Austrija
Zbog inflacije i krize želja za rađanjem djece u Austriji znatno je smanjena
Prema aktualnoj studiji s više od 8000 anketiranih stanovnika Austrije, inflacija i višestruke krize dovele su do značajnog smanjenja želje za rađanjem djece. Brojka sada iznosi 1,68 djece po ispitanoj ženi. U 2009. godini to je još uvijek bilo 2,1 dijete.
Analize je u sklopu programa “Generacije i rod” (GGP) proveo tim predvođen Isabellom Buber-Ennser s Bečkog instituta za demografiju (VID) pri ÖAW-u te Norbertom Neuwirthom i Wolfgangom Mazalom s Austrijskog instituta za Istraživanje obitelji (ÖIF) provedeno na Sveučilištu u Beču. Nakon ankete 2008./2009. s 5000 sudionika, uslijedilo je naknadno istraživanje 2012./2013. i trenutno izdanje s više od 8.000 ispitanika između listopada 2022. i ožujka 2023. Fokus na temu želje za rađanjem djece bio je na ljudima između 18 i 45 godina.
“Između 2009. i 2023. prijavljena želja za rađanjem djece pala je s 2,1 na 1,7 djece po ženi”, rekao je Neuwirth. Na pitanje istraživača žele li ljudi “definitivno” ili “vjerojatno” dijete u sljedeće tri godine, ovaj trend je bio impresivan: u skupini od 18 do 29 godina starosti, 36 posto ispitanih je to izjavilo 2009. godine. U 2023. bio je deset postotnih bodova manji. Među muškarcima u ovoj dobnoj skupini odobravanje je čak palo s 30 (2009.) na 14 posto (2023.). Odobravanje je manje značajno palo u skupini od 30 do 39 godina: među muškarcima je od 2009. do 2023. palo s 40 na 32 posto, a među ženama s 32 na 30.
Najveća skupina žena u Austriji, oko 40 posto, su one s dvoje djece. Otprilike četvrtina ima dijete. Obje vrijednosti su “prilično konstantne” tijekom vremena, kako je Buber-Ennser objasnila u intervjuu za APA: “Udio žena bez djece stalno raste.” Na temelju velike količine podataka dobivenih anketama, znanstvenici su procijenili koliki bi udio ljudi bez djece mogao biti u dobnim skupinama rođenima nakon 1990. godine. Analiza sugerira vrijednost od 23 do 24 posto.
Usporedite li to s prošlim desetljećima, u kojima je udio bez djece ponekad bio velik, ali je relativno velik broj žena u Austriji imao i troje ili više djece, danas je to uočljivije. U konačnici, uz takav trend, “u budućnosti će dolaziti sve manje potencijalnih majki”, kaže demograf. U Francuskoj “silazni trend” još uvijek usporavaju mnoge velike obitelji. Slično je bilo i u Skandinaviji, iako je i kod nas u zadnje vrijeme natalitet u padu. Još nije jasno zašto je to tako, kaže Buber-Ennser.
U potrazi za mogućim razlozima u ovoj zemlji, najnovija studija također je pronašla ono što bi se moglo nazvati “klasičnim” faktorima kao što su duža razdoblja obuke, poteškoće u pronalaženju partnera ili ulasku u radni život i nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života: Na pitanje o trenutnim krizama – inflaciji, ratu u Ukrajini i pandemiji Covid-19 – prema Buber-Ennseru, bilo je “vrlo jasno” da su mnogi ljudi promijenili svoju želju da imaju djecu u svjetlu toga. Gotovo trećina ispitanih opisala je sebe kao one pod negativnim utjecajem. Kretanje cijena najviše opterećuje ljude.
U ovakvim kriznim vremenima plan o rađanju djece često se odgađa. “Naravno da postoje neki ljudi koji to kasnije ne shvate”, naglasio je Buber-Ennser. U Austriji se to iznenađujuće jako odnosi na žene s višim obrazovnim kvalifikacijama. Istraživači žele otkriti kako se to razvija naknadnom anketom za četiri godine.
„Ako se uzmu u obzir izazovi s kojima se roditelji susreću, jasno je zašto očito dvaput promisle o dolasku djece na svijet“, kaže Mazal o novim rezultatima koje je udruga GGP objavila u brošuri.
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
Austrija
Jedna od najvećih tvrtki u Austriji ukida 360 radnih mjesta
Budući da bi visoki troškovi osoblja i energije opteretili konkurentnost, Infineon je – kako je objavljeno – napravio uštede. Do 2026. godine u Austriji će biti ukinuto 380 od oko 6000 radnih mjesta.
“Nakon dvije godine rekordnog rasta, slaba potražnja na ključnim tržištima kao što su automobilska industrija, obnovljiva energija i potrošačka elektronika odražava se na rezultate Infineona”, rekla je tvrtka poluvodiča u priopćenju u četvrtak. Austrijska podružnica njemačke poluvodičke grupe ostvarila je 2024. godine prodaju od 4,757 milijardi eura, što odgovara padu od oko 15 posto u odnosu na 2023. godinu. Tvrtka stoga aktivno radi na održivom jačanju svoje konkurentnosti s programom strukturnog poboljšanja na razini cijele grupe.
Glavni financijski direktor Jörg Eisenschmied objašnjava: „Trenutno se pripremamo za slabije poslovne rezultate i usredotočeni smo na troškovnu učinkovitost i optimiziranje naših struktura. U isto vrijeme, pripremamo se da budemo u mogućnosti djelovati brzo kada se tržište i gospodarstvo poboljšaju.” Program strukturnog poboljšanja za cijelu grupu najavljen u proljeće 2024. provodi se prema planu. I u Austriji će se u sklopu ovog programa mjere unaprijediti na mnogim razinama tijekom sljedeće dvije financijske godine. ć
Oni se tiču područja produktivnosti proizvodnje, upravljanja portfeljem, kvalitete cijena i optimizacije operativnih troškova. Dodatno će se provesti mjere vezane uz osoblje: 380 od približno 6000 radnih mjesta u Austriji bit će ukinuto do 2026. godine. Kako bi to postigao, Infineon Austria koristi “društveno prihvatljive mjere”, nastavlja se u priopćenju za javnost.
To uključuje prirodnu fluktuaciju, ponude za djelomičnu mirovinu i ponude za sporazumni i dobrovoljni raskid radnog odnosa ili preseljenje na drugo mjesto. No, operativnih otpuštanja nema u planu.
