Hrvatska
Graditi će se najskuplja autocesta u Hrvatskoj
Sljedeće godine krajnji jug Hrvatske bi konačno mogao biti povezan s ostatkom Hrvatske.
Nakon što se završi izgradnja Pelješkog mosta i svih pristupnih cesta na poluotoku Pelješcu krajnji jug Hrvatske bi konačno mogao biti spojen s ostatkom zemlje. Putnici koji sada putuju ka jugu i obratno moraju prelaziti granicu kod Neuma. Muku s tim pogotovo muče dubrovački privrednici i brojni turisti koji u ljetnim mjesecima i po nekoliko sati čekaju u kolonama kako bi stigli na svoje krajnje odrediste.
Izgradnja autoceste do Dubrovnika trebala bi početi 2024. godine i završiti 2029. godine. To će ujedno biti i najskuplja autocesta u Hrvatskoj, jer po prvim procjenama kilometar autoceste bi trebao kostati 193 milijuna kuna, a cjelokupna investicija prelazi i cifru od 9,1 milijardu eura. Usporedbe radi, trenutno najskuplji kilometar ceste u Hrvatskoj je na dionici DC403 kod Rijeke i iznosi 152 milijuna kuna.
Sama cijena te autoceste prema Dubrovniku je tolika radi brojnih objekata koji bi se na njoj trebali graditi. Samo most preko rijeke Neretve će biti dugačak 2960 metara, sto je za skoro 600 metara duže od pelješkog mosta. Na toj dionici bi se trebao graditi i tunel Ježevac koje će biti dug 3005 metara.
Hrvatska u financiranju gradnje toga dijela autoceste računa i na EU fondove, odnosno na fond “nove generacije” koji je nedavno prihvaćen u EU parlamentu kao svojevrsna pomoć državama u oporavku nakon korona krize. Hrvatskoj iz toga fonda pripada 9,4 milijarde eura. Hrvatska kao svoj glavni argument u financiranju EU fondovima vidi u tome da bi taj dio autoceste bio i dio buduće Jadransko-jonske autoceste.
Hrvatske autoceste ne isključuju ni mogućnost da bi se taj dio autoceste gradio i po koncesijskom modelu, kakav već imamo na autocesti Zagreb-Macelj. Jedino neslužbeno doznajemo da novo kreditno zaduženje ne dolazi u obzir jer su hrvatske autoceste ionako već preopterećene postojećim kreditima.
Pero Bačić
Foto: Hrvatske autoceste – instagram
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
