Ekonomija
Radnička komora: Sve veće nezadovoljstvo radnika radnim vremenom u Austriji
Udio zaposlenika koji bi željeli raditi manje sati znatno je porastao od 2000. godine, izvještava Radnička komora Gornje Austrije. Suprotno predrasudama, želja za kraćim radnim vremenom uz istu plaću nije izraženija kod mlađe generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina.
Trenutno 28 posto svih zaposlenika želi raditi manje sati od dogovorenog u ugovoru o radu. Među stalno zaposlenima to je 32 posto. Pritom bi gotovo trećina honorarnih radnika povećala tjedno radno vrijeme.
Stvarno odrađeni tjedni radni sati premašivali bi ugovoreni iznos u prosjeku za 1,7 sati. Razlika između ugovorenog i stvarnog radnog vremena posebno je velika za zaposlene u javnoj upravi, prometu i vezama te u građevinarstvu. Sektor zdravstva i socijalne skrbi je sektor s najkraćim tjednim radnim vremenom (zbog skraćenog radnog vremena), izračunao je danas AK Gornja Austrija.
U svakom slučaju besmislica je tvrditi da su mladi stručnjaci previše lijeni za stalni posao. “Suprotno uobičajenim predrasudama, želja za manjim brojem radnih sati, čak i uz istu satnicu, nije izraženija kod mlade generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina. Lamentacije iz politike i biznisa o navodno lijenoj mladoj generaciji su besmislene”, kaže predsjednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl. Čak je primjetno da stariji radnici danas žele raditi 3-4 sata manje nego prije 20 godina. Mladi, pak, prema indeksu radne klime žele raditi “samo” 1-2 sata manje od mladih prije 20 godina.
Prema tome, rođeni između 1980. i 1994. imaju najveću želju za redukcijama: žele raditi 3,3 sata manje tjedno nego što rade trenutno. Vrlo mladi žele raditi 2,8 sati manje tjedno, starije generacije žele raditi 2,5 sati manje.
“U praksi, međutim, mnogi zaposlenici moraju raditi prekovremeno, odnosno gotovo tri četvrtine svih zaposlenih u Austriji – njih 22 posto često, a 52 posto povremeno”, navodi Radnička komora. To ima utjecaja na indeks radne klime: dok je to 105 indeksnih bodova za ljude koji rade manje od 40 sati tjedno, to je samo 92 indeksna boda za zaposlenike koji rade više od 50 sati tjedno. Oni koji nikada ne moraju raditi prekovremeno trenutno imaju vrijednost indeksa od 109 bodova.
Za predsjednika AK Gornje Austrije Stangla, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni su “prilika za gospodarstvo” – naime da se pozabavi gotovo trećinom zaposlenika s nepunim radnim vremenom koji bi htjeli raditi više sati. Ali čini se da se u nekim sektorima želi uštedjeti na premijama za prekovremeni rad, rekao je Stangl novinarima. I podsjetio da je posljednje skraćenje radnog vremena za mase bilo 1985. godine.
Christoph Hofinger iz instituta Sora danas je naglasio kako radno vrijeme ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i spremnost na promjene. Prvi snažniji nalet želje za manjim brojem radnih sati bio je tijekom financijske krize 2008. godine, nakon čega se želja nije smanjila i ponovno je uzela maha tijekom pandemije korone.
Hofinger je naglasio da je oko 4500 zaposlenika koji se svake godine anketiraju informirano da se ovdje traži skraćenje radnog vremena bez naknade plaće. To pokazuje da bi zaposlenici prihvatili i smanjenje plaće ako bi se time smanjila usklađenost radnog i obiteljskog života te zdravstveni problemi povezani s radom.
Između ostalog, AK Gornje Austrije poziva na “modernu organizaciju radnog vremena koja se temelji na potrebama zaposlenika”, kao i na proširenje zakonskih prava na promijenjeno ili skraćeno radno vrijeme i pravo na promjenu između punog i djelomičnog radnog vremena. Nadalje, trebalo bi u potpunosti poništiti izmjene Zakona o radnom vremenu i Zakona o odmoru tijekom rada donesene 2018. godine. Tada je maksimalno dopušteno radno vrijeme povećano s deset na dvanaest sati dnevno te s 50 na 60 sati tjedno, podsjećaju iz Komore.
Ekonomija
Egzistencijali problemi muče sve više građana Austrije pred Božić
Dok jedni planiraju božićne jelovnike i dobivaju darove, drugi ne znaju kako će financirati svoj život. Zabrinutost za vlastitu egzistenciju trenutačno se osjeća snažno, navodi krizna linija Psynot. Velika je potražnja i na društvenim tržnicama pred Božić.
Dežurni telefon Psynota već je zauzet tijekom cijele godine. U odnosu na prethodnu godinu broj poziva udvostručen je na prosječnih 1200 mjesečno. Glavni problemi su biti sami i obitelj, ali u posljednje vrijeme sve su veće i novčane brige.
Ulrike Walch iz Psynota kaže: “Jasno je da su ljudi zabrinuti zbog svakodnevnog života. Ljudi koji se oslanjaju na vanjsku pomoć prirodno primjećuju gdje je potrebno napraviti rezove, a također primjećujemo da Ljudi također brinu o tome.”
To možete osjetiti i na društvenim tržištima, potvrđuje voditeljica Graz Vinzimarkta Sigrid Wimmer: “Prošle godine smo imali između 110 i 120 kupaca dnevno, sada smo narasli na 150 kupaca. Ono što sada jako primjećujemo je da naši austrijski kupci hitno trebaju pomoć jer kažu da si više ne mogu priuštiti svakodnevni život.”
Situacija se pogoršava za Božić: Posebno tijekom blagdana, mnogi žele svojoj obitelji ponuditi nešto posebno, a za darove jedva da ostane novca. Voditelj Vinzimarkta u Grazu stoga je ove godine pokrenuo božićnu akciju – u sklopu akcije obiteljima je podijeljeno 200 prehrambenih paketa: “To su osnovne namirnice i sitnice za Božić unutra, kako bi naši kupci mogli i mogu poželjeti sretan Božić.”
Caritas također pomaže sa svoja tri tržišta solidarnosti u Knittelfeldu, Mürzzuschlagu i Hartbergu. Već dvije godine ovdje postoji sveukupno veća potreba za potporom. Potreba koja postaje vidljivija zbog povećane potrošnje oko Božića.
Ekonomija
Austrija: Još dva milijunska stečaja u građevinskoj industriji
Zaštitnici vjerovnika AKV i KSV1870 prijavili su u srijedu još dva milijunska stečaja u štajerskom građevinskom sektoru. S jedne strane pogođena je tvrtka H2 Hochbau koja je podnijela zahtjev za otvaranje postupka restrukturiranja u samoupravi. Državni građanski sud u Grazu imenovao je odvjetnika Maria Leistentritta za stečajnog upravitelja.
H2 Hochbau posebno je aktivan u stanogradnji, no kako smo već nekoliko puta pisali, ona je u krizi. S jedne strane su porasli troškovi, ali s druge strane postoji problem financiranja zainteresiranih za privatne stanove. Iz tvrtke kažu da je trenutačna situacija na tržištu nekretnina otežavala privlačenje isplativih narudžbi. Osim toga, postojala su značajna nenaplativa potraživanja na nekoliko građevinskih projekata. H2 Hochbau navodi obveze (obaveze) po knjigovodstvenoj vrijednosti od 3,75 milijuna eura, a pogađa 14 zaposlenika i 107 vjerovnika. U roku od dvije godine trebali bi dobiti kvotu od 30 posto. Imovina (po likvidacijskim vrijednostima) procijenjena je na 1,139 milijuna eura.
H2 Hochbau želi se reorganizirati, smanjiti troškove i nastaviti s radom. Rečeno je da se trenutačno vode razgovori s novim klijentima.
Drugi stečaj pogađa tvrtku Exakt am Bau, osnovanu 2011. godine. Tvrtka je specijalizirana za suhomontažne gradnje, kompletne toplinske izolacije i soboslikarske radove. Navodi se da su obveze oko 2,6 milijuna eura, ali više nema zaposlenih niti se planira restrukturiranje ili nastavak. Stečajni upravitelj Stefan Kohlfürst unovčit će imovinu, tri nekretnine.
Prema najnovijim projekcijama Udruge za zaštitu kredita iz 1870. godine, štajerska građevinska industrija ove godine bilježi 42 posto više nelikvidnosti – u apsolutnim brojkama vjerojatno će ih biti 141 do kraja godine. U svim sektorima, porast stečajeva je oko 20 posto na 734 u usporedbi s prethodnom godinom i 25 posto u usporedbi s 2019. Dolazi li uskoro kraj vala stečajeva? Naprotiv. KSV u narednoj godini očekuje zamjetan porast insolventnosti poduzeća u Štajerskoj.
Ekonomija
Poznata autokuća iz Burgenlanda ide u stečaj
“Danas vas moramo obavijestiti da smo podnijeli zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja tvrtke. Ovim zaustavljanjem u boksu želimo napraviti novi početak i izaći iz krize jači nakon generalnog remonta.”
Ovim je riječima “Auto Wiener” u srijedu putem društvenih mreža obavijestio svoje kupce o nelikvidnosti autokuće u Eltendorfu (okrug Jennersdorf).
Obiteljsko poduzeće, osnovano 2016., podnijelo je zahtjev pokrajinskom sudu u Welsu za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja, javlja Iris Scharitzer iz austrijske udruge Creditreform.
Stečajem je pogođeno osam zaposlenika i oko 40 vjerovnika. Imovina od 266.000 eura kompenzirana je s obvezama od 1,51 milijun eura.
Planom restrukturiranja predviđen je nastavak poslovanja tvrtke. Vjerovnicima se nudi kvota od 20 posto u roku od dvije godine. Plaćanje treba izvršiti u četiri rate od po pet posto.
Kao razlozi bankrota navode se korona kriza, pad potražnje, rast cijena i viši troškovi energije. Sve to, zajedno s “neučinkovitostima u radionici”, dovelo je do gubitka prodaje.
Kako navode iz “Auto Wienera”, usluga klasičnih automobila ubuduće se više neće nuditi. Na ostale usluge ne utječe nelikvidnost; termini u radionici također se mogu dogovoriti u bilo koje vrijeme.
