Opsežna potraga za nestalom osmogodišnjom djevojčicom u Kollersdorfu (okrug Tulln) uspješno je završila u subotu prijepodne. Privatna osoba sa svojim psom pronašla je dijete u blizini šljunčare u susjednom mjestu.

Djevojčica, koja navodno boluje od urođenog razvojnog poremećaja, napustila je kuću svoje bake u subotu ujutro. Nakon toga brojni susjedi krenuli su u potragu, a alarmirana je i vatrogasna služba – na teren je izašlo oko 40 vatrogasaca.

Nedugo prije podneva privatna osoba i njezin pas pronašli su djevojčicu kod šljunčare u Altenwörthu, koji je – kao i Kollersdorf – sastavni dio općine Kirchberg am Wagram. Prema navodima policije, osmogodišnjakinja je prevezena u bolnicu.

Trojna koalicija ÖVP-a, SPÖ-a i Neosa, koja je preuzela vlast u ožujku, od početka mandata provodi izrazito restriktivan štedni kurs. Razlog je golemi proračunski manjak – u državnoj blagajni nedostaje čak 15 milijardi eura.

Kako bi se rupa u proračunu sanirala, vlada je bila prisiljena posegnuti za brojnim rezovima: ovog su seodišta smanjivala na više strana, ukidale su se subvencije i dizale cijene. Prvim paketom mjera koalicija planira uštedjeti 6,4 milijarde eura tijekom 2025. godine.

To je tek dio potrebne konsolidacije državnih financija, što znači da će rezovi biti nastavljeni i 2026. godine. “Heute” donosi pregled mjera koje su već usvojene i stupaju na snagu s početkom iduće godine.

Radno tržište i mirovinski sustav: Austrijanci će raditi dulje

Neposredno nakon preuzimanja dužnosti koalicija je donijela dalekosežne promjene na tržištu rada, posebno u području umirovljenja. Zakonska dob umirovljenja se ne mijenja, ali se usvaja paket mjera koje bi stvarnu dob odlaska u mirovinu trebale približiti zakonskoj.

Od 2026. kreće postepeno postroživanje uvjeta za prijevremenu mirovinu. Dobna granica raste na 63 godine (umjesto dosadašnjih 62), a uvjet staža na 504 mjeseca osiguranja, odnosno 42 godine (umjesto 40). Građani će, ovisno o godini rođenja, svaka tri mjeseca morati raditi dva mjeseca dulje.

Uvedena je i nova mogućnost – djelomična mirovina. Ona se isplaćuje paralelno s plaćom starijim zaposlenicima koji nastave raditi na skraćeno radno vrijeme umjesto odlaska u ranu mirovinu. Sami mogu odlučiti koliko žele radno vrijeme smanjiti; rade li 50 posto, dobivaju polovicu iznosa koji su akumulirali na mirovinskom računu.

Mirovine: usklađivanje ispod inflacije, nova E-kartica

Još jedna mjera koja pogađa umirovljenike odnosi se na usklađivanje mirovina. Od 2026. mali i srednji iznosi do 2.500 eura bruto rast će za 2,7 posto. Svi iznosi iznad toga dobivaju paušalno povećanje od 67,50 eura mjesečno.

Novost za umirovljenike bit će naknada za E-karticu, od koje su do sada bili izuzeti. Naknada je povećana s 13,60 na 25 eura, a ostalim je osiguranicima već automatski naplaćena u studenome ove godine.

Promjene za nezaposlene i poskupljenja javnog prijevoza

Od 1. siječnja 2026. uvode se stroža pravila za nezaposlene: sporedne, niskoplaćene aktivnosti više se neće moći obavljati uz istodobno primanje naknade za nezaposlene.

Godišnja karta za javni prijevoz, poznata kao Klimaticket, značajno poskupljuje. Od iduće godine koštat će 1.400 eura, dok će cijena za mlade i umirovljenike iznositi 1.050 eura.

Val rezova: ukidanje klimatskog bonusa i veći doprinosi

Austrijanci se već sada suočavaju s nizom ušteda. Među najznačajnijima je ukidanje klimatskog bonusa, dok CO₂-porez ostaje. Povećani su i zdravstveni doprinosi za umirovljenike – od ljeta plaćaju šest posto umjesto prijašnjih 5,1 posto.

Poskupjeli su i brojni službeni dokumenti, uključujući putovnice, bračne ugovore i potvrde poput međunarodnih smrtovnica.

Dvojenabičetski plan za 2025./2026.: cilj je uštedjeti 8,7 milijardi eura

Sve mjere dio su dvogodišnjeg proračuna, za 2025. i 2026., kojim se u državni proračun planira vratiti ukupno 8,7 milijardi eura.

Dio iznosa trebaju uštedjeti ministarstva (1,1 milijardu eura). Vlada dodatno oporezuje banke (350 milijuna eura godišnje) i energetske tvrtke (200 milijuna eura godišnje). Ipak, najveći teret podnose građani – samo ukidanje klimatskog bonusa donosi proračunu oko dvije milijarde eura.

Rano u subotu ujutro u bečkoj četvrti Penzing odvio se dramatičan policijski intervent. Oko 6.15 sati svjedoci su alarmirali policiju nakon što je muškarac u Hütteldorfer Straße navodno pokušao gurnuti ženu kroz prozor stambene zgrade. Kada je patrola stigla na mjesto događaja, policajci su već s hodnika čuli glasne krikove za pomoć.

Policijski službenici morali su nasilno otvoriti vrata stana. Iza njih ih je dočekao šokantan prizor: stan je bio potpuno devastiran, a osumnjičeni je 23-godišnju ženu držao objema rukama za vrat. Policajci su odmah uporabom tjelesne snage uspjeli odvojiti muškarca od njegove žrtve.

No, 26-godišnjak je tada postao još agresivniji. Silovito se opirao, mahao rukama i pokušavao se istrgnuti policijskoj kontroli. U jednom je trenutku zgrabio krhotinu razbijenog tanjura s poda te njome pokušao pogoditi policajca u lice – napad je spriječen u posljednjem trenutku.

Nakon toga muškarac je pokušao i sam sebe ozlijediti istom krhotinom, što su policajci također uspjeli spriječiti. Tek uz pomoć dodatnih patrola uspjelo ga se svladati i uhititi.

U pretrazi stana policija je pronašla drogu, gotovinu i pribor koji se uobičajeno povezuje s preprodajom narkotika. Protiv muškarca, državljanina Alžira, izdana je zabrana prilaska i kontakta te je prijavljen i uhićen.

Ozljeđena 23-godišnjakinja zbrinuta je od strane bečke hitne pomoći. Za sada nije željela dati izjavu o incidentu – bila je u stanju teškog šoka.