Austrija
Zbog inflacije i krize želja za rađanjem djece u Austriji znatno je smanjena
Prema aktualnoj studiji s više od 8000 anketiranih stanovnika Austrije, inflacija i višestruke krize dovele su do značajnog smanjenja želje za rađanjem djece. Brojka sada iznosi 1,68 djece po ispitanoj ženi. U 2009. godini to je još uvijek bilo 2,1 dijete.
Analize je u sklopu programa “Generacije i rod” (GGP) proveo tim predvođen Isabellom Buber-Ennser s Bečkog instituta za demografiju (VID) pri ÖAW-u te Norbertom Neuwirthom i Wolfgangom Mazalom s Austrijskog instituta za Istraživanje obitelji (ÖIF) provedeno na Sveučilištu u Beču. Nakon ankete 2008./2009. s 5000 sudionika, uslijedilo je naknadno istraživanje 2012./2013. i trenutno izdanje s više od 8.000 ispitanika između listopada 2022. i ožujka 2023. Fokus na temu želje za rađanjem djece bio je na ljudima između 18 i 45 godina.
“Između 2009. i 2023. prijavljena želja za rađanjem djece pala je s 2,1 na 1,7 djece po ženi”, rekao je Neuwirth. Na pitanje istraživača žele li ljudi “definitivno” ili “vjerojatno” dijete u sljedeće tri godine, ovaj trend je bio impresivan: u skupini od 18 do 29 godina starosti, 36 posto ispitanih je to izjavilo 2009. godine. U 2023. bio je deset postotnih bodova manji. Među muškarcima u ovoj dobnoj skupini odobravanje je čak palo s 30 (2009.) na 14 posto (2023.). Odobravanje je manje značajno palo u skupini od 30 do 39 godina: među muškarcima je od 2009. do 2023. palo s 40 na 32 posto, a među ženama s 32 na 30.
Najveća skupina žena u Austriji, oko 40 posto, su one s dvoje djece. Otprilike četvrtina ima dijete. Obje vrijednosti su “prilično konstantne” tijekom vremena, kako je Buber-Ennser objasnila u intervjuu za APA: “Udio žena bez djece stalno raste.” Na temelju velike količine podataka dobivenih anketama, znanstvenici su procijenili koliki bi udio ljudi bez djece mogao biti u dobnim skupinama rođenima nakon 1990. godine. Analiza sugerira vrijednost od 23 do 24 posto.
Usporedite li to s prošlim desetljećima, u kojima je udio bez djece ponekad bio velik, ali je relativno velik broj žena u Austriji imao i troje ili više djece, danas je to uočljivije. U konačnici, uz takav trend, “u budućnosti će dolaziti sve manje potencijalnih majki”, kaže demograf. U Francuskoj “silazni trend” još uvijek usporavaju mnoge velike obitelji. Slično je bilo i u Skandinaviji, iako je i kod nas u zadnje vrijeme natalitet u padu. Još nije jasno zašto je to tako, kaže Buber-Ennser.
U potrazi za mogućim razlozima u ovoj zemlji, najnovija studija također je pronašla ono što bi se moglo nazvati “klasičnim” faktorima kao što su duža razdoblja obuke, poteškoće u pronalaženju partnera ili ulasku u radni život i nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života: Na pitanje o trenutnim krizama – inflaciji, ratu u Ukrajini i pandemiji Covid-19 – prema Buber-Ennseru, bilo je “vrlo jasno” da su mnogi ljudi promijenili svoju želju da imaju djecu u svjetlu toga. Gotovo trećina ispitanih opisala je sebe kao one pod negativnim utjecajem. Kretanje cijena najviše opterećuje ljude.
U ovakvim kriznim vremenima plan o rađanju djece često se odgađa. “Naravno da postoje neki ljudi koji to kasnije ne shvate”, naglasio je Buber-Ennser. U Austriji se to iznenađujuće jako odnosi na žene s višim obrazovnim kvalifikacijama. Istraživači žele otkriti kako se to razvija naknadnom anketom za četiri godine.
„Ako se uzmu u obzir izazovi s kojima se roditelji susreću, jasno je zašto očito dvaput promisle o dolasku djece na svijet“, kaže Mazal o novim rezultatima koje je udruga GGP objavila u brošuri.
Austrija
Vlada protiv poskupljenja: Nema više divljih cijena struje
Državna tajnica SPÖ-a Michaela Schmidt najavila je da će u slučaju energetske krize potrošači imati garanciju da će plaćati maksimalno 10 centi po kilovat-satu struje, što je gotovo trećina trenutne cijene u nekim saveznim pokrajinama.
Zakon također predviđa:
- Socijalni tarifni plan za najranjivije skupine, poput minimalnih umirovljenika, s tarifom od 6 centi/kWh, financiran od strane dobavljača energije, a ne poreznih obveznika.
- Obavezno prosljeđivanje snižene cijene struje kupcima od strane dobavljača.
- Zakon protiv skrivenih smanjenja pakiranja (shrinkflation): trgovci moraju jasno označiti proizvode kojima je smanjena količina, uz kazne do 15.000 eura u slučaju ponavljanja.
Schmidt je najavila da bi zakon mogao stupiti na snagu početkom 2026., a socijalni tarifni plan vjerojatno od sredine godine, uz prethodnu suglasnost oporbe.
„Cilj je da struja postane pristupačna, a potrošači zaštićeni od prevara i naglih poskupljenja“, izjavila je Schmidt.
Austrija
U Beču će vlasnici SUV vozila plaćati skuplji parking
Vlasnici velikih automobila mogli bi uskoro dublje posegnuti u džep. Grad Beč razmatra povećanje parkirnih naknada za velike automobile, posebice SUV-ove, zbog sve većeg broja ovakvih vozila u gradu.
„Cilj gradske uprave nije poticati korištenje posebno velikih automobila u centru“, rekla je gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SP). Grad razmatra mogućnost uvođenja posebnih tarifa za SUV-ove, ali konačna odluka još nije donesena.
Ovaj prijedlog naišao je na kritike oporbe. Elisabeth Olischar iz bečke Volkspartei tvrdi da bi to bilo „čista pljačka građana“ i upozorava da bi kriteriji za dodatne naknade mogli pogađati i obiteljske automobile, kombije pa čak i električne automobile zbog njihove težine.
Grad sada ispituje kako bi se takve naknade mogle pravilno primijeniti, a odluka bi mogla značajno utjecati na vlasnike SUV-ova i drugih većih vozila u Beču.
Austrija
2026. godine neće biti povećanja plaća za političare u Beču
Gradonačelnik Michael Ludwig najavio je da 2026. godine neće biti povećanja plaća za sve političare u Beču, od gradskog vrha pa sve do općinskih vijeća. Odluka dolazi u trenutku kada grad balansira s gotovo 15 milijardi eura duga i planira proračunski deficit od 2,63 milijarde eura.
„Nalazimo se u iznimno izazovnim proračunskim vremenima, pa i politika mora dati svoj doprinos“, izjavio je Ludwig, ističući simboličnu važnost ove odluke – da svi „povuku zajedno“. Dosadašnje automatske prilagodbe plaća mogu se jednostavnom većinom u Gradskom vijeću privremeno zaustaviti, a Ludwig očekuje gotovo jednoglasnu podršku.
Trenutno gradonačelnik Ludwig zarađuje 22.656,80 eura mjesečno, dok njegove zamjenice i gradski vijećnici primaju između 20.391 i 21.524 eura. Iako su plaće političara već povećane početkom 2025. za 4,6 posto, nova odluka o “nulloj plaći” šalje jasnu poruku: ništa se ne daje zdravo za gotovo.
Sparno razmišljanje gradskog vrha dolazi u jeku debata o smanjenju socijalnih i skrbi za starije, dok se opozicija fokusira na troškove velikih gradskih projekata. Ludwig je naglasio da se ništa neće donositi naglo, jer demokracija ipak “nije besplatna”, ali grad nema izbora — štednja je nužna.
