Austrija
Zbog inflacije i krize želja za rađanjem djece u Austriji znatno je smanjena
Prema aktualnoj studiji s više od 8000 anketiranih stanovnika Austrije, inflacija i višestruke krize dovele su do značajnog smanjenja želje za rađanjem djece. Brojka sada iznosi 1,68 djece po ispitanoj ženi. U 2009. godini to je još uvijek bilo 2,1 dijete.
Analize je u sklopu programa “Generacije i rod” (GGP) proveo tim predvođen Isabellom Buber-Ennser s Bečkog instituta za demografiju (VID) pri ÖAW-u te Norbertom Neuwirthom i Wolfgangom Mazalom s Austrijskog instituta za Istraživanje obitelji (ÖIF) provedeno na Sveučilištu u Beču. Nakon ankete 2008./2009. s 5000 sudionika, uslijedilo je naknadno istraživanje 2012./2013. i trenutno izdanje s više od 8.000 ispitanika između listopada 2022. i ožujka 2023. Fokus na temu želje za rađanjem djece bio je na ljudima između 18 i 45 godina.
“Između 2009. i 2023. prijavljena želja za rađanjem djece pala je s 2,1 na 1,7 djece po ženi”, rekao je Neuwirth. Na pitanje istraživača žele li ljudi “definitivno” ili “vjerojatno” dijete u sljedeće tri godine, ovaj trend je bio impresivan: u skupini od 18 do 29 godina starosti, 36 posto ispitanih je to izjavilo 2009. godine. U 2023. bio je deset postotnih bodova manji. Među muškarcima u ovoj dobnoj skupini odobravanje je čak palo s 30 (2009.) na 14 posto (2023.). Odobravanje je manje značajno palo u skupini od 30 do 39 godina: među muškarcima je od 2009. do 2023. palo s 40 na 32 posto, a među ženama s 32 na 30.
Najveća skupina žena u Austriji, oko 40 posto, su one s dvoje djece. Otprilike četvrtina ima dijete. Obje vrijednosti su “prilično konstantne” tijekom vremena, kako je Buber-Ennser objasnila u intervjuu za APA: “Udio žena bez djece stalno raste.” Na temelju velike količine podataka dobivenih anketama, znanstvenici su procijenili koliki bi udio ljudi bez djece mogao biti u dobnim skupinama rođenima nakon 1990. godine. Analiza sugerira vrijednost od 23 do 24 posto.
Usporedite li to s prošlim desetljećima, u kojima je udio bez djece ponekad bio velik, ali je relativno velik broj žena u Austriji imao i troje ili više djece, danas je to uočljivije. U konačnici, uz takav trend, “u budućnosti će dolaziti sve manje potencijalnih majki”, kaže demograf. U Francuskoj “silazni trend” još uvijek usporavaju mnoge velike obitelji. Slično je bilo i u Skandinaviji, iako je i kod nas u zadnje vrijeme natalitet u padu. Još nije jasno zašto je to tako, kaže Buber-Ennser.
U potrazi za mogućim razlozima u ovoj zemlji, najnovija studija također je pronašla ono što bi se moglo nazvati “klasičnim” faktorima kao što su duža razdoblja obuke, poteškoće u pronalaženju partnera ili ulasku u radni život i nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života: Na pitanje o trenutnim krizama – inflaciji, ratu u Ukrajini i pandemiji Covid-19 – prema Buber-Ennseru, bilo je “vrlo jasno” da su mnogi ljudi promijenili svoju želju da imaju djecu u svjetlu toga. Gotovo trećina ispitanih opisala je sebe kao one pod negativnim utjecajem. Kretanje cijena najviše opterećuje ljude.
U ovakvim kriznim vremenima plan o rađanju djece često se odgađa. “Naravno da postoje neki ljudi koji to kasnije ne shvate”, naglasio je Buber-Ennser. U Austriji se to iznenađujuće jako odnosi na žene s višim obrazovnim kvalifikacijama. Istraživači žele otkriti kako se to razvija naknadnom anketom za četiri godine.
„Ako se uzmu u obzir izazovi s kojima se roditelji susreću, jasno je zašto očito dvaput promisle o dolasku djece na svijet“, kaže Mazal o novim rezultatima koje je udruga GGP objavila u brošuri.
Austrija
Hrvata u Austriji “udario” vozač s čak 3,82 promila
U 17.30 vozač iz Austrije (37) s čak 3,82 promila alkohola u krvi je u Schardenbergu uletio u nadolazeći trak i autom se zabio u kombi u kojem je bio Hrvat (54) iz Schärdinga. Oba vozača su ozlijeđena, a automobili su oštećeni.
37-godišnjak iz Schardenberga vozio je svoj automobil u mjestu Suben na federalnoj cesti B149 u ponedjeljak u 17.30 sati. U isto vrijeme, 54-godišnji Hrvat iz okruga Schärding vozio je dostavno vozilo iz Subena prema A8. 37-godišnjak je na ravnom dijelu ceste prešao u suprotni trak i zabio se u drugo vozilo.
54-godišnjak je potom izletio s kolnika, kombi se prevrnuo i završio na boku. U jarku se zaustavio i 37-godišnjak.
Prema izjavama svjedoka, vozač automobila prije nesreće nekoliko je puta opasno prešao u nadolazeći trak. Također je u kružnom toku vozio gotovo ravno, a svjedok je već prije nesreće hitno zvao policiju zbog opasnog stila vožnje vozača.
Provedeni alkotest nad 37-godišnjakom bio je pozitivan. Oba vozača su zadobile ozljede neutvrđenog stupnja i hitna pomoć ih je prevezla u kliniku Schärding nakon prve pomoći liječnika hitne pomoći. Oba vozila su totalno uništena. Dok je trajalo snimanje nesreće, B149 je bio potpuno zatvoren.
Od ovog mjeseca u Austriji su na snazi zimski uvjeti na cestama.
Austrija
Austrija: Najvažniji brojevi za hitne slučajeve na jednom mjestu
Europski pozivni broj za hitne slučajeve: 112
Brojevi za hitne slučajeve u Austriji:
- Vatrogasci: 122
- Policija: 133
- Služba za spašavanje: 144
Službe za hitne slučajeve u slučaju nezgoda u Austriji:
- Austrijski auto-moto klub ÖAMTC: 120
- Austrijski auto-moto klub ARBÖ: 123
Austrijska gorska služba spašavanja: 140
Austrija
Zimska oprema na austrijskim cestama
Zimska oprema za osobne automobile
U razdoblju od 1. studenog do 15. travnja u Austriji je obavezna zimska oprema. Vozilo mora biti opremljeno zimskim gumama na sva četiri kotača ili lancima za vožnju po snijegu na barem dva pogonska kotača.
Zimske gume u Austriji smatraju se zimskom opremom samo ako imaju oznaku s natpisom „M+S“ i ako dubina gaznog sloja iznosi više od 4 mm. To se također odnosi na cjelogodišnje gume i gume s čavlima.
Lanci za snijeg dopušteni su samo ako je cesta potpuno ili gotovo potpuno prekrivena snijegom ili ledom. Nošenje lanaca za snijeg nije obavezno, ali se preporučuje kada putujete u visoke alpske planine. Ako je prometnim znakom „obavezni lanci za snijeg“ propisana njihova upotreba, oni moraju biti pričvršćeni na pogonske kotače svih vozila. Stoga molimo prije početka vožnje provjerite vremenske uvjete i aktualne dojave prometnog servisa.
