Austrija
Majstori gradnje: zašto su zidari, tesari i armirači nezamjenjivi na svakom gradilištu
Kada prolazimo kraj gradilišta, često vidimo ljude u radnim odijelima i kacigama kako užurbano obavljaju svoj posao. No, rijetko se zapitamo što točno rade i koliko je njihov doprinos važan za nastanak zgrade, škole, bolnice ili kulturne ustanove koju će jednoga dana koristiti cijela zajednica. Među onima bez kojih niti jedan projekt ne bi mogao zaživjeti su zidari, tesari i armirači – zanimanja koja čine samu okosnicu graditeljstva.
Zidari su zaduženi za zidanje nosivih i pregradnih zidova, ali njihov posao uključuje i mnogo više od izrade različitih vrsta zidova. Žbukanje zidova i stropova (ravnih stropova, bačvastih i križnih svodova, lukova), izvedbu statičkih ojačanja zidova i stropova, obradu špaleta, zidarsko krpanje šliceva nakon izvedbe instalaterskih radova, izradu cementnih estriha, izvedbu fasada na objektu kao i brigu o tome da sve bude izvedeno prema planovima i pravilima struke. Njihov rad oblikuje prostor i daje mu funkcionalnost, a kvaliteta izvedbe izravno utječe na trajnost i sigurnost objekta.
Da bi se betonski elementi mogli pravilno izvesti i oblikovati, potrebne su konstrukcije od drveta – oplate, krovne konstrukcije i privremene potporne strukture. Njih izrađuju tesari, majstori koji spajaju tradicijsku vještinu rada s drvom i poznavanje suvremenih tehničkih rješenja. U novije vrijeme za izvedbu AB konstrukcija koriste se suvremeni oplatni sustavi, najčešće kombinacija čeličnih ili aluminijskih nosača s drvenim oplatnim pločama. Njihova vještina ne svodi se samo na rad s drvom – oni moraju dobro poznavati statiku, tehničke nacrte i moderne alate, a često su ključni u fazama kada konstrukcija poprima svoj konačan oblik.
Armirači rade s čeličnim šipkama i mrežama koje čine armaturu, bez koje današnja gradnja ne bi bila moguća. Oni prema nacrtima pripremaju, savijaju i povezuju čelik koji se potom ugrađuje u betonske elemente. Upravo zahvaljujući njima beton koji ima veliku tlačnu čvrstoću, dobiva i potrebnu vlačnu čvrstoću i nosivost, što je presudno za mehaničku otpornost, stabilnost i dugotrajnost svake građevine.
Zajedno, zidari, tesari i armirači čine trokut bez kojeg ne bi bilo moguće realizirati niti jedan građevinski projekt – od najmanje kuće do najkompleksnijih objekata. Oni izvode temelje, nosivu konstrukciju objekta i pripremaju objekt za izvedbu svih instalaterskih i završno-obrtničkih radova. Sve ostale faze gradnje nadograđuju se na radove koje su oni izveli.
S obzirom na važnost njihove uloge, ne čudi da je potražnja za kvalitetnim radnicima u ovim strukama sve veća.
ING-GRAD d.d., građevinska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u gradnji i obnovi, traži zidare, tesare i armirače. Osim prilike za rad na značajnim projektima i dugoročni profesionalni razvoj, novim zaposlenicima tvrtka nudi i niz pogodnosti: organiziran smještaj za one koji nisu iz Zagreba, osigurane obroke, stimulativnu plaću te dodatne nagrade poput uskrsnice i božićnice.
Ako volite vidjeti konkretne rezultate svog rada i želite sudjelovati u stvaranju projekata koji ostaju trajna vrijednost u društvu, prijavite se za posao u ING-GRAD-u na:
https://www.ing-grad.hr/hr/karijere
Austrija
Bh. državljanin jurio autocestom prema Grazu: vozio 86 km/h iznad dopuštenog, policija mu oduzela vozačku i zaplijenila vozilo
Austrijska policija zaustavila je državljanina Bosne i Hercegovine koji je na prometnici između Beča i Graza vozio čak 86 kilometara na sat brže od dopuštenog ograničenja. Pritom je imao navodno i alkohol u krvi. Riječ je o jednom od težih prometnih prekršaja, zbog kojeg su policijski službenici odmah reagirali.
Prema policijskom izvješću, vozač je značajno prekoračio dozvoljenu brzinu, čime je ozbiljno ugrozio sigurnost ostalih sudionika u prometu. Nakon zaustavljanja, policija mu je na mjestu događaja privremeno oduzela vozačku dozvolu. Isto tako, imao je i nedopuštenu razinu alkohola u krvi.
Osim toga, zbog ekstremnog prekoračenja brzine i pripitosti, nadležne vlasti su, u skladu s važećim austrijskim zakonima, donijele odluku o zapljeni vozila. Time Austrija dodatno potvrđuje strogu politiku prema vozačima koji grubim kršenjem prometnih propisa predstavljaju opasnost na cestama.
Protiv vozača će biti pokrenut i odgovarajući prekršajni postupak, a prijete mu visoka novčana kazna te moguće dodatne sankcije, uključujući zabranu upravljanja vozilima na području Austrije.
Austrijska policija još jednom apelira na sve vozače, osobito one u tranzitu, da poštuju prometna pravila i ograničenja brzine, ističući kako će se pojačane kontrole nastaviti i u budućnosti.
Austrija
Tragičan završetak potrage u Austriji: Nestali muškarac pronađen mrtav
Velika zabrinutost vladala je u obitelji nestalog muškarca nakon što je već u kasnim poslijepodnevnim satima u četvrtak policiji u Litzelsdorfu prijavljen nestanak 43-godišnjaka. Dojava je odmah pokrenula opsežnu potragu, a prve ekipe hitnih službi ubrzo su krenule na teren. Unatoč intenzivnoj akciji, potraga je kasno navečer morala biti prekinuta bez uspjeha – nestali muškarac tada još nije bio pronađen.
Potraga je nastavljena danas, u petak, već u 8 sati ujutro. U akciju su se uključili pripadnici lokalnog vatrogasnog društva, uz snažnu potporu kolega iz više od dvanaest okolnih općina, među kojima su Stinatz, Oberdorf, Loipersdorf-Kitzladen i Kemeten.
Teški vremenski uvjeti otežavali potragu
U potrazi su sudjelovali i policijski vodiči službenih pasa, čiji su četveronožni pomagači pretraživali teren. Međutim, guste magle i izrazito niske temperature znatno su otežavale rad spasilačkih ekipa.
Ukupno je u akciji sudjelovalo oko 100 dobrovoljaca. Unatoč velikom angažmanu svih uključenih, do podneva nije bilo nikakvih tragova nestalog muškarca. Tada je stigla tužna vijest: 43-godišnjak je pronađen, ali mu više nije bilo spasa – mogao je biti izvučen samo mrtav.
Okolnosti tragedije zasad nisu službeno objavljene, a nadležne službe nastavljaju s utvrđivanjem svih detalja ovog tragičnog događaja.
Tragičan završetak potrage: nestali 43-godišnjak pronađen mrtav
Velika zabrinutost vladala je u obitelji nestalog muškarca nakon što je već u kasnim poslijepodnevnim satima u četvrtak policiji u Litzelsdorfu prijavljen nestanak 43-godišnjaka. Dojava je odmah pokrenula opsežnu potragu, a prve ekipe hitnih službi ubrzo su krenule na teren. Unatoč intenzivnoj akciji, potraga je kasno navečer morala biti prekinuta bez uspjeha – nestali muškarac tada još nije bio pronađen.
Potraga je nastavljena danas, u petak, već u 8 sati ujutro. U akciju su se uključili pripadnici lokalnog vatrogasnog društva, uz snažnu potporu kolega iz više od dvanaest okolnih općina, među kojima su Stinatz, Oberdorf, Loipersdorf-Kitzladen i Kemeten.
Teški vremenski uvjeti otežavali potragu
U potrazi su sudjelovali i policijski vodiči službenih pasa, čiji su četveronožni pomagači pretraživali teren. Međutim, guste magle i izrazito niske temperature znatno su otežavale rad spasilačkih ekipa.
Ukupno je u akciji sudjelovalo oko 100 dobrovoljaca. Unatoč velikom angažmanu svih uključenih, do podneva nije bilo nikakvih tragova nestalog muškarca. Tada je stigla tužna vijest: 43-godišnjak je pronađen, ali mu više nije bilo spasa – mogao je biti izvučen samo mrtav.
Okolnosti tragedije zasad nisu službeno objavljene, a nadležne službe nastavljaju s utvrđivanjem svih detalja ovog tragičnog događaja.
Austrija
Austrijska vlada uvodi nove mjere – uštede građanima do 325 eura?
Savezna vlada najavila je snažnije zadiranje u cijene električne energije i osnovnih prehrambenih proizvoda. Prema izračunima instituta Momentum, think tanka bliskog sindikatima, kombinacija sniženja poreza na dodanu vrijednost (PDV) i nižih cijena struje prosječnom kućanstvu može donijeti oko 325 eura uštede godišnje. No, mjere izazivaju i oštre kritike dijela ekonomskih stručnjaka.
Prema Momentumu, sniženje PDV-a relativno više rasterećuje kućanstva s nižim prihodima. Uz pad cijena električne energije, kućanstva koja se odluče za promjenu opskrbljivača i prijeđu na tarifni model državne energetske tvrtke Verbund mogu ostvariti značajne godišnje uštede.
Uštede u supermarketu: u prosjeku 126 eura godišnje
Smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode s 10 na 5 posto smanjuje godišnji trošak kupnje namirnica prosječnog austrijskog kućanstva za oko 126 eura. Gledano u odnosu na dohodak, najveću korist imaju kućanstva s najnižim primanjima: ona uštede oko 0,8 posto svog godišnjeg dohotka. Najbogatija petina kućanstava, s druge strane, ostvaruje relativnu uštedu od svega 0,2 posto prihoda.
U apsolutnim iznosima, kućanstva s višim prihodima ipak dobivaju nešto više – prosječno oko 135 eura godišnje – dok kućanstva s nižim primanjima uštede oko 110 eura. Točan popis osnovnih namirnica na koje će se primjenjivati niža stopa PDV-a još nije objavljen, pa je Momentum u izračunima koristio proizvode koji se iznadprosječno konzumiraju u najsiromašnijoj petini kućanstava.
Niže cijene struje: oko 150 eura manje godišnje
Vlada dodatno intervenira i na tržištu električne energije. Od ožujka će cijena električne energije za kućanstva i male poduzetnike u okviru Verbundove austrijske tarife biti snižena na 9,5 centi po kilovatsatu. Trenutačne cijene pri novim ugovorima iznose prosječno 13,82 centa.
Prelaskom na Verbund, prosječno kućanstvo može godišnje uštedjeti oko 150,5 eura. Dodatnih 50 eura uštede proizlazi iz smanjenja poreza na električnu energiju. Posebne pogodnosti predviđene su i za socijalno ugrožena kućanstva, koja će moći koristiti socijalnu tarifu od 6 centi po kilovatsatu, dok će za energetski intenzivnu industriju vrijediti posebna industrijska cijena, već od 5 centi.
Oštre kritike: „Skupa i netočna mjera“
Industrijski i liberalno orijentirani think tank Agenda Austria oštro kritizira izračune Momentuma i vladin pristup. Prema njihovim procjenama, mjera je skupa, a istodobno slabo ciljana. Vlada procjenjuje da će rasterećenje ukupno iznositi oko 400 milijuna eura godišnje, no Agenda tvrdi da prosječno kućanstvo u stvarnosti štedi tek oko 5,4 eura mjesečno.
Dodatne kritike odnose se na planirano osnivanje „komisije za cijene“, koja bi trebala nadzirati prenose li trgovci porezna rasterećenja na potrošače. Prema Agendi, riječ je o birokratskom opterećenju koje stvara dodatne troškove za poduzeća, dok će učinak na inflaciju biti gotovo neprimjetan – procjenjuje se na svega 0,1 postotni bod.
Mjere bi se trebale financirati nametom na nereciklirajuću plastiku te posebnom pristojbom na pakete iz trećih zemalja, odnosno izvan Europske unije. „Ono što se jednim dijelom rastereti, drugim se ponovno uzme“, poručuju iz Agende, dodajući kako bi smisleniji pristup bio smanjenje javne potrošnje, a ne uvođenje novih poreza.
Zaključno, Agenda Austria smatra da je snižavanje poreza u načelu pozitivno, ali da je u ovom slučaju fokus pogrešan. Umjesto kratkoročnih subvencija cijena, predlažu trajno smanjenje poreznog opterećenja rada, što bi zaposlenima donijelo veće neto plaće, ojačalo kupovnu moć i dugoročno poboljšalo konkurentnost gospodarstva.
