Hrvatska
Graditi će se najskuplja autocesta u Hrvatskoj
Sljedeće godine krajnji jug Hrvatske bi konačno mogao biti povezan s ostatkom Hrvatske.
Nakon što se završi izgradnja Pelješkog mosta i svih pristupnih cesta na poluotoku Pelješcu krajnji jug Hrvatske bi konačno mogao biti spojen s ostatkom zemlje. Putnici koji sada putuju ka jugu i obratno moraju prelaziti granicu kod Neuma. Muku s tim pogotovo muče dubrovački privrednici i brojni turisti koji u ljetnim mjesecima i po nekoliko sati čekaju u kolonama kako bi stigli na svoje krajnje odrediste.
Izgradnja autoceste do Dubrovnika trebala bi početi 2024. godine i završiti 2029. godine. To će ujedno biti i najskuplja autocesta u Hrvatskoj, jer po prvim procjenama kilometar autoceste bi trebao kostati 193 milijuna kuna, a cjelokupna investicija prelazi i cifru od 9,1 milijardu eura. Usporedbe radi, trenutno najskuplji kilometar ceste u Hrvatskoj je na dionici DC403 kod Rijeke i iznosi 152 milijuna kuna.
Sama cijena te autoceste prema Dubrovniku je tolika radi brojnih objekata koji bi se na njoj trebali graditi. Samo most preko rijeke Neretve će biti dugačak 2960 metara, sto je za skoro 600 metara duže od pelješkog mosta. Na toj dionici bi se trebao graditi i tunel Ježevac koje će biti dug 3005 metara.
Hrvatska u financiranju gradnje toga dijela autoceste računa i na EU fondove, odnosno na fond “nove generacije” koji je nedavno prihvaćen u EU parlamentu kao svojevrsna pomoć državama u oporavku nakon korona krize. Hrvatskoj iz toga fonda pripada 9,4 milijarde eura. Hrvatska kao svoj glavni argument u financiranju EU fondovima vidi u tome da bi taj dio autoceste bio i dio buduće Jadransko-jonske autoceste.
Hrvatske autoceste ne isključuju ni mogućnost da bi se taj dio autoceste gradio i po koncesijskom modelu, kakav već imamo na autocesti Zagreb-Macelj. Jedino neslužbeno doznajemo da novo kreditno zaduženje ne dolazi u obzir jer su hrvatske autoceste ionako već preopterećene postojećim kreditima.
Pero Bačić
Foto: Hrvatske autoceste – instagram
Hrvatska
Austrijanka u Hrvatskoj platila kaznu od čak 13.500 eura
Carinski službenici su na graničnom prijelazu Županja tijekom proteklog vikenda spriječili tri pokušaja nezakonitog unosa gotovine u Europsku uniju. U odvojenim slučajevima zaplijenjeno je ukupno 74.540 eura, a protiv prekršitelja su pokrenuti postupci, objavila je Carinska uprava.
U petak, 26. rujna, prilikom ulaska u carinsko područje EU, carinicima je sumnjiv bio vozač osobnog automobila austrijskih registarskih oznaka. Utvrđeno je da državljanin Austrije nije prijavio gotovinu u iznosu od 20.480 eura. Istog dana, zaustavljen je i hrvatski državljanin u automobilu hrvatskih registracija koji također nije ispunio obvezu prijave gotovine, a kod sebe je imao 10.560 eura.
Zbog prekršaja Zakona o deviznom poslovanju, austrijskom državljaninu izdan je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 6.144 eura. Hrvatskom državljaninu izrečena je kazna u iznosu od 3.168 eura.
Novi pokušaj krijumčarenja zabilježen je u nedjelju, 28. rujna. Državljanka Austrije, koja je bila putnica u kombi vozilu austrijskih registarskih oznaka, pri ulasku u EU nije prijavila gotovinu u iznosu od 43.500 eura. Zbog počinjenog prekršaja, izdan joj je prekršajni nalog te je kažnjena novčanom kaznom od 13.050 eura.
Foto: Carina
43.500 eura.
Hrvatska
Sve više Hrvata vraća se kući: razlike između Hrvatske i Zapada sve manje
U posljednje vrijeme sve je primjetniji trend povratka Hrvata iz inozemstva u domovinu. Nakon godina u kojima je odlazak u Austriju ili Njemačku bio gotovo pa uobičajen put u potrazi za boljim životom, sve više ljudi odlučuje se vratiti u Hrvatsku.
Razlog tome leži u sve snažnijem gospodarskom rastu i porastu životnog standarda. Plaće u brojnim sektorima, posebno u turizmu, IT-u i građevini, približavaju se onima na Zapadu, dok su troškovi života u Hrvatskoj još uvijek niži. Uz to, država sve više ulaže u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstveni sustav, čime se smanjuju razlike u kvaliteti života između Hrvatske i razvijenih europskih zemalja.
Mnogi povratnici ističu i nematerijalne razloge: blizinu obitelji, ljepotu prirode, sigurnost te kvalitetu života koju pružaju hrvatska obala i kontinentalni gradovi.
Iako izazova još uvijek ima, činjenica da se sve više mladih obitelji vraća i pokreće vlastite poslove u domovini pokazuje da Hrvatska postaje zemlja prilika, a razlike između nje i Austrije ili Njemačke sve su manje – kako ekonomski, tako i životno.
Planirate li se vratiti u svoje Domovinu?
Austrija
Velika deportacija iz Austrije: 11 osoba protjerano u Hrvatsku – većina iz Afganistana!
Austrijske vlasti su u srijedu, 17. rujna 2025., deportirale 11 osoba iz zemlje, a odredište je bila Hrvatska. Ova akcija je dio, kako tvrdi ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, „dosljedne i stroge azilne politike“.
Prema službenim informacijama austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, među protjeranima se nalazi šest muškaraca i pet žena, a svi su bez prava boravka u Austriji.
Njihova nacionalna pripadnost je sljedeća:
- 7 iz Afganistana
- 2 iz Rusije
- 1 iz Turske
- 1 iz Somalije
Deportacija je izvršena putem posebno organiziranog charter leta, koji je poletio u 10:00 sati, a sve je bilo u potpunosti organizirano i koordinirano od strane Austrije u sklopu tzv. “National Return Operation”.
Zanimljivo je da nitko od protjeranih nije bio pravomoćno osuđen za kaznena djela, što ukazuje da se ova deportacija temelji isključivo na nepostojanju legalnog boravka, a ne na kriminalnom ponašanju.
Ministar Karner je naglasio kako Austrija dnevno u prosjeku deportira 35 osoba, što iznosi oko 13.000 godišnje, te da više od polovice tih osoba ima kaznene presude. Ova brojka, kako ističe Ministarstvo, Austriju stavlja među najstrože zemlje u Europi kada je riječ o vraćanju osoba bez reguliranog statusa.
Austrijske vlasti najavile su i planirane deportacije u Afganistan, unatoč izazovima u vezi sigurnosti i međunarodnog prava.
