Austrija
Zbog inflacije i krize želja za rađanjem djece u Austriji znatno je smanjena
Prema aktualnoj studiji s više od 8000 anketiranih stanovnika Austrije, inflacija i višestruke krize dovele su do značajnog smanjenja želje za rađanjem djece. Brojka sada iznosi 1,68 djece po ispitanoj ženi. U 2009. godini to je još uvijek bilo 2,1 dijete.
Analize je u sklopu programa “Generacije i rod” (GGP) proveo tim predvođen Isabellom Buber-Ennser s Bečkog instituta za demografiju (VID) pri ÖAW-u te Norbertom Neuwirthom i Wolfgangom Mazalom s Austrijskog instituta za Istraživanje obitelji (ÖIF) provedeno na Sveučilištu u Beču. Nakon ankete 2008./2009. s 5000 sudionika, uslijedilo je naknadno istraživanje 2012./2013. i trenutno izdanje s više od 8.000 ispitanika između listopada 2022. i ožujka 2023. Fokus na temu želje za rađanjem djece bio je na ljudima između 18 i 45 godina.
“Između 2009. i 2023. prijavljena želja za rađanjem djece pala je s 2,1 na 1,7 djece po ženi”, rekao je Neuwirth. Na pitanje istraživača žele li ljudi “definitivno” ili “vjerojatno” dijete u sljedeće tri godine, ovaj trend je bio impresivan: u skupini od 18 do 29 godina starosti, 36 posto ispitanih je to izjavilo 2009. godine. U 2023. bio je deset postotnih bodova manji. Među muškarcima u ovoj dobnoj skupini odobravanje je čak palo s 30 (2009.) na 14 posto (2023.). Odobravanje je manje značajno palo u skupini od 30 do 39 godina: među muškarcima je od 2009. do 2023. palo s 40 na 32 posto, a među ženama s 32 na 30.
Najveća skupina žena u Austriji, oko 40 posto, su one s dvoje djece. Otprilike četvrtina ima dijete. Obje vrijednosti su “prilično konstantne” tijekom vremena, kako je Buber-Ennser objasnila u intervjuu za APA: “Udio žena bez djece stalno raste.” Na temelju velike količine podataka dobivenih anketama, znanstvenici su procijenili koliki bi udio ljudi bez djece mogao biti u dobnim skupinama rođenima nakon 1990. godine. Analiza sugerira vrijednost od 23 do 24 posto.
Usporedite li to s prošlim desetljećima, u kojima je udio bez djece ponekad bio velik, ali je relativno velik broj žena u Austriji imao i troje ili više djece, danas je to uočljivije. U konačnici, uz takav trend, “u budućnosti će dolaziti sve manje potencijalnih majki”, kaže demograf. U Francuskoj “silazni trend” još uvijek usporavaju mnoge velike obitelji. Slično je bilo i u Skandinaviji, iako je i kod nas u zadnje vrijeme natalitet u padu. Još nije jasno zašto je to tako, kaže Buber-Ennser.
U potrazi za mogućim razlozima u ovoj zemlji, najnovija studija također je pronašla ono što bi se moglo nazvati “klasičnim” faktorima kao što su duža razdoblja obuke, poteškoće u pronalaženju partnera ili ulasku u radni život i nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života: Na pitanje o trenutnim krizama – inflaciji, ratu u Ukrajini i pandemiji Covid-19 – prema Buber-Ennseru, bilo je “vrlo jasno” da su mnogi ljudi promijenili svoju želju da imaju djecu u svjetlu toga. Gotovo trećina ispitanih opisala je sebe kao one pod negativnim utjecajem. Kretanje cijena najviše opterećuje ljude.
U ovakvim kriznim vremenima plan o rađanju djece često se odgađa. “Naravno da postoje neki ljudi koji to kasnije ne shvate”, naglasio je Buber-Ennser. U Austriji se to iznenađujuće jako odnosi na žene s višim obrazovnim kvalifikacijama. Istraživači žele otkriti kako se to razvija naknadnom anketom za četiri godine.
„Ako se uzmu u obzir izazovi s kojima se roditelji susreću, jasno je zašto očito dvaput promisle o dolasku djece na svijet“, kaže Mazal o novim rezultatima koje je udruga GGP objavila u brošuri.
Austrija
Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
Vozač Bugatti Chirona, vrijednog 3 milijuna eura, ostao je bez automobila u četvrtak nakon prekoračenja brzine u Austriji. Spominje se da je vozio 122 km/h, dok je na cesti bila dopuštena maksimalna brzina od 50 km/h.
Što će se na kraju dogoditi s automobilom, još uvijek nije jasno. Velika je vjerojatnost da će automobil prodati vlasti i da će prihod ići u državnu blagajnu, piše HAK Revija.
Austrijanac (38) vozio se poznatim bečkim Ringstrasseom, obilaznicom koja prolazi oko povijesne jezgre grada. S navedenom brzinom naišao je na kameru za brzinu koja je bila blizu zgrade parlamenta.
Nakon što je uhićen, vozač je tvrdio da Bugatti pripada prijatelju. To mu nije pomoglo, jer je policija zaplijenila Bugatti i odvukla automobil od 1500 KS s mjesta zločina. Vozač je izgubio i vozačku dozvolu.
Premda zapljena hiperautomobila vrijednog tri milijuna eura zvuči kao ekstremna mjera, Austrija je prošle godine donijela stroge zakone za borbu protiv “demona brzine”. Ako se automobil proda na aukciji, 70 posto prihoda mora ići u fond za sigurnost na cestama, a ostatak će ići na račun općine.
Austrija
Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Bečka javna prijevozna mreža Wiener Linien svakodnevno preveze gotovo 2,4 milijuna putnika, dok broj stalnih korisnika doseže rekordnih 1,3 milijuna. Ove brojke proizlaze iz financijskog izvješća za 2024. godinu, predstavljenog u četvrtak. Uz to, Beč će u rujnu biti domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja.
Više putnika, manje automobila
Stalni putnici uključuju vlasnike godišnjih karata, Klimaticket-a, Top-Jugendticket-a i semestarskih karata. Ukupan broj putnika značajno je porastao – tijekom prošle godine prevezeno je 873 milijuna ljudi, što je 6,8 posto više nego 2023. godine.
Ovaj rast izravno utječe na prometne navike u Beču: sve više ljudi koristi javni prijevoz, dok se udio automobilskog prometa smanjuje. Prema Wiener Linien, javnim prijevozom obavljeno je 34 posto svih putovanja po gradu, što je porast od dva postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, udio putovanja automobilom smanjen je na 25 posto.
9.700 zaposlenih i stotine novih stručnjaka
U godišnjem izvješću naglašena je i važnost zaposlenika, kojih je ukupno 9.700 i koji 24 sata dnevno održavaju bečki javni prijevoz. Izvršna direktorica Wiener Linien, Alexandra Reinagl, istaknula je da zahvaljujući predanom radu zaposlenika, Beč nudi svjetski kvalitetan javni prijevoz po pristupačnim cijenama.
Kako bi osigurali održiv razvoj, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje. Tijekom 2024. godine osposobljeno je 337 novih vozača tramvaja, 105 vozača podzemne željeznice i 199 vozača autobusa. Također, trenutno se obrazuje 309 naučnika u deset različitih struka.
Budući da će u nadolazećim godinama velik broj zaposlenika otići u mirovinu, Wiener Linien planira nova zapošljavanja. U tu svrhu nedavno je otvoren novi centar za obuku vozača tramvaja, a redovito se organiziraju i događanja za zapošljavanje.
Nova vozila i proširenje linija
Prošle godine Wiener Linien modernizirali su 8,6 kilometara tračnica i obnovili 53 skretnice. Održano je oko 100 gradilišta, uključujući velika infrastrukturna poboljšanja na Wiedner Hauptstraße i Universitätsstraße.
Za 2024. godinu najavljena su daljnja ulaganja od oko 900 milijuna eura u modernizaciju mreže, kupnju novih vozila i razvoj mobilnosti. Među ključnim projektima su uvođenje autobusa na vodik, početak rada nove tramvajske linije 12 te proširenje linije 27 koja će povezivati okruge Donaustadt i Floridsdorf.
Radovi na proširenju podzemnih linija U2 i U5 također napreduju prema planu. 2025. godine stroj za bušenje tunela “Debohra” nastavit će raditi prema budućoj stanici U2-U3 Neubaugasse, a zatim prema Augustinplatzu. Istodobno, na stanici U5 Frankhplatz odvijaju se završni unutarnji radovi. Planirano je da linija U5 započne s prometovanjem između Frankhplatza i Karlsplatza 2026. godine.
Beč domaćin Svjetskog prvenstva u vožnji tramvaja
Osim financijskog izvješća, Wiener Linien najavili su i poseban događaj 13. rujna – Beč će tada postati svjetska prijestolnica javnog prijevoza. Na prvom Svjetskom prvenstvu u vožnji tramvaja natjecat će se 25 timova iz cijelog svijeta u šest različitih disciplina. Ljubitelji javnog prijevoza i međunarodni gosti moći će sudjelovati u slavlju na trgu ispred gradske vijećnice.
Austrija
Sumnjive bau firme vrebaju građane Austrije, upozorava AK
Gospodarska komora Vorarlberga (AK) upozorava na takozvane “putujuće obrtnike”. Oni u proljeće mame navodno povoljnim ponudama, ali često ostavljaju samo frustraciju i financijsku štetu. Prvi vlasnici kuća već su zatražili pomoć od AK-ovog odjela za zaštitu potrošača.
Agresivne metode prodaje
Tvrtke se reklamiraju s jedne strane putem sjajnih brošura i novinskih oglasa, a s druge strane kucaju izravno na vrata kuća. Već su se pojavili prvi slučajevi prijavljeni AK-u, uključujući vlasnika kuće iz donjeg Vorarlberga koji je primijetio jednu takvu tvrtku i zatražio ponudu za čišćenje fasade.
Dva radnika zatim su ga posjetila kod kuće, dali mu usmenu ponudu i pritom ga stavili pod pritisak – navodno je ponuda vrijedila samo nekoliko dana. Vlasnik kuće postao je sumnjičav i prekinuo razgovor.
Savjet: Ne dopustite da vas pritisnu
“Čovjek je u zadnji čas povukao ručnu kočnicu”, istaknula je AK-ova stručnjakinja za zaštitu potrošača, Renate Burtscher. Kod takvih tvrtki često se na internetskim stranicama uzaludno traže registracijski brojevi tvrtke ili dozvole za obavljanje djelatnosti.
Jedan od trikova ovih putujućih obrtnika je i tvrdnja da im je ostalo viška asfalta s obližnjeg gradilišta. Ako im vlasnici kuća povjeruju i odluče asfaltirati prilaz, često dobiju loše iskustvo – asfalt ne pokriva cijelu dogovorenu površinu, a radovi su nekvalitetno izvedeni. Unatoč tome, unaprijed se traže tisuće eura.
Burtscher upozorava građane da ne sklapaju poslove s takvim obrtnicima. Posebno savjetuje da se ne daju nagovoriti na vratima kuće pod izlikom “povoljnih ponuda” i “velikih popusta” te da ne plaćaju unaprijed.
