Ekonomija
Radnička komora: Sve veće nezadovoljstvo radnika radnim vremenom u Austriji
Udio zaposlenika koji bi željeli raditi manje sati znatno je porastao od 2000. godine, izvještava Radnička komora Gornje Austrije. Suprotno predrasudama, želja za kraćim radnim vremenom uz istu plaću nije izraženija kod mlađe generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina.
Trenutno 28 posto svih zaposlenika želi raditi manje sati od dogovorenog u ugovoru o radu. Među stalno zaposlenima to je 32 posto. Pritom bi gotovo trećina honorarnih radnika povećala tjedno radno vrijeme.
Stvarno odrađeni tjedni radni sati premašivali bi ugovoreni iznos u prosjeku za 1,7 sati. Razlika između ugovorenog i stvarnog radnog vremena posebno je velika za zaposlene u javnoj upravi, prometu i vezama te u građevinarstvu. Sektor zdravstva i socijalne skrbi je sektor s najkraćim tjednim radnim vremenom (zbog skraćenog radnog vremena), izračunao je danas AK Gornja Austrija.
U svakom slučaju besmislica je tvrditi da su mladi stručnjaci previše lijeni za stalni posao. “Suprotno uobičajenim predrasudama, želja za manjim brojem radnih sati, čak i uz istu satnicu, nije izraženija kod mlade generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina. Lamentacije iz politike i biznisa o navodno lijenoj mladoj generaciji su besmislene”, kaže predsjednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl. Čak je primjetno da stariji radnici danas žele raditi 3-4 sata manje nego prije 20 godina. Mladi, pak, prema indeksu radne klime žele raditi “samo” 1-2 sata manje od mladih prije 20 godina.
Prema tome, rođeni između 1980. i 1994. imaju najveću želju za redukcijama: žele raditi 3,3 sata manje tjedno nego što rade trenutno. Vrlo mladi žele raditi 2,8 sati manje tjedno, starije generacije žele raditi 2,5 sati manje.
“U praksi, međutim, mnogi zaposlenici moraju raditi prekovremeno, odnosno gotovo tri četvrtine svih zaposlenih u Austriji – njih 22 posto često, a 52 posto povremeno”, navodi Radnička komora. To ima utjecaja na indeks radne klime: dok je to 105 indeksnih bodova za ljude koji rade manje od 40 sati tjedno, to je samo 92 indeksna boda za zaposlenike koji rade više od 50 sati tjedno. Oni koji nikada ne moraju raditi prekovremeno trenutno imaju vrijednost indeksa od 109 bodova.
Za predsjednika AK Gornje Austrije Stangla, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni su “prilika za gospodarstvo” – naime da se pozabavi gotovo trećinom zaposlenika s nepunim radnim vremenom koji bi htjeli raditi više sati. Ali čini se da se u nekim sektorima želi uštedjeti na premijama za prekovremeni rad, rekao je Stangl novinarima. I podsjetio da je posljednje skraćenje radnog vremena za mase bilo 1985. godine.
Christoph Hofinger iz instituta Sora danas je naglasio kako radno vrijeme ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i spremnost na promjene. Prvi snažniji nalet želje za manjim brojem radnih sati bio je tijekom financijske krize 2008. godine, nakon čega se želja nije smanjila i ponovno je uzela maha tijekom pandemije korone.
Hofinger je naglasio da je oko 4500 zaposlenika koji se svake godine anketiraju informirano da se ovdje traži skraćenje radnog vremena bez naknade plaće. To pokazuje da bi zaposlenici prihvatili i smanjenje plaće ako bi se time smanjila usklađenost radnog i obiteljskog života te zdravstveni problemi povezani s radom.
Između ostalog, AK Gornje Austrije poziva na “modernu organizaciju radnog vremena koja se temelji na potrebama zaposlenika”, kao i na proširenje zakonskih prava na promijenjeno ili skraćeno radno vrijeme i pravo na promjenu između punog i djelomičnog radnog vremena. Nadalje, trebalo bi u potpunosti poništiti izmjene Zakona o radnom vremenu i Zakona o odmoru tijekom rada donesene 2018. godine. Tada je maksimalno dopušteno radno vrijeme povećano s deset na dvanaest sati dnevno te s 50 na 60 sati tjedno, podsjećaju iz Komore.
Ekonomija
Val stečajeva pogodio Austriju: U samo tjedan dana propalo 66 tvrtki
U Austriji je prošlog tjedna čak 66 domaćih poduzeća završilo u stečaju, a pogođene su gotovo sve gospodarske grane – od malih pekarnica do IT i građevinskih tvrtki.
Prema podacima Gläubigerschutzverbände KSV 1870 i Creditreforma, broj insolventnih tvrtki i dalje raste, a gospodarstvenici upozoravaju da je poslovno okruženje “iz dana u dan sve teže”.
Najveći pojedinačni slučaj bila je Heidenbauer-Gruppe iz Štajerske, čiji je stečaj pogodio oko 600 vjerovnika koji potražuju više od 62 milijuna eura.
No taj primjer nije iznimka – nego dio šire negativne tendencije.
Tjedan je započeo dramatično:
- 11 tvrtki prijavilo je stečaj u ponedjeljak
- 16 tvrtki u utorak
- 22 tvrtke u četvrtak
Pogođene su brojne djelatnosti, među njima pekarski pogoni, tvrtke za čišćenje, IT sektor, agencije za nekretnine i razne uslužne djelatnosti.
Uzroci vala stečajeva su kombinirani: visoki troškovi, pad potražnje, skupi krediti i izostanak očekivanog gospodarskog oporavka. Posebno teško situaciju podnose mala i srednja poduzeća, za koja poslovanje sve češće postaje borba za golo preživljavanje.
Ekonomija
Kraj jeftine kupnje! EU ukida carinsku granicu – stižu veliki poskupljenja za robu iz Kine
EU ministri financija odlučili su ukinuti carinsku granicu od 150 eura za pakete iz država izvan Europske unije. Ovaj potez posebno cilja na masovne pošiljke iz Kine, koje su posljednjih godina zatrpale europsko tržište i stvorile ogroman pritisak na domaće trgovce.
Prema podacima Europske komisije, čak 91 % svih internetskih narudžbi do 150 eura 2024. godine stizalo je iz Kine. Broj takvih pošiljaka eksplodirao je: s 1,9 milijardi u 2023. na više od 4,17 milijardi u 2024. Ukupno je u cijelu EU lani uvezeno oko 4,6 milijardi paketa.
Austrijski Handelsverband navodi da samo Austrija zbog ovakvog uvoza trpi štetu do 4,5 milijardi eura. Ministar financija Markus Marterbauer pozdravio je odluku i istaknuo da će ona pomoći sigurnosti proizvoda, zaštiti okoliša i europskog gospodarstva te suzbiti pokušaje izbjegavanja carina.
EU želi da se nova pravila primijene što prije, potencijalno već u prvom tromjesečju 2026. godine. Riječ je o dijelu velike EU carinske reforme kojom se uvodi nova zajednička carinska uprava i digitalna platforma za nadzor uvoznih lanaca, predviđena za rad najranije 2028.
Ministri poručuju da je ukidanje granice nužno kako bi se stalo na kraj nelojalnoj konkurenciji, umjetnom razdvajanju pošiljaka radi izbjegavanja carina i rastućem ekološkom opterećenju zbog ogromne količine transporta i pakiranja.
Ekonomija
Milijunski slom: Poznata austrijska grupa pred potpunim raspadom
Heidenbauer-grupa, osnovana još 1946. kao mala bravarija u Brucku an der Mur i Wiener Neudorfu, nakon desetljeća uspješnog poslovanja našla se u dubokoj financijskoj krizi.
Grupa je podijeljena na četiri društva s ukupno 129 zaposlenih. Prema podacima Austrijskog udruženja Creditreform, dvije tvrtke – Edelstahl te Dach & Wand – podnijele su zahtjev za otvaranje sanacijskog postupka pri Zemaljskom sudu u Leobenu. Preostale dvije, Aluminium te Stahl & Tragwerk, zatražile su pokretanje stečajnog postupka.
Ukupno je pogođeno oko 600 vjerovnika. Obveze iznose približno 62 milijuna eura, dok imovina grupe vrijedi oko 3,7 milijuna. Tvrtka Edelstahl vjerovnicima nudi povrat od 20 %, a Dach & Wand cilja na isplatu 30 % dugova.
Do financijskog sloma došlo je zbog niza faktora: drastičnog poskupljenja materijala i kašnjenja u isporuci tijekom pandemije COVID-19, obveze povrata državnih potpora, snažnog rasta cijena energije i sirovina te pada potražnje u građevinskom i nekretninskom sektoru. Presudni udarac bila je i stečaj jednog velikog klijenta, koji je lančano povukao grupu u još dublje probleme.
