Ekonomija
I Austrija uvodi ograničenje uplata kešom
Od 10. srpnja 2027. u Europskoj uniji stupit će na snagu nova gornja granica za gotovinske transakcije u poslovanju. Riječ je o EU Uredbi 2024/1624, koja ima cilj pojačati borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Nova pravila za poduzeća i samostalne djelatnike
Prema uredbi, poduzeća i samostalni poduzetnici više neće smjeti obavljati gotovinske uplate veće od 10.000 eura. Ova granica vrijedi i za plaćanja koja primaju i za plaćanja koja sami vrše. Pravilo se odnosi isključivo na poslovne transakcije.
Uz to, uvodi se i dodatni prag za kontrolu identiteta: za gotovinska plaćanja od 3.000 eura i više, prodavatelji moraju utvrditi i dokumentirati identitet kupca. Cilj je bolje pratiti veće tokove gotovine i spriječiti zloupotrebe.
Privatne transakcije ostaju nepromijenjene
Za privatne osobe i privatne transakcije, poput prodaje automobila ili drugih vrijednih predmeta, ne mijenja se ništa. Privatne osobe i dalje mogu koristiti gotovinu u iznosima većim od 10.000 eura, posjedovati veće sume, podizati novac ili polagati na račun. EU-ova uredba odnosi se samo na poslovni promet.
Primjena u državama članicama
Uredba je izravno primjenjiva u svim državama članicama EU, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Nizozemsku. Dok neke države već imaju vlastite granice za gotovinske uplate, druge, poput Njemačke, do sada nisu imale opću gornju granicu u poslovanju.
EU određuje maksimalnu granicu od 10.000 eura, ali pojedine države mogu uvesti stroža pravila i niže limite ako to smatraju potrebnim.
Situacija u Austriji
Trenutačno Austrija nema opću granicu za gotovinska plaćanja u poslovanju. S obzirom na izravnu primjenjivost EU-ove uredbe, od srpnja 2027. Austrija će se također pridržavati 10.000 eura kao gornje granice, dok nacionalna pooštrenja ili posebne mjere zasad nisu najavljena.
Ova promjena naglašava važnost praćenja gotovinskih transakcija u poslovnom sektoru i usklađivanja s EU-ovim propisima.
Ekonomija
Eksplozija cijena goriva, u Austriji cijene i preko 2 eura – Hrvatska uvodi ograničenje cijena
Cijene goriva u Europi ponovno snažno rastu. U Austriji je cijena dizela na pojedinim benzinskim postajama već premašila granicu od dva eura po litri, dok su u Hrvatskoj cijene još uvijek nešto niže.
Kako bi spriječila daljnji rast, hrvatska Vlada odlučila je ponovno aktivirati mehanizam ograničenja cijena goriva. Riječ je o zakonskoj mjeri koja je već bila primjenjivana tijekom rata u Ukrajini s ciljem stabilizacije tržišta i zaštite građana od naglog poskupljenja.
Prema novoj odluci, od utorka maksimalna cijena dizela na benzinskim postajama iznosit će 1,55 eura po litri, dok će cijena benzina Eurosuper biti ograničena na 1,50 eura po litri.
Ovu je mjeru najavio hrvatski premijer Andrej Plenković, naglasivši kako je cilj zadržati stabilnost cijena energenata i ublažiti pritisak na kućanstva i gospodarstvo.
Intervencije država u tržište goriva postaju sve češće. Tako je i Južna Koreja u ponedjeljak prvi put u posljednjih 30 godina odlučila intervenirati u formiranje cijena goriva kako bi ublažila rast troškova za građane i gospodarstvo.
Ekonomija
Inflacija u Austriji porasla na 2,2 posto
Prema brzoj procjeni austrijskog statističkog ureda Statistik Austria, stopa inflacije u veljači iznosila je 2,2 posto. Riječ je o blagom rastu u odnosu na siječanj, kada je inflacija iznosila 2,0 posto.
Energija više ne ublažava rast cijena
Glavni razlog porasta, prema dostupnim podacima, leži u kretanju cijena energenata. One su i dalje imale učinak ublažavanja inflacije, no znatno slabiji nego mjesec ranije.
Istodobno su cijene hrane, duhana i alkohola porasle za 3,0 posto na godišnjoj razini, što predstavlja snažniji rast nego u siječnju te dodatno pridonosi ukupnom povećanju potrošačkih cijena.
Detaljniji podaci očekuju se u redovnom mjesečnom izvješću, no brza procjena već sada ukazuje na blagi, ali primjetan uzlazni trend inflacijskih pritisaka.
Ekonomija
Strah od rasta cijena: Gužve na nekim benzinskim u Austriji
Rat u Iranu izazvao je poremećaje na globalnim energetskim tržištima, a posljedice su već vidljive i u Austriji. Cijene nafte i plina rastu, što se izravno odražava na cijene goriva na benzinskim postajama. Vozači su među prvima koji osjećaju udar.
Dok iz Njemačke stižu slike dugih kolona ispred benzinskih postaja, slični prizori zabilježeni su i u Austriji. Fotografije iz Gornje Austrije te videozapis iz Koruške pokazuju pojačan interes građana za točenje goriva, potaknut strahom od daljnjih poskupljenja.
Cijene skočile u samo nekoliko sati
U ponedjeljak u 10 sati cijena litre dizela na jednoj benzinskoj postaji u Welsu iznosila je 1,512 eura, dok je Super 95 stajao 1,454 eura. Već u 19 sati iste večeri cijene su znatno porasle: dizel je dosegnuo 1,622 eura, a benzin 1,532 eura. Riječ je o povećanju od 11 centi za dizel i gotovo 8 centi za benzin – u samo jednom danu.
U Villachu je cijena dizela dosegnula oko 1,65 eura po litri, no unatoč tome, već tijekom poslijepodneva formirali su se redovi vozila ispred pojedinih postaja. Građani očito žele napuniti spremnike prije mogućih novih poskupljenja.
Hormuški tjesnac kao ključna točka
Okidač za rast cijena je eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Iran je, prema dostupnim informacijama, ciljao rafinerije i naftne tankere, a napadi su zabilježeni i u Hormuški tjesnac – strateški iznimno važnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom.
Svako ugrožavanje tog uskog grla globalne energetike izaziva snažnu reakciju tržišta. Cijena sirove nafte posljednjih dana bilježi kontinuirani rast, a analitičari upozoravaju da bi se trend mogao nastaviti.
U Njemačkoj predstavnici benzinskih postaja već govore o pravoj navali kupaca. Sličan scenarij sada se nazire i u Austriji, gdje vozači, potaknuti neizvjesnošću, ubrzano pune spremnike – u strahu da bi gorivo uskoro moglo biti još skuplje.
