Hrvatska
HRVATSKA OBJAVILA PODATKE: Austrijanci se zarazili u Makarskoj i Novalji
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je tjedno izvješće sa svim najnovijim informacijama vezanima za borbu protive epidemije koronavirusa. Prema izvješću u razdoblju od 17.8. do 24.8. sve hrvatske županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti COVID-19. Najviše novooboljelih zabilježila je Splitsko-dalmatinska županija, a slijede je Grad Zagreb te Šibensko-kninska i Zadarska županija koje imaju jednak broj novooboljelih u posljednjih tjedan dana. Najveću 7-dnevnu stopu također ima Splitsko-dalmatinska županija, a slijede je Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija.
Prema istom izvješću od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do jučer ukupno je zabilježeno 8311 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 173 preminulo, 5926 se oporavilo. U samoizolaciji je s jučerašnjim danom 7519 osoba. Ukupno je testirano 152 182 osoba, od toga 1722 u posljednja 24 sata. Udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih je 5,48%. Prosječna dob pozitivnih osoba je 42,67 godina, muškaraca je 51,38% a žena 48,62%.
Gdje su se zarazili strani državljani i turisti koji su boravili u Hrvatskoj?
Iz tablice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (vidi ispod) vidljivo je dakle da se u razdoblju od 7. srpnja do 24. kolovoza u Hrvatskoj zarazilo 130 austrijskih državljana, od čega njih 63 u Makarskoj, 11 u Vodicama i 9 u Novalji.
Veliki događaji i blagdani nisu bili uzrok širenja zaraze?
S obzirom da je početak i sredina kolovoza razdoblje događaja na kojima se očekivao veliki broj ljudi (proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Sinjska alka, blagdan Velike Gospe) važno je istaknuti kako nema oboljelih koji bi se sa sigurnošću mogli povezati s proslavama vezanim uz te događaje. Dio osoba koje su se vratile iz Bosne i Hercegovine naveo je sudjelovanje na proslavama za blagdan Velike Gospe u tamošnjim svetištima, a u Hrvatskoj se pojavio i manji broj oboljelih u manjim mjestima, koji su sudjelovali na misi te poslavama vezanim uz blagdan Velike Gospe. Nisu poznati zabilježeni slučajevi vezani uz veća svetišta.
“Gledajući dnevni broj novoboljelih, situacija se često čini dramatična i van kontrole. Unatoč tome, vrlo brzo pod kontrolu stavljena su sva žarišta zaraze”, – navodi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
R.P
Foto: koronavirus.hr
Hrvatska
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Hrvatska danas obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Na današnji dan pao je Vukovar. Nakon 87-dnevne borbe i više od 6,5 milijuna granata koliko je palo na grad Vukovar, Vukovarci su izgubili bitku. U istom danu na drugom kraju Hrvatske također se dogodio veliki zločin. U zadarskom zaleđu u mjestu Škabrnja ubijene su 84 osobe.
Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. godine, a završila 18. studenoga 1991. godine slomom obrane grada. Nakon 87 dana i više od 6,5 milijuna granata koje su pale na grad, on je pao u ruke postrojbi bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi. U pastoralnom centru sv. Bone u Franjevačkom samostanu u Vukovaru ispisana su imena 2717 žrtava agresije na Vukovar, među njima nalaze se i imena 86-ero djece. Nakon okupacije Vukovara kroz srpske logore je prošlo oko 7.000 ljudi,a njih 22.000 prognano je iz svojih domova.
Zločin u Škabrnji
Škabrnja je, uz Vukovar, simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. U Škabrnji je 18. studenoga 1991. godine ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Sveukupno u Domovinskom ratu, Škabrnja je imala 55 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šest mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Austrija
Ryanair ukida letove između Beča i Splita
Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair potvrdio je da će ukinuti sezonsku liniju između Beča i Splita nakon završetka ljetne sezone 2025. godine. Odluka dolazi u trenutku kada kompanija povlači još dva zrakoplova iz svoje baze u Beču, navodeći kao glavni razlog visoke poreze i naknade koje propisuje austrijska vlada.
Tijekom ljeta 2025. Ryanair je održavao tri leta tjedno između Beča i Splita, a ranije je već ukinuo i dvotjednu liniju Beč – Rijeka. Unatoč tome, prijevoznik će i dalje zadržati letove iz Beča za Dubrovnik, Zadar i Pulu, što znači da Hrvatska neće potpuno izgubiti Ryanair-ovu prisutnost na austrijskom tržištu.
U priopćenju koje prenosi Ex-Yu Aviation News, kompanija je oštro kritizirala austrijsku vladu, tvrdeći da je visok porez na zrakoplovne putnike – čak 12 eura po osobi – jedan od najviših u Europi, čime se Austrija čini “potpuno nekonkurentnom” u odnosu na druge zemlje Europske unije.
“Austrijsko tržište zračnog prometa kolabira zbog štetnog zrakoplovnog poreza. Dok zemlje poput Švedske, Mađarske, Slovačke i Italije smanjuju troškove kako bi potaknule promet i turizam, Austrija ide u suprotnom smjeru”, poručili su iz Ryanaira.
Tvrtka upozorava da posljedice već osjećaju svi glavni prijevoznici: Ryanair je morao smanjiti broj zrakoplova u Beču, a Wizz Air, Level i easyJet već su zatvorili svoje baze u austrijskoj prijestolnici. Čak je i Lufthansa najavila smanjenje flote Austrian Airlinesa za deset zrakoplova.
Ryanair stoga apelira na austrijsku vladu da “hitno ukine neuspjeli porez na zrakoplovstvo i smanji previsoke naknade bečke zračne luke” ako želi spasiti turizam, promet i tisuće radnih mjesta.
Unatoč gubicima na bečkoj ruti, Ryanair je potvrdio da ostaje snažno prisutan na hrvatskom tržištu, gdje se očekuje rekordan broj letova prema obalnim destinacijama u sezoni 2026. godine.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvatska vraća vojni rok – vojni rok morat će služiti i dijaspora
Veliko uzbuđenje među Hrvatima diljem svijeta: svi koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira žive li u Zagrebu, Sydneyu, Torontu ili Stuttgartu, vojni su obveznici!
Informaciju je prvo prenijela australska zajednica Hrvata, nakon čega je Ministarstvo obrane RH (MORH) potvrdilo – odluka se odnosi na sve 19-godišnjake s hrvatskom putovnicom.
Dijaspora mora u vojnu evidenciju
Prema važećem zakonu, svi mladići s hrvatskim ili dvojnim državljanstvom moraju se javiti veleposlanstvu ili konzulatu kako bi bili uvedeni u vojnu evidenciju. Ako dobiju poziv za obuku, morat će odlučiti: odraditi vojni rok ili platiti kaznu.
MORH napominje da vojno osposobljavanje nije kazna, već obveza propisana zakonom. Oni koji žive u inozemstvu mogu biti oslobođeni služenja u Hrvatskoj, ali samo ako vojni rok odrade u zemlji u kojoj žive.
Kazne za one koji se ne odazovu
Iz Ministarstva pojašnjavaju da neodazivanje pozivu bez opravdanog razloga nije kazneno djelo, ali jest prekršaj koji se novčano kažnjava od 250 do 1.320 eura.
No, saborski zastupnik Marin Živković (Možemo!) tvrdi da kazne ne staju samo na tome:
„Ako se netko ne odazove, plati kaznu i misli da je time riješio stvar – vara se. On i dalje ostaje vojni obveznik. Nakon nekoliko izostanaka, policija može doći po njega, a u krajnjem slučaju slijedi i kazneni postupak“, upozorio je Živković za Dnevnik.hr.
Najavljena ustavna tužba
Zbog mogućeg kršenja prava građana s dvojnim državljanstvom, iz oporbenih redova već se najavljuje ustavna tužba. No, iz MORH-a poručuju da je zakon jasan – „svi hrvatski državljani, neovisno o tome gdje žive, vojni su obveznici“.
You must be logged in to post a comment Login