Meteorolozi upozoravaju na iznimno opasnu vremensku situaciju koja će od utorka navečer (9. rujna) do četvrtka ujutro (11. rujna) pogoditi područje sjevernog i zapadnog Sredozemlja. Na karti vertikalne smične vjetra jasno se vidi snažna pojava iznad Italije i Jadrana (crvene zone), koja pogoduje razvoju vrlo jakih grmljavinskih nevremena.

Glavni uzrok je duboko ciklonalno polje nad zapadnom Europom, koje povlači izrazito vlažan i nestabilan zrak prema sjevernom Mediteranu. Neobično visoke temperature mora dodatno pojačavaju razvoj oluja.

Najugroženija područja

Najveći rizik očekuje se u:

• sjeveroistočnoj Italiji (Friuli Venezia Giulia, Veneto)
• zapadnoj i jugozapadnoj Sloveniji
• sjeverozapadnoj Hrvatskoj
• zapadnom dijelu središnje Italije (osobito Toskana i Lazio)
• južnoj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te zapadnom Crnoj Gori

Moguće posljedice

U navedenim regijama očekuju se:

• obilne oborine i bujične poplave
• odroni tla
• orkanski udari vjetra i do 90 km/h
• tuča promjera do 6 cm
• pojave tornada i pijavica uz obalu

Koliko kiše se očekuje?

U vrlo kratkom vremenu može pasti ekstremna količina oborina:

• u razdoblju od 12 do 24 sata moguće je 200 do 400 litara kiše po četvornom metru
• u nekim lokalnim područjima i više od toga

Za usporedbu, u Beču tijekom cijelog rujna prosječno padne 60 do 70 litara po četvornom metru. Budući da su mnoga tla već zasićena oborinama prethodnih tjedana, rizik od poplava i bujica dodatno raste.

Tijek vremenske situacije

• Utorak navečer – srijeda: prvi snažni grmljavinski sustavi nad središnjom Italijom, potom širenje prema Jadranu.
• Srijeda: najintenzivniji pljuskovi nad središnjom Italijom, Slovenijom i sjeverom Hrvatske; očekuju se višestruki olujni valovi.
• Srijeda navečer – četvrtak ujutro: premještanje nevremena prema južnoj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje su također mogući ekstremni pljuskovi i poplave.

Procjena stručnjaka

Meteorolozi situaciju ocjenjuju vrlo rizičnom, a više regija je već označeno najvišim stupnjem upozorenja. Posebno zabrinjava što se oluje očekuju više puta na istim područjima, čime će se količina oborina znatno povećati.

„Ono što se događa u Gazi je neprihvatljivo“, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.

Na početku izlaganja, koje je otvorila riječima „Europa se bori“, von der Leyen je najavila obustavu financijskih transfera Europske komisije prema Izraelu, predstavljanje obrambenog plana do 2030. na idućem summitu EU-a te održavanje međunarodnog skupa posvećenog povratku ukrajinske djece deportirane u Rusiju. Pozvala je države članice i europske institucije na „jedinstvo“.

Sankcije protiv ekstremističkih ministara i nasilnih doseljenika
U vezi s ratom na Bliskom istoku predsjednica Komisije izrekla je oštre riječi: „Ono što se događa u Gazi je neprihvatljivo.“ Kritizirala je činjenicu da države članice dosad nisu podržale njezin prijedlog o isključivanju Izraela iz europskog istraživačkog programa – među protivnicima je bila i Austrija.

Komisija je najavila vlastitu mjeru: obustavu bilateralne financijske potpore Izraelu. Europskom vijeću bit će predložene dodatne sankcije – protiv ekstremističkih ministara, nasilnih doseljenika te djelomična suspenzija Sporazuma o pridruživanju u području trgovine. Von der Leyen je pritom istaknula da će biti teško postići većinu za ove mjere, no naglasila je kako dugogodišnje prijateljstvo s izraelskim narodom ostaje neupitno.

Europa u borbi za vlastitu budućnost
„Europa vodi borbu za miran i siguran kontinent, za slobodno i neovisno društvo, za naše vrijednosti, demokracije i slobodu odlučivanja o vlastitoj sudbini“, kazala je. Istaknula je da Europa ne može „čekati da oluja prođe“, posebno uz „užasne slike iz Gaze i neumoljive ruske napade na Ukrajinu“.

Naglasila je potrebu izgradnje „novog Europe“ koja će sama određivati svoj put, upozorivši na svijet u kojem prevladavaju „imperijalistički ratovi i geopolitičke ambicije velikih sila“.

Podrška Poljskoj i Ukrajini
Von der Leyen se osvrnula i na nedavne ruske napade dronovima na Poljsku: „Europa stoji uz Poljsku“, rekla je, što je izazvalo snažan pljesak zastupnika. Pozvala je na pojačavanje sankcija Rusiji i istaknula potrebu stvaranja mehanizma kojim bi se zamrznuta ruska imovina iskoristila za financiranje ukrajinskog otpora, bez diranja u samu imovinu.

Najavila je i novo inicijativu „Qualitative Military Edge“, kojom bi se ulagalo u jačanje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga, primjerice u području dronova. Na sljedećem summitu EU-a Komisija će predstaviti obrambeni plan s jasno definiranim ciljevima do 2030. te uvesti tzv. „Europski semestar za obranu“.

Očekuje se žustra rasprava
Bio je to prvi govor von der Leyen nakon ponovnog izbora i odbijenog prijedloga za izglasavanje nepovjerenja. Zastupnike u Strasbourgu očekuje žustra rasprava, jer dio Parlamenta ostaje kritičan prema predloženom EU–SAD trgovinskom sporazumu i budućem višegodišnjem proračunu Europske unije.

Europska unija od 12. listopada 2025. započinje s postupnim uvođenjem novog Sustava ulaska/izlaska (EES) koji će zamijeniti klasično pečatiranje putovnica digitalnim prikupljanjem biometrijskih podataka, poput otisaka prstiju i prepoznavanja lica. Ovaj sustav dio je šire strategije stvaranja tzv. „pametnih granica”, čiji je cilj ubrzati prolazak redovitih putnika, a istodobno pojačati mjere protiv nezakonitih migracija. Pripreme su već u tijeku na pojedinim graničnim prijelazima.

Na prvom putovanju putnici će se registrirati ili putem otisaka prstiju ili putem fotografije lica, dok se prilikom kasnijih ulazaka i izlazaka više neće koristiti žigovi u putovnici. Sustav će omogućiti graničnim službama trenutačan uvid u to je li putnik prekoračio dopušteno vrijeme boravka u jednoj od 29 europskih zemalja, uključujući države Schengena koje nisu članice EU.

„Riječ je o suvremenom tehnološkom rješenju koje će digitalno bilježiti kratkoročne ulaske i izlaske građana iz trećih zemalja, zamjenjujući dosadašnje ručno pečatiranje putovnica. Uz osnovne putne podatke, prikupljat će se i biometrija – otisci prstiju i fotografije lica”, priopćila je Europska komisija.

Ipak, aplikacija koja bi trebala dodatno olakšati postupak još nije spremna jer svaka država članica mora zasebno prilagoditi svoj sustav. Potpuna primjena EES-a očekuje se najkasnije šest mjeseci nakon njegova pokretanja.

Sustav će se uvoditi postupno na vanjskim granicama svih 29 država. To znači da putnici u početku možda neće svugdje prolaziti istu proceduru – negdje će im se uzimati biometrijski podaci, a negdje će se i dalje koristiti pečatiranje putovnica, sve dok sustav ne postane u potpunosti operativan.