Austrija
Ministrica Aschbacher podnijela ostavku
Ministrica za obitelj i rad Christine Aschbacher (ÖVP) dala je ostavku nakon posljednjih medijskih natpisa o plagiranju diplomskog rada i disertacije. Iako optužbe demantira, ostavku je dala zbog „zaštite svoje obitelji“.
37-godišnjakinja je optužena da je dijelove svoje disertacije na Tehničkom sveučilištu u Bratislavi plagirala bez da je kvalitetno koristila eksterne izvore. Navode je demantirala, a žalila se „na medije i političke konkurente“ koji su je već proglasili krivom.
„Uvijek sam najbolje pisala svoje radove za stjecanje akademskih diploma i vjerovala u ocjene priznatih profesora“, napisala je Aschbacher u dopisu medijima. Optužbe će provjeriti, a ostavku daje zbog svoje obitelji.
„Moja obitelj i ja doživljavamo da mi mediji i politički suborci ne dopuštaju da provedem ovaj fer postupak preispitivanja i prejudiciraju me na nezamisliv način. Nažalost, neprijateljstvo i napadi ne utječu samo na mene, već i na moju djecu i to s nepodnošljivom snagom. Iz tog razloga podnosim ostavku“, dodala je.
‘Lovac’ na plagijate Stefan Weber je otkrio kako je njena disertacija barem petinom teksta plagijat, bez korektnog citiranja. Ministrica je svoj rad napisala u svibnju prošle godine na Tehničkom sveučilištu u Bratislavi. Weber tvrdi i da njen diplomski rad iz 2006. godine sadrži „plagijate, pogrešne citate i manjak poznavanja njemačkog jezika“. Aschbacher je od 2002. do 2006. godine studirala na FH Wiener Neustadt, koja provjerava Weberove navode.
Što se njene disertacije iz Bratislave tiče, Aschbacher je s engleskog prevela članak iz časopisa „Forbes“. Iako ga je navela kao referencu, u tekstu se ostavlja dojam da je radila sa „stotinama timova“ na svojoj tezi.
Kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) je u prvoj reakciji na ostavku svoje ministrice obitelji i rada zahvalio istoj na „odličnoj posljednjoj godini“, a zahvali se pridružio i vicekancelar Werner Kogler (Zeleni).
Kako saznaje više austrijskih medija, Aschbacherin zamjenik bi trebao biti Helwig Aubauer, koji je s Narodnom strankom bio uključen u koalicijske pregovore sa Slobodarskom strankom 2017. godine. Aubauer je prije toga radio u kabinetima bivših ministara Martina Bartensteina i Reinholda Mitterlehnera.
Christine Aschbacher je rođena 10. srpnja 1983. godine u Grazu kao Christine Kowald. Od 29. siječnja 2020. godine do danas je bila ministrica rada i obitelji u drugoj Kurzovoj vladi. Na FH Wiener Neustadt je od 2002. godine studirala menadžment, organizacijsko i kadrovsko savjetovanje, tržišnu komunikaciju i prodaju, a studij je završila magistarskim radom 2006. godine. Studirala je i industrijsko inženjerstvo i menadžment na Tehnočkom sveučilištu u Bratislavi od 2011. godine, gdje je u kolovozu 2020. godine doktorirala.
- Heroina dana: Medicinska sestra spasila 92-godišnjakinju iz zapaljene kuće
- Jedanaestogodišnjakinja nestala u Beču: Ujak ju je od policije sakrio u ladicu kreveta
- Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
- Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
- Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
