Austrija
Beč sudjelovao u studiji o učinkovitosti permakulture
Bečko sveučilište za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU nedavno je u suradnji s Tehničkim sveučilištem Kaiserslautern-Landau, koje se nalazi u njemačkoj saveznoj zemlji Porajnje-Falačka, provelo studiju o učinkovitosti permakulture.
Uzori permanentne agrikulture prirodni su ciklusi i ekosustavi, pa se tako hrana proizvodi u agrarnom ekosustavu koji je što je više raznolik, samoregulirajući i u skladu s prirodom. Dobar primjer svakako je integracija stočarstva u uzgoj usjeva, kao i poticanje raznolikosti korisnih organizama kako bi se izbjegla primjena pesticida i mineralnih gnojiva. Iako permakultura postoji još od 1970-ih godina, nema mnogo znanstvenih studija o njezinoj učinkovitosti. Iz tog su razloga znanstvenici ovih dvaju sveučilišta odlučili ispitati kako ovaj koncept planiranja i upravljanja utječe na okoliš.
Istraživački tim bečkog i njemačkog sveučilišta praktični je dio studije, koja je objavljena u stručnom časopisu „Communications Earth & Environment”, proveo na ukupno devet poljoprivrednih poduzeća na području Njemačke i Luksemburga. Ispitivani su brojni pokazatelji bioraznolikosti i kvalitete tla na područjima koja slijede načela permakulture te su potom uspoređivani s ondje prevladavajućim poljoprivrednim poljima. U tu su svrhu uzroci s tla spomenutih površina podvrgnuti analizi na količinu humusa odnosno ugljika, mikroelemenata i makroelemenata te aktivnost mikroorganizama u tlu, a provjeravana je i raznolikost glista, ptica i biljaka.
Studija je pokazala da su kvaliteta tla i bioraznolikost na permakulturnim površinama znatno veće u usporedbi s okolnim poljoprivrednim površinama. Količina ugljika i humusa na permakulturnim površina bila je gotovo jednaka njihovim vrijednostima na travnjacima u Njemačkoj, a oni su važna referentna točka jer obično sadržavaju najviše humusa.
Visok udio humusa u tlu važan je za skladištenje hranjivih tvari i vode, što je u vrijeme klimatskih promjena od presudne važnosti u borbi protiv sušnih razdoblja. Osim toga, velika količina hranjivih tvari u tlu ukazuje na to da su proizvedeni usjevi također bogati hranjivim tvarima što pak pogoduje ljudskom zdravlju.
Velike količine ugljika znanstvenici objašnjavaju većim unosom organske tvari koja sadrži ugljik te učinkom malčiranja. Također, smanjena obrada tla i sloj malča sprječavaju uklanjanje gornjeg sloja tla što zapravo znači da je gubitak ugljika iz tla na permakulturnim površinama znatno manji u usporedbi s konvencionalnim poljoprivrednim površinama.
U permakulturnom tlu pronađeno je i mnogo fosfora koji je biljkama potreban za rast. Ta je informacija još jedna velika prednost permakulture jer se u intenzivnoj poljoprivredi rabi velika količina fosfornih gnojiva zbog čega fosfor postaje rijetka roba te bi u budućnosti mogao postati glavni poljoprivredni problem u svijetu.
Osim što se mogu pohvaliti boljom kvalitetom tla, permakulturne površine odlikuje i veća bioraznolikost. Na takvim je površinama, naime, pronađeno tri puta više vrsta ptica i glista te biljnih vrsta nego na tamošnjim poljoprivrednim površinama. Biljne su vrste dobar pokazatelj ukupne bioraznolikosti ekosustava, a ujedno su izvor hrane za oprašivače i prirodni protivnici nametnika. Istodobno je identificirano mnogo više mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u razgradnji i pretvorbi hranjivih tvari u tlu. Usto, prema studiji, izbjegavanje pesticida pogoduje biološkoj raznolikosti, a s obzirom na sve veće klimatske promjene i izumiranje vrsta taj je podatak od velikog značaja.
Sve navedeno istraživače je dovelo do zaključka da je permakultura ekološki održivija alternativa industrijske poljoprivrede koja vrlo uspješno može ujediniti poljoprivredu, zaštitu prirode i očuvanje okoliša.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
