Zanimljivosti
Evo kako se zaštititi od udara groma – pročitajte ove korisne savjete
Ljetne oluje dolaze nenadano, a ljeto je doba godine kada se najviše vremena provodi na otvorenom. Vjerojatnost da će vas pogoditi munja višestruko je manja od one da ćete izvući glavni zgoditak na lotu, no zbog mogućih tragičnih posljedica ipak treba biti oprezan.
Kao posljedica globalnog zatopljenja munje sve češće sijevaju, a gromovi paraju nebo. Snaga prirode je enormna. Električni napon jedne munje je između 50 i 500 milijuna volta, a najviša snaga prelazi 100.000 ampera. Temperatura munje doseže 30.000 °C, što je peterostruko viša temperatura od one na površini sunca, a brzina kojom udaraju je oko 1.000 km u sekundi.
Moć uništavanja je četverostruka – strujni napon, vrućina, udarni val i elektromagnetsko djelovanje. Računa se da udari groma u Hrvatskoj ozlijede 10-ak osoba godišnje, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi, piše dnevnik.hr
Kuća, automobil, vlak i avion su sigurni
Kuća, automobil, vlak i avion djeluju kao Faradayev kavez i pružaju prilično sigurnu zaštitu. Ipak, u kući, osobito ako nije zaštićena gromobranom, treba računati na opasnost prolaska napona kroz vodovodne cijevi, električne instalacije, sustav centralnog grijanja i komunikacijske kablove. Kod grmljavinskog nevremena ne treba dodirivati takve instalacije, preporučuje se izvući električne uređaje iz utičnica, odspojiti radijske i televizijske antene, računala također isključiti iz mreže.
Za vrijeme oluje treba izbjegavati tuširanje, kupanje u kadi i telefoniranje uređajima s fiksnim priključkom.
Podučite djecu opasnostima od udara groma
Svakako najveća opasnost vreba kod boravka na otvorenom, osobito ako je to na rubovima šuma, u vodi ili moru te prilikom kampiranja. Njemačka zaklada za zdravlje djece Stiftung Kindergesundheit preporučuje roditeljima da poduče svoju djecu o opasnostima i zaštiti od grmljavine. U nastavku donosimo njihove savjete.
- Siđite s bicikla, izađite iz vode/mora i potražite zaštitu u čvrstom objektu. Ako vas grmljavinsko nevrijeme uhvati u čamcu, što prije potražite kopno, izađite iz čamca i udaljite se barem 30 m od obale.
- Ako ste na otvorenom, nemojte stajati, ali ni leći na pod. Ne koristite kišobran. Najbolji položaj je čučanj, uvučene glave, ruku pritisnutih na prsa, zatvorenih stopala, bez dodirivanja tla koljenima. Ako su se djeca kretala u skupini, svatko treba zasebno čučnuti i ne dodirivati drugu osobu ili životinju.
- Nemojte stajati ispod osamljenog stabla. U šumi je najsigurnija pozicija između dva stabla. Optimalan je razmak 10 m do najbližeg stabla. Sigurnost pruža i položaj ispod dalekovoda, najbolje u sredini između dva stupa.
- Na brežuljcima, pokraj živice, uz rub šume, kraj rijeka, jezera i vodenih tokova nemojte se zadržavati!
- Za vrijeme oluje ne dodirujte metalne predmete. U protivnom je moguće doživjeti udar zbog elektromagnetske indukcije, čak i kad munja udari i nekoliko stotina metara dalje. Izbjegavajte metalne i električne ograde, metalnu užad, mokre konopce za penjanje, željezne ljestve i željezne stube.
- Boravak u šatoru je za vrijeme oluje jednako opasan kao i boravak na otvorenom. Kamper i karavan s metalnom konstrukcijom su Faradayev kavez i stoga sigurni.
- U zatvorenom automobilu s metalnom karoserijom ste sigurni. Međutim, ne biste trebali parkirati ispod mostova.
Zanimljivosti
Hrvatska je najveći investitor u BiH, Njemačka druga, Srbija treća
Hrvatska je u prvoj polovini ove godine bila najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu sa skoro četvrtinom ukupnih izravnih stranih investicija, koje su međutim u znatnom padu u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavila je Centralna banka te zemlje.
U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uloženo 103,7 milijuna eura, što čini značajan dio ukupnih 398,6 milijuna eura izravnih stranih investicija koje su pristigle u BiH. No, to predstavlja pad investicija u odnosu na prošlu godinu za više od 21 posto, kada je u isto vrijeme u BiH pristiglo 509,6 milijuna eura ulaganja.
Iako je došlo do smanjenja investicija u odnosu na prethodnu godinu, BiH i dalje bilježi značajnu potporu iz stranih ulaganja, s posebnim naglaskom na ulaganja iz Hrvatske, koja ostaje dominantni investitor u zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njemačka na drugom, a Srbija na trećem mjestu
Iz Njemačke je kao druge po redu investirano 88,9 milijuna eura, dok je Srbija bila treći najveći investitor s 55,2 milijuna eura. Slovenija je u BiH uložila 43,4 milijuna eura, dok su Austrija i Italija investirale 26,6 milijuna eura i 25,0 milijuna eura. Investicije Mađarske su u porastu i iznosile su 19,9 milijuna eura.
Prema podacima Centralne banke BiH, po sektorima najveći dio investicija u prošloj godini bio je usmjeren prema financijskim uslugama, koje su privukle 102,5 milijuna eura. Slijedi trgovina na malo s ulaganjima od 112,7 milijuna eura te trgovina na veliko, 104,8 milijuna eura.
Ta ulaganja, premda niža nego prethodnih godina, i dalje predstavljaju važno sredstvo za razvoj BiH, a posebice za jačanje sektora usluga, trgovine i financijskog sektora, naveli su iz Centralne banke BiH.
Zanimljivosti
Francuski umirovljenik završio 1500 kilometara od kuće: umjesto kod liječnika, stigao u Hrvatsku
Neobična priča stiže iz Francuske – 85-godišnji umirovljenik iz mjesta Châtillon-sur-Thouet na zapadu zemlje krenuo je prošlog tjedna na kratko putovanje do svog liječnika, udaljenog tek 25 kilometara, ali je završio čak 1500 kilometara dalje – u Hrvatskoj.
Prema pisanju belgijskog lista Nieuwsblad, muškarac je automobilom krenuo prema obližnjem mjestu Airvault, no ondje nikada nije stigao. Gotovo 24 sata kasnije, zbunjen i umoran, pronašao se u sasvim drugoj državi. „Ne znam ni sam kako se to dogodilo“, izjavio je 85-godišnjak za francuski radio ici. Dodao je da nikada ranije nije imao problema s orijentacijom ili pamćenjem.
Njegovi prijatelji počeli su sumnjati da se nešto dogodilo kada se nije pojavio na dogovorenom susretu. Ubrzo su kontaktirali policiju, a i susjedi su prijavili nestanak jer su primijetili da ga nema kod kuće. Kada su policajci i spasioci stigli na njegovu adresu, pronašli su samo praznu kuću.
Nakon što su ga pokušali nazvati, umirovljenik im se javio i mirno objasnio da se trenutno nalazi u hotelu – u Hrvatskoj.
U pomoć mu se uključila obitelj, koja sada organizira njegov povratak u Francusku.
Zanimljivosti
Martinje: Slavlje mladog vina u Hrvatskoj i širom Europe
Svake godine, 11. studenog, vinari i ljubitelji vina obilježavaju Martinje, dan posvećen mladom vinu, poznatom i kao “mlado vino” ili “travarica” u nekim krajevima. Ovo je tradicionalni običaj koji simbolizira kraj berbe i početak vinske sezone.
U Hrvatskoj, Martinje se posebno slavi u vinorodnim regijama poput Istre, Slavonije i Zagorja, gdje se organiziraju svečana krštenja mladog vina, degustacije i običajne narodne igre. Prisutni se često oblače u narodne nošnje, a svečanost prati i pjesma, ples te tradicionalna jela poput kobasica, pečenog mesa i kruha.
Običaji i simbolika
Jedan od glavnih rituala je “krštenje mladog vina”, kada vinari simbolično blagoslivljaju vino, često uz prigodne riječi i nazdravljanje. Martinje je ujedno i druženje zajednice, prilika da se proslave trud i rad vinara, ali i pripremi tlo za novu vinsku sezonu.
Tijekom Martinja, mnogi vinari organiziraju i turističke ture po vinskim podrumima, a sve češće se održavaju i manifestacije otvorenih vrata gdje posjetitelji mogu isprobati razne sorte vina i lokalne delicije.
Martinje tako postaje ne samo dani vina, već i kulturna tradicija koja spaja običaje, gastronomiju i lokalnu zajednicu.
