Sud u austrijskoj saveznoj pokrajini Vorarlberg oslobodio je 61-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine optužbi da je tijekom pet godina nezakonito radio kao vozač autobusa dok je istodobno primao naknadu za nezaposlene i invalidsku mirovinu. Tužiteljstvo ga je teretilo da je time državu oštetio za više od 30.000 eura.

Optužen za više od 750 vožnji prema Balkanu

Prema optužnici, muškarac koji živi u Vorarlbergu navodno je u posljednjih pet godina obavio više od 750 vožnji prema Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, i to za prijateljsku prijevozničku tvrtku, za što je navodno primao novac.

Optuženi je, međutim, na suđenju u ponedjeljak odlučno negirao sve optužbe, tvrdeći da nikada nije radio kao profesionalni vozač te da nema vozačku dozvolu za autobus.

“Putovao sam zbog obitelji i kuće u Bosni”

Muškarac je pred sudom objasnio da često putuje jer ima rodbinu u Hrvatskoj i vlastitu kuću u Bosni, gdje, kako kaže, „ima mnogo posla“. Putovanja je, prema njegovim riječima, obavljao osobnim automobilom ili VW kombijem registriranim na suprugu, a ne autobusom.

Njegovu izjavu potvrdili su i supruga te sin, koji su svjedočili da on nikada nije vozio putnike za novac.

Tisuće kilometara i desetci vozila

Tužitelj je tijekom procesa iznio zapanjujući podatak:

„Zabilježeni ste pri 752 prelaska granice s 24 različita vozila!“

Na to je optuženi izjavio da su neka vozila pripadala rodbini i prijateljima iz Njemačke, Austrije, Bosne i Švicarske te da se često koristio njihovim automobilima za privatne potrebe.

“Samo jednom sam povezao putnike”

Kao jedini slučaj vožnje putnika optuženi je naveo situaciju kada je jednom prilikom povezao šest osoba u svom kombiju jer je autobus prijateljske tvrtke zbog kvara stao neposredno prije granice.

Upravo tada ga je, u ožujku prošle godine, policija zaustavila blizu Karavank tunela nakon anonimne dojave. Taj događaj bio je povod za pokretanje postupka.

Oslobađajuća presuda

Unatoč zahtjevu tužitelja za osudu, sud je zaključio da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je muškarac radio kao profesionalni vozač ili primio novac za te vožnje.

Sudac ga je stoga oslobodio svih optužbi zbog nedostatka dokaza. Presuda još nije pravomoćna.

Donja Austrija uvodi novi jednokratni bonus za grijanje u iznosu od 150 eura – pravo imaju građani s niskim primanjima, a prijave počinju već 22. listopada 2025.

U utorak, 21. listopada, vlada Donje Austrije odlučuje o novom grijavnom dodatku za građane koji se najteže nose s visokim troškovima energije. Prema informacijama iz ureda socijalne ministrice Christiane Teschl-Hofmeister (ÖVP) i zdravstvene ministrice Eve Prischl (SPÖ), dodatak je namijenjen najugroženijim skupinama stanovništva.

Prijave od 22. listopada do kraja ožujka

Prijave za dodatak moguće su od srijede, 22. listopada 2025., i trajat će do 31. ožujka 2026.. Radi se o pomoći za grijnu sezonu 2025./2026..

Tko može podnijeti zahtjev?

Za dodatak se mogu prijaviti:

• Građani s niskim prihodima
• Mirovljenici s minimalnim primanjima
• Svi koji najmanje 6 mjeseci imaju prijavljeno glavno prebivalište u Donjoj Austriji

Uvjet je da neto mjesečni prihod kućanstva ne prelazi određene pragove socijalne pomoći:

Primjeri graničnih iznosa (2025.):

• Samci: do 1.273,99 €
• Parovi: do 2.009,85 €
• Dodatak po djetetu: 196,57 €
  (ako dijete zarađuje manje od 468,58 €)

Kako se podnosi zahtjev?

• Korisnici socijalne pomoći ne moraju podnositi zahtjev – isplata ide automatski.
• Svi ostali (npr. zaposleni s niskim primanjima ili mirovine ispod granice) moraju osobno podnijeti zahtjev u općini svog prebivališta.

Koliko se dobiva?

Dodjeljuje se jednokratni bonus od 150 eura po kućanstvu.

Sve više austrijskih škola izbacuje svinjetinu iz svojih jelovnika – slučaj je stigao do Parlamenta. FPÖ optužuje: ‘Kulturne vrijednosti se žrtvuju zbog vjerskih prilagodbi!’

Na početku školske godine, jedna majka iz Austrije primijetila je da školski jelovnik za njezinu kćer ne nudi više jela sa svinjetinom – ponuđene su samo opcije “vegetarijanski” ili “bez svinjetine”. Prvo je pomislila da se radi o pogrešci, ali brzo je postalo jasno da svinjetina u toj školi više nije dio prehrane. I nije jedina – takva praksa, čini se, postaje sve češća diljem Austrije.

FPÖ: “Ne ideološkim zabranama hrane!”

Sada se u raspravu uključila desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ). Zastupnica u Nacionalnom vijeću Ricarda Berger službeno je uputila parlamentarno pitanje ministru obrazovanja Christophu Wiederkehru (NEOS).

“Roditelji imaju pravo da se u školama poštuju tradicionalne prehrambene navike i kulturne vrijednosti – uključujući i svinjetinu,” poručila je Berger, dodajući da se jelovnici ne bi smjeli mijenjati zbog zahtjeva vjerskih manjina.

Ključna pitanja upućena ministru:

1. Koliko je pritužbi roditelja ili školskih odbora stiglo zbog ukidanja svinjetine u školama?
2. U koliko škola trenutno nema jela sa svinjetinom?
3. Postoje li službene preporuke ili direktive Ministarstva da se svinjetina ne poslužuje zbog vjerskih razloga?
4. Planira li ministar konkretne mjere za očuvanje tradicionalne austrijske prehrane u školama?
5. Kako ministarstvo komentira činjenicu da vjerski propisi jedne skupine utječu na prehrambenu ponudu u javnim školama?
6. Koje će mjere biti poduzete da kulturna raznolikost ne rezultira jednostranim prilagodbama prema jednoj religijskoj skupini?

Školska prehrana postaje političko pitanje

Ova tema mogla bi izazvati novu rundu kulturno-političkih rasprava u Austriji, s obzirom na osjetljivost teme integracije, religije i očuvanja tradicije – sve to kroz prizmu školske prehrane i jednog običnog Wiener Schnitzela.