Austrija
Poznata austrijska firma ukida 1000 radnih mjesta. Od toga bi u Austriji bez posla moglo ostati 250 osoba
Štajerski proizvođač tiskanih ploča AT&S ostvario je značajno manju prodaju u poslovnoj godini 2023./24. Tvrtka sa sjedištem u Leobenu skliznula je u minus s gubitkom od 37 milijuna eura. Radna snaga će se smanjiti za 1.000 radnih mjesta – u Štajerskoj bi to moglo biti 250.
U drugoj polovici godine tržišta mobilnih uređaja i industrijskih aplikacija značajno su oslabila, objasnio je u utorak AT&S pad prodaje. Iako je došlo do blagog oporavka u prijenosnim i osobnim računalima, slabost u poslužiteljima se proširila, kao što objašnjava glavni izvršni direktor AT&S-a Andreas Gerstenmayer: „S jedne strane, problem još uvijek ima utjecaja: vrhunac od Covida, gdje su mnogi ljudi uložili u mobilne uređaje. Post-COVID, ponašanje potrošača potpuno se preokrenulo. Ljudi više putuju, troše više na druge načine i ne ulažu toliko u opremu.”
“Vidimo da se AT&S vraća na pravi put rasta u novoj financijskoj godini 2024./25.”, rekao je izvršni direktor AT&S-a Andreas Gerstenmayer. Oporavak tržišta očekuje se u drugoj polovici poslovne godine. Potražnja će se povećati i to će imati pozitivan učinak na iskorištenost AT&S postrojenja. “Rast tvrtke bit će podržan početkom velike proizvodnje u naše dvije nove tvornice u Kulimu i Leobenu na kraju financijske godine”, kaže Gerstenmayer.
AT&S je u siječnju otvorio svoju prvu tvornicu u Kulimu u Maleziji. Ondje se proizvode IC supstrati za sljedeću generaciju mikročipova, koji su posebno potrebni za primjene umjetne inteligencije.
Kako bi se smanjili troškovi, u početku će se na postojećim lokacijama ukinuti do 1000 radnih mjesta. To također utječe na 200 do 250 zaposlenika u štajerskim lokacijama u Leobenu i Fehringu, rečeno je u utorak. No, novoizgrađeni moderni pogon za proizvodnju mikročipova u Leobenu nije pogođen. Ovdje i dalje traže visokokvalificirane stručnjake.
U prethodnoj godini tvrtka je ostvarila konsolidirani rezultat od 137 milijuna eura. AT&S ove godine planira investicije od oko 500 milijuna eura. Većina toga će teći u proizvodnju IC supstrata u novim pogonima u Kulimu i Leobenu. AT&S je prije nekoliko dana otkazao planirano povećanje kapitala zbog “još uvijek nestabilnog tržišnog okruženja”. AT&S je također smanjio svoju prognozu za financijsku godinu 2026./2027. i sada očekuje godišnju prodaju od 3,1 milijarde eura, u usporedbi s prethodnom brojkom od 3,5 milijardi eura.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
