Ekonomija
U Austriji gotovina i dalje popularna, ali građani rado koriste i nova gotovinska rješenja
Dok digitalna plaćanja globalno snažno rastu, tržište u Austriji napreduje tek sporo. Austrijanci su i dalje vrlo vezani uz gotovinu.
Prema Global Payments Reportu 2025 konzultantske kuće Boston Consulting Group (BCG), objavljenom u ponedjeljak, u Austriji se godišnje u prosjeku obavi 314 digitalnih transakcija po osobi, dok je u europskom lideru Norveškoj ta brojka oko 800.
Austrijanci i dalje preferiraju gotovinu
Austrija je i ispod prosjeka 27 država EU, gdje se bilježi oko 380 transakcija po osobi godišnje. Do 2029. broj digitalnih plaćanja u Austriji porast će na oko 440, no tržište će i dalje znatno zaostajati.
„Austrijanci pri plaćanju na blagajni i dalje često posežu za gotovinom – a to je veliki izazov za industriju“, kaže Markus Ampenberger, BCG stručnjak za platni promet i koautor studije.
Kako bi se premostio jaz između gotovine i digitalnih plaćanja, pojavljuju se rješenja poput Aircasha. Ova aplikacija omogućuje korisnicima da digitaliziraju gotovinu, polože je na račun i koriste za plaćanje u trgovinama, online kupovinu, slanje i primanje novca te jednostavno upravljanje svojim financijama. Uz to, Aircash se može koristiti i za plaćanje računa, nadoplatu ENC uređaja ili kupnju karata za prijevoz i događanja, čime postaje praktičan svakodnevni alat.
Na taj način, Aircash ne mijenja nužno naviku korištenja gotovine, već je pretvara u digitalni oblik koji donosi veću praktičnost, sigurnost i brzinu – a upravo to bi moglo olakšati Austrijancima prijelaz prema modernijim načinima plaćanja.
Usporavanje globalnog rasta digitalnih plaćanja
Općenito se rast digitalnih plaćanja usporava. Do 2029. očekuje se znatno smanjen godišnji rast od 4 posto, što bi rezultiralo ukupnim iznosom od 2,4 bilijuna dolara (nešto više od 2 bilijuna eura). Posljednjih godina rast je iznosio oko 9 posto godišnje. Nove tehnologije poput stablecoina i agentne umjetne inteligencije mogle bi donijeti strukturne promjene u industriji, ako se njihovi potencijali iskoriste.
U Austriji će prihodi pružatelja platnih usluga do 2029. rasti prosječno 1,1 posto godišnje, dok su ranije bilježeni dvoznamenkasti prirasti. U Njemačkoj autori predviđaju rast od 2 posto za isto razdoblje, a u Švicarskoj 2,7 posto. Pad prihoda od kamata koči razvoj, dok prihodi od transakcija osiguravaju stabilnost i do 2029. ostat će glavni pokretač rasta.
Ekonomija
Hofer zatvara veliki logistički centar i planira masovne rezove: Stotine radnika na udaru!
Hofer će do kraja 2026. zatvoriti svoj logistički centar u Weißenbachu, što će utjecati na oko 200 zaposlenih. Osim toga, u sjedištu tvrtke u Sattledtu planiraju se velike promjene i reorganizacije koje bi mogle pogoditi dodatnih stotine radnika.
Dio administrativnih poslova, kao što su nabava i knjigovodstvo, planira se preseliti i automatizirati, dok će IT odjel dijelom biti premješten u inozemstvo gdje su troškovi niži. Rad u trgovinama neće biti zahvaćen ovom reorganizacijom.
Logistički poslovi iz Weißenbacha bit će preusmjereni na druge centre, uključujući novi pogon u Liebochu kraj Graza. Zaposlenici pogođeni zatvaranjem dobit će priliku za preseljenje u druge odjele ili lokacije, a moguće je i premještanje u trgovine.
Tvrtka je najavila da će radnicima biti ponuđeni razgovori za savjetovanje i pomoć u pronalasku novih radnih mjesta, dok se istovremeno izrađuje plan socijalne pomoći. Cilj je zadržati što veći broj zaposlenih unatoč velikim promjenama.
Hofer u Austriji zapošljava oko 13.000 ljudi u više od 500 trgovina, a trenutno ima i oko 1.200 otvorenih radnih mjesta, najviše u prodaji i logistici.
Ekonomija
Dvostruka prijevara s kriptovalutama: Prevaranti te pokradu – pa se jave opet!
U porastu su slučajevi prijevara s kriptovalutama u Austriji, a posebno u Gornjoj Austriji. Prevaranti više ne staju samo na jednoj krađi – sada žrtve varaju dvaput, upozorava Arbeiterkammer (AK) Gornje Austrije.
Sve počinje oglasima na društvenim mrežama. Obećavaju se brzi i veliki dobici uz ulaganja u Bitcoin, Ethereum i druge digitalne valute. Nakon prijave, žrtve kontaktiraju navodni “financijski savjetnici” koji ih uvjeravaju da ulažu sve veće iznose. Stranice izgledaju uvjerljivo – s grafikonima, računima i prikazima “dobiti” – ali sve je lažno. Stvarni dobici ne postoje, a korisnici u konačnici ostaju bez svog novca.
Posebno perfidna taktika dolazi tek kasnije. Nakon nekoliko mjeseci, iste žrtve ponovno dobivaju poziv – ovaj put od lažnih predstavnika “državnih tijela”, “financijskih regulatora” ili “međunarodnih odvjetnika”. Tvrde da je izgubljeni novac “pronađen” i da se može vratiti – ako žrtva prethodno uplati neku “poreznu obvezu”, “osiguranje” ili “naknadu za obradu”.
Ali i to je prijevara.
AK jasno poručuje: prave državne institucije nikada ne bi kontaktirale građane na takav način, niti bi tražile plaćanje bilo kakvih naknada unaprijed.
Sve više je i drugih digitalnih prijevara – poput lažnih internetskih trgovina, phishing mailova ili izmišljenih nagradnih igara – gdje je cilj isto: uzeti vam novac i/ili osobne podatke, najčešće pod pritiskom vremena.
Kako se zaštititi od ovakvih prevara?
- Ne vjeruj investicijama koje obećavaju brzo bogaćenje – ako zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno je prijevara.
- Ne otvaraj sumnjive linkove ni privitke, posebno ako ne znaš pošiljatelja.
- Potraži recenzije i iskustva drugih korisnika – mnoge lažne platforme već su razotkrivene.
- Provjeri podatke o tvrtki: postoji li valjani kontakt, službeni broj telefona, sjedište tvrtke i poštuju li se europski zakoni o zaštiti potrošača?
- Koristi jake lozinke i redovito ih mijenjaj.
- Ažuriraj softver i redovito instaliraj sigurnosna ažuriranja.
Ako si već postao žrtva – reagiraj odmah:
- Onemogući sve moguće daljinske pristupe,
- promijeni sve lozinke,
- spremi dokaze (mailovi, poruke, potvrde uplata),
- i prijavi sve policiji.
Ekonomija
Zašto su proizvodi iz Austrije skuplji u Austriji nego u Njemačkoj?
Usporedba cijena istih proizvoda u Austriji i Njemačkoj pokazuje velike razlike – i to često na štetu austrijskih potrošača. Iako je riječ o identičnim ili čak austrijskim proizvodima, cijene su u domaćim trgovinama znatno više nego kod susjeda.
Primjerice, pola litre Gösser Radlera u Njemačkoj stoji 1,09 eura, a na akciji čak samo 0,89 eura. U austrijskim trgovinama Billa i Spar ista boca košta 1,59 eura. Još je drastičniji primjer Garnier tonika za lice: dok je u njemačkom DM-u 2,75 eura, u Austriji je 5,95 eura – više nego dvostruko. Almdudler? U Njemačkoj 1,59 eura, u Austriji 1,99.
Zašto su cijene kod nas toliko više?
Proizvođači tvrde da nisu oni krivi, već trgovci. Iz Brau Uniona poručuju da oni ne određuju prodajne cijene – to rade trgovine. Slično navode i iz Manner-a i Almdudlera: cijene formira maloprodaja, a proizvođači na to nemaju utjecaj.
S druge strane, trgovci odgovaraju da oni sami često plaćaju veće cijene nego što se ti isti proizvodi prodaju u Njemačkoj. Tako iz Spar-a navode da neki artikli u Njemačkoj na tržište dolaze po nižoj cijeni nego što ih oni mogu uopće nabaviti. Također ističu da je profitna marža u austrijskoj trgovini hranom vrlo niska – između 1,5 i 2 posto.
Ekonomist Michael Böheim s Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO) pojašnjava širu sliku: cijene se formiraju prema spremnosti potrošača da plate. U Njemačkoj je tržište osjetljivije na cijene, konkurencija je veća, pa su i cijene niže. Austrijsko tržište je manje, s većim troškovima transporta i gušćom mrežom trgovina – sve to diže cijene.
Dodatni problem predstavljaju i tzv. teritorijalna ograničenja isporuke. Naime, proizvođači često dozvoljavaju distribuciju samo unutar nacionalnih granica, čime se sprječava slobodna trgovinska konkurencija unutar EU.
Ipak, ključnu ulogu igraju i sami potrošači. Dok god se „prigovara, ali ipak kupuje“, proizvođači i trgovci nemaju motiv mijenjati praksu.
Zaključak je jasan: nitko pojedinačno nije „krivac“, ali svi imaju koristi – osim samih potrošača. I dok se u teoriji svi brane malim maržama i velikim troškovima, činjenica ostaje: Austrijanci često plaćaju više – čak i za vlastite proizvode.
