganizama u tlu, a provjeravana je i raznolikost glista, ptica i biljaka.
Studija je pokazala da su kvaliteta tla i bioraznolikost na permakulturnim površinama znatno veće u usporedbi s okolnim poljoprivrednim površinama. Količina ugljika i humusa na permakulturnim površina bila je gotovo jednaka njihovim vrijednostima na travnjacima u Njemačkoj, a oni su važna referentna točka jer obično sadržavaju najviše humusa.
Visok udio humusa u tlu važan je za skladištenje hranjivih tvari i vode, što je u vrijeme klimatskih promjena od presudne važnosti u borbi protiv sušnih razdoblja. Osim toga, velika količina hranjivih tvari u tlu ukazuje na to da su proizvedeni usjevi također bogati hranjivim tvarima što pak pogoduje ljudskom zdravlju.
Velike količine ugljika znanstvenici objašnjavaju većim unosom organske tvari koja sadrži ugljik te učinkom malčiranja. Također, smanjena obrada tla i sloj malča sprječavaju uklanjanje gornjeg sloja tla što zapravo znači da je gubitak ugljika iz tla na permakulturnim površinama znatno manji u usporedbi s konvencionalnim poljoprivrednim površinama.
U permakulturnom tlu pronađeno je i mnogo fosfora koji je biljkama potreban za rast. Ta je informacija još jedna velika prednost permakulture jer se u intenzivnoj poljoprivredi rabi velika količina fosfornih gnojiva zbog čega fosfor postaje rijetka roba te bi u budućnosti mogao postati glavni poljoprivredni problem u svijetu.
Osim što se mogu pohvaliti boljom kvalitetom tla, permakulturne površine odlikuje i veća bioraznolikost. Na takvim je površinama, naime, pronađeno tri puta više vrsta ptica i glista te biljnih vrsta nego na tamošnjim poljoprivrednim površinama. Biljne su vrste dobar pokazatelj ukupne bioraznolikosti ekosustava, a ujedno su izvor hrane za oprašivače i prirodni protivnici nametnika. Istodobno je identificirano mnogo više mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u razgradnji i pretvorbi hranjivih tvari u tlu. Usto, prema studiji, izbjegavanje pesticida pogoduje biološkoj raznolikosti, a s obzirom na sve veće klimatske promjene i izumiranje vrsta taj je podatak od velikog značaja.
Sve navedeno istraživače je dovelo do zaključka da je permakultura ekološki održivija alternativa industrijske poljoprivrede koja vrlo uspješno može ujediniti poljoprivredu, zaštitu prirode i očuvanje okoliša.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
