Ekonomija
Svaka deseta trgovina u Austriji više ne prihvaća gotovinu
Gotovina i dalje ostaje iznimno popularna u Austriji, no sve više trgovina odustaje od njenog prihvaćanja. Austrijska narodna banka (OeNB) sada se zalaže za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
Austrija je i dalje zemlja gotovine. Klasični novčići i novčanice igraju važnu ulogu u svakodnevnom plaćanju te su za mnoge ljude nezamjenjivi, zaključuje OeNB na temelju studije Europske središnje banke (EZB) i vlastitih istraživanja.
Unatoč tome, broj trgovina, događanja i uslužnih objekata koji više ne prihvaćaju gotovinu znatno je porastao – prema najnovijem izvješću OeNB-a, sada je svaka deseta trgovina prestala prihvaćati novac u fizičkom obliku. Još 2020. taj je udio iznosio svega šest posto. Sve češće se na blagajnama može čuti: “Ne primamo gotovinu”.
“Gotovina je i dalje suvremeno sredstvo plaćanja”
Prema podacima OeNB-a, 90 posto austrijskih poduzeća i dalje prihvaća gotovinu kao sredstvo plaćanja. Međutim, sve veći broj tvrtki odustaje od gotovine, što je za nacionalnu banku neprihvatljivo. Zbog toga se zalažu za strožu obvezu prihvaćanja gotovine.
“Sve više poduzeća narušava slobodu izbora potrošača, što postaje ozbiljan problem”, izjavio je direktor OeNB-a Eduard Schock za list “Standard”. Smatra da je nužno zakonski regulirati obvezu prihvaćanja gotovine, jer pojedinci ne mogu sami osigurati svoje pravo na plaćanje gotovinom.
Trgovci skeptični prema strožim pravilima
Predstavnici trgovaca otvoreni su za raspravu, no kritični su prema dodatnim zakonskim ograničenjima. Rainer Will, direktor Udruge trgovaca, naglašava kako već sada postoje iznimno strogi propisi te da nije potrebno još više regulacija.
Mnogi trgovci odlučuju se za bezgotovinsko poslovanje zbog povećanog rizika od krađa i pljački, tvrdi Will. Digitalne metode plaćanja su brže i lakše za administraciju, no s druge strane, plaćanja debitnim i kreditnim karticama donose dodatne naknade za trgovce.
Obvezno prihvaćanje gotovine moglo bi stupiti na snagu s uvođenjem digitalnog eura
Prema Schocku, stroža pravila o prihvaćanju gotovine trebala bi stupiti na snagu najkasnije s uvođenjem digitalnog eura, jer bi u suprotnom nastala apsurdna situacija – digitalni euro bio bi obvezno prihvaćen, dok bi fizička gotovina mogla biti odbijena. I EZB zagovara jednaka pravila za gotovinu i digitalni euro.
Pozicija OeNB-a o gotovini
OeNB se zalaže za zakonsku obvezu prihvaćanja gotovine uz razumne iznimke. Gotovina je jedino službenog zakonsko sredstvo plaćanja dostupno javnosti, dok su sva ostala sredstva privatna i podložna tržišnim zakonima.
Osim toga, OeNB traži osiguranje dostupnosti gotovine putem banaka i bankomata, posebice u općinama koje ih trenutno nemaju.
Digitalni euro mogao bi postati prvo službeno digitalno sredstvo plaćanja u eurozoni i time dopuna fizičkoj gotovini. To bi Europi omogućilo stratešku neovisnost o ne-europskim platnim sustavima i privatnim kriptovalutama poput stabilnih kovanica (stablecoina).
“S digitalnim eurom građani bi dobili dodatnu opciju za elektroničko plaćanje i time više slobode izbora”, zaključuje OeNB, dodajući da bi i trgovci mogli imati koristi od takvog sustava.
Međutim, ostaje neizvjesno hoće li digitalni euro postati stvarnost. Očekuje se da će Vijeće EZB-a ove godine donijeti odluku o njegovom uvođenju.
Ekonomija
“Dug je sve veći”: Krizni sastanak zbog sanacije proračuna u Austriji
Zbog teške proračunske situacije, austrijska vlada organizirala je krizni sastanak s čelnicima saveznih država i općina. Javni dug u 2024. godini porastao je na 394,1 milijardi eura, što čini 4,7% BDP-a, zbog čega Europska unija razmatra pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita.
Na sastanku, koji se održao u Bundeskanzleramt-u, razgovaralo se o mogućim mjerama za smanjenje proračunskog deficita. Planira se zajednički reformski proces s ciljem smanjenja duga, a prve konkretne mjere očekuju se do lipnja 2025. godine. Prema informacijama koje je izvještavao portal “Heute”, zatražena su dodatna ulaganja i štednja na svim razinama vlasti, uz koordinaciju od strane državnog tajnika Alexandra Prölla iz ÖVP-a.
Međutim, prijedlozi za dodatnu štednju naišli su na otpor, osobito od strane Tirolskog predsjednika Anton Mattlea, koji je izjavio da njegova savezna država više ne može dodatno smanjivati troškove jer su već poduzeli sve moguće mjere u okviru svojih proračuna.
Tijekom sastanka, austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je da će biti potrebno poduzeti sveobuhvatan pristup i napraviti dugoročne strukturne reforme kako bi se smanjio deficit. Također, naglasio je da će to zahtijevati napore svih razina vlasti, a vladini ministri izrazili su uvjerenje da će reforme biti uspješno provedene, unatoč izazovima.
Ministar financija Markus Marterbauer istaknuo je da je potrebno pokrenuti jedno od najvećih programa štednje u povijesti, uz potporu svih saveza i općina, čime će se stabilizirati austrijski proračun.
Ekonomija
Nova poskupljenja u Austriji: Što je sve sada skuplje?
Kupovina postaje prava financijska zamka. Prema najnovijem izvještaju radničke komore (AK) Beč, cijene najjeftinijih prehrambenih i sredstava za čišćenje ponovno su porasle.
Podaci AK Preismonitora za ožujak 2025. pokazuju da su najjeftiniji proizvodi poskupjeli u prosjeku za 10 posto u odnosu na prošlu godinu.
Najveća poskupljenja zabilježena su kod kave (72%), soka od naranče (45%) i čokolade (33%). Cijene za 40 najjeftinijih proizvoda u bečkim supermarketima porasle su za 10,1 posto, pa je tako košarica s tim proizvodima u ožujku 2025. iznosila 81 euro, dok je prošle godine bila 73,27 eura.
Osim toga, potrošači moraju računati na veće cijene u supermarketima u odnosu na diskontere, gdje je razlika u cijeni prosječno 11 posto.
Ekonomija
Šef OeNB-a protivi se daljnjem smanjenju kamata na kredite
Robert Holzmann, guverner Austrijske narodne banke (OeNB), izjavio je da ne vidi potrebu za daljnjim smanjenjem kamatnih stopa od strane Europske središnje banke (ECB). Prema njegovim riječima, trenutne kamatne stope više ne utječu na ekonomski rast u eurozoni, a inflacija pada kako se očekivalo.
Holzmann je naglasio da je, s obzirom na to da se inflacija približava ciljanoj stopi, trenutna monetarna politika smatra neutralnom, što znači da kamatne stope više ne podupiru, ali ni ne usporavaju ekonomiju. Kao rezultat toga, smatra da nema potrebe za daljnjim smanjenjem kamata.
Holzmann je bio jedini član ECB-a koji je tijekom sastanka u ožujku glasao protiv smanjenja kamatnih stopa. Prema trenutnim procjenama na financijskim tržištima, postoji 80% vjerojatnosti da će ECB 17. travnja smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova, što bi bio sedmi potez prema smanjenju otkako je ECB počela smanjivati kamate u lipnju 2024. godine.
S obzirom na trenutne inflacijske pokazatelje, Holzmann je izrazio optimizam zbog opadanja inflacije u eurozoni, koja je u ožujku pala na 2,2%, a inflacija u sektoru usluga također se smanjuje. ECB teži inflaciji od 2% kao idealnoj stopi za ekonomiju eurozone, što je sada gotovo postignuto.
