Europska unija priprema dramatično povećanje poreza na modernije duhanske proizvode poput grijanih duhan-štapića i nikotinskih vrećica (snus). Prema nacrtu koji je izradilo dansko predsjedništvo Vijeća EU, porez bi se mogao povećati i do 132 %, što znači da bi se u nekim zemljama cijena ovih proizvoda više nego udvostručila.

Stručnjaci procjenjuju da bi kutija od 20 grijanih duhan-štapića mogla poskupjeti za najmanje 1,80 eura. Ideja Bruxellesa je boriti se protiv raširenog crnog tržišta duhana, koje je posebno problematično u državama s visokim porezima poput Francuske, Belgije i Nizozemske.

Međutim, prijedlog izaziva snažan otpor. Švedska se posebno protivi poreznim povećanjima na nikotinske vrećice, koje su u toj zemlji iznimno popularne. Protiv se izjašnjavaju i mnoge druge zemlje, s argumentom da bi porez mogao imati suprotan učinak i još više potaknuti krijumčarenje – osobito zato što se velike količine već sada švercaju iz trećih zemalja gdje porezi na nikotin ostaju nepromijenjeni.

Stručnjaci upozoravaju i na dodatne posljedice: velika poskupljenja mogla bi štetiti javnom zdravlju, jer su grijani duhanski proizvodi i nikotinske vrećice općenito manje štetni od klasičnih cigareta. Ako postanu znatno skuplji, dio potrošača mogao bi se vratiti običnim cigaretama.

Prema kritikama industrije, nagli porezni udar mogao bi smanjiti državne prihode, potaknuti ilegalnu trgovinu i otežati prelazak pušača na manje štetne alternative.

Novi austrijski Bundesschatz, pokrenut u proljeće 2024., i dalje bilježi ogroman interes ulagatelja. Prema najnovijim podacima Ministarstva financija, ukupno uloženi iznos premašio je 6 milijardi eura, a otvoreno je više od 135.000 investicijskih računa. Od ljeta 2025. ulaganja više nisu rezervirana samo za građane – sada i općine, pokrajine, sveučilišta, muzeji i ustanove socijalnog osiguranja mogu plasirati sredstva u ovo državno ulaganje.

Javni sektor u međuvremenu je već uložio više od jedne milijarde eura, dok je oko 1,25 milijardi eura uloženo u „zelene“ Bundesschatz-obveznice namijenjene financiranju projekata za zelenu tranziciju. Prema riječima Markusa Stixa iz Austrijske agencije za financiranje (OeBFA), ovakav rast ulaganja doprinosi širenju baze domaćih investitora i predstavlja oko 2 % ukupnog državnog duga.

Bundesschatz omogućuje građanima ulaganje u državne obveznice s fiksnim prinosom i ročnostima od jednog mjeseca do deset godina, i to već od 100 eura, bez ikakvih naknada. Na ostvarene kamate primjenjuje se porez na kapitalnu dobit (KESt) od 27,5 %, nešto viši od onoga na štedne račune (25 %).

Jedina tehnička napomena odnosi se na uplate: račun se vodi kod Austrijske narodne banke (OeNB), pa pri prijenosu sredstava može izostati automatska provjera podudaranja imena i IBAN-a. Budući da su središnje banke izuzete od tog obveznog provjeravanja, sustav može prikazati da verifikacija nije moguća – no uplata svejedno prolazi.

U Innviertelu i okolici zavladala je ozbiljna zabrinutost nakon što je postalo jasno da će Wacker Chemie do kraja 2027. ukinuti više od 1.500 radnih mjesta diljem svijeta. Najteže će stradati pogoni u Njemačkoj, objavila je kompanija u četvrtak. Ovim potezom želi se ostvariti oko 300 milijuna eura godišnjih ušteda kako bi se troškovi ponovno spustili na konkurentnu razinu, izjavio je predsjednik uprave Christian Hartel.

U pogonu u Burghausenu, odmah preko granice, radi između 700 i 800 ljudi iz Innviertela, navodi ORF OÖ. Koliko će točno zaposlenih iz Gornje Austrije ostati bez posla još se ne zna, potvrđuju iz AMS-a Braunau.

Geretsberg u okrugu Braunau, s oko 1.200 stanovnika, nalazi se samo dvadesetak minuta vožnje od tog postrojenja. Ondješnji načelnik Johann Brunthaler istaknuo je da su vijesti o rezovima jako zabrinule lokalno stanovništvo jer u Wackeru radi i više ljudi iz njihove općine.

Razlog za drastične mjere su pad cijena proizvoda, visoki troškovi energije te snažna konkurencija iz Kine. Posebno stradavaju segmenti vezani uz silicij za poluvodiče i solarnu industriju. Nakon devet mjeseci tvrtka bilježi neto gubitak od 105 milijuna eura, a očekuje se da će cijela godina završiti u minusu. Tržište je odmah reagiralo – dionica Wacker Chemie oštro je pala nakon objave najavljenih rezova.

Rezovi i u Agrani

Promjene zahvaćaju i koncern Agrana, koji u divizijama šećera i škroba do poslovne godine 2027./28. planira smanjiti broj zaposlenih za oko 400 do 500 ljudi. Trenutno ih je u cijeloj grupaciji oko 9.000. Kako je objasnio direktor Markus Büttner, najveći dio smanjenja odnosit će se upravo na radna mjesta u Austriji.

Gašenje radnih mjesta planira se provesti kroz prirodan odljev, sporazumne raskide te otkaze, što u tvrtki opisuju kao „bolnu, ali nužnu“ mjeru. S druge strane, Agrana planira širenje u području voćnih pripravaka i sokova, gdje posao trenutačno raste.

U Aschachu an der Donau u okrugu Eferding nalazi se Agranino postrojenje za preradu kukuruznog škroba sa 320 zaposlenih. Još nije poznato hoće li i u kojoj mjeri upravo taj pogon biti pogođen predstojećim rezovima.